Beogradske novine

Boj 89.

Nedjelja

Beozradske Novine

Strana 3.

eorbe u Mačeiianljt. Neuspjeh sporazunmih četa kod Btlolja. (Naročiti brrojav „Beograd. Novina“). Malmfi, 31. marta. Freim poitzdanim pariškim vijestiina, kojc su ovamo stigle, dosadan.i uspjeh deseiodnevne borbe . kod Bitolja lzazvao je n Parisu veiiko razočarenjc. Olavnl cilj Sarraiiove oicazive: osigttranje veze sa Valonom i Talijanima nljepostlgnut, tt prkcs stfahoOrih žrtava, koje su tt tim borbama pale. U Paristt se računa gubitak vojske čelvomog snoraznma sa 40 009 tnrtyih i ranjeniii.

fflmerika l stedišnje uiaii!. Ih'ed iievu seriiu konaresa. Kb. Amsterdam, 31. marta. Po jedtiom ovdašnjem Iis:u izvješiava ,,T i m e s“ iz \Vashingtona, da nesigurnost položaja hrabrt pacifiste. Oni prctrpavajn članove kongresa brošurama svake v r ste i navaljuju na bijelu kuću raznlm zahtjevima. U oči serije kongresa očekuje se veličajna izjava, kojom ćc prilikora Bryan govoritL Anierička savjetovania. Kb. New-York. 31. marta. Državni tajnik je oapočeo niz savjetovanja s demokratama i republikancima zbog planova za iduću sesiju. Misli se, da ne će imati nikakvog utjecaja na položaj Nijemaca u Anterici ta okoinost. štx> američka viada ne će da obnovi ugovorc, sklopljene u svoje vrijeme s Prusicom. Vojni ministar B ak e r izjavlo je. da vlada prcdlaže vrlo liberalno držanje prcma Nijtmcima. koji žive u AmericL sve I da su ovi pripadnici ttjemačke vojske. Baker je izrično rekao, da ■»vl strancl. koji ži\ e tt Sjedinjenlm Državania, mogu biti potpuno sigurnl, da im se ne će ništa desiti, ako se no ogriješe o zakon. I ending je izjavlo. da nije donijer još nikakav zaključak o Koracima, koje bi valjalo preduzeti za ukidanje ugovora s Njemačkom, ali je dodao. da le to predmet za savjetovanta u kongresu. U ministarstvu vojnom izjavljeno je. da je saziv narodne garde samo mjera opreznosti. Eoriie na zapadn. Njeuiačbi tnanevar povlačcnja na zapadnom frontu. (Naročitl bizojav „Beogradskiii Novina"). ’ Basel, 31. marta, Londonskl brzojav S e c o I a “ javlja, da se neprekidno p o b o lj š ava položaj povučenih Nijetn a c a, jer se približuju svojem teškom topništvu, dokie su Francuzi i Englezi mogli da za sobom dovlače samo lako topništvoDopisuik ,,D a i {y T c 1 e g r a p h a“ Javlja sa zapadnog fronta, da će vojnička popravka francuskih prijedjela, koje šu Nijetnci napustili, stajati saveznike najmanje dvije miiijarde niaraka. V 1 i' Kjctnotkn I Amerika. Wllsonove namjere. Kb. Milano, 31. tnarta, > Preir.a „Corriere della Sera“ favija ,,Daily Teiegraph“ iz Ne\vYorka, da jo ministarski savjet u ,,bi;'eIoj kuči“ raspravljao o mjerania, jk > koflraa bi Amerika mogla zajeđnički rraditi sa silama čotvornog sporazuma. Ministar finansije je pnedložio, da se čehornom sporazmnu učini zajanf o4 1 milijande franalca i da se poveća ainerička industrijska potpora pod neposrednotn upravom vlar'e. Drugi ministri su predbžili temeljnu borbu protivu podraornica i Ji'-premeiio odašiljanje 10.000 vojnika redovne vojske u Francusku, najzad da so uvede obavezna vojna služba. Izg'eda da je WiIson svim tim prifediozima načeitio naklonjen. Oovori se, đa 6e Francuska zaključiti u Americi zajam od 1 i/i rnilijarde franaka po tečaju ođ 0Q. Isto sc faioo govori, da Rusija f Engleska vode pregovore o zajmlt u Americi.

EmtiesKa I kolonijc. Eugleski doujl đoni. RaspravaovojnojdužnostL ?: v?, t.; Kb. Rottcrdam, 31. maria. i Iz Lonđona javljaju: O sjctdnici donjeg doma, u kojoj jo Bonar Law označio nove ustanove o vojnoj dužnosti apsohttno potretmima, 'premda priznajc njihovu oštrinu, donosi „Rottendamsche Courant“ ove pojedinosti: A s q u i t h se izjavio pnotiv ponovnog pneglcda jetnog milijuua uesposohnika pošto će oni i opet biti proglaženi nesposobniira. Bonar Law je ■ođgovorio, da će se zauzeti kod vojne vlasti kako nijedan nesposobnjak 1 ne će bid proglašen sposobnim i obmuto. No ponovna jo pregleđba potrebna, budući da je nužna doknada onih 100.000 ljudi, koji su otpali, a koji su potrebni za onu jačinu vojske, kakva je stavljena u Izgied za ovogodišniu proijotnu ofenzivni već u avgustu prošle godine. —■ Asquith je zatražio, da donji dom posliie uskrsa, ako pronaidje za uputuo, u fa'nof sjedm'ci raspravf pitanje o potrebi vojnika i brodarskoj zapremini, —• Bonar Law se tome nije protivio. % -Jz- -

Engleskj gubltcL Kb. Amsterda.n, 31, marta. Engleska listina gubitaka od 23. i 24. ov. mj. donosi imena od 119 časnika f 2077 vojnika. Gradnja nov ? h brodova Kb. London. 31. uiarta. Od strane vbde izvješten je donji dom, da se 50 brodova za englesku trgovačku mornaricu nalaze u gradnji. Predvidja se gradnja od ukupno 180 brodova, ali se jnš nc može reći, kad će biti gotovL Trupovi brodova još nijesu dovršeni.

nojncvi’e Mvne vijesil. Enver-paša u Beč«. Kb. Beč. 31. liiarfaU čast turskog ra'.nog ministra E li v e r-p a š e dao je danas o podne nadvojvoda Maksimilijan doručak, kojemu su prisustvovali osim vojničkih funkcijonara u pratnji Envcrpaše, ministar rata K r o b a t i n, austrijski ministar za zemalisku obranu G e o r g i, poslamk P a 11 a v I c i n i i general P o n i a k o w s k i. Dogadajji u Španjoiskoj. Kb. Madrid, 31. marta. (Havasova vijest.) U niinistarskom savjetu podnio je ministarski prcdsiednik Romanones kralju pritužbe radničkih izaslanstava i izvjesne prorivmjere vlade. Jedna je skupština radničkih predstavnika zaldjučila g e n er a 1 ti i š t r a j k, da — kako se u odnosnorn manifestu vell — time primora vodeće krugove ua temeljne pronijene postojećega sistema. Vlada će i dalje preduzimati potrcbne nijere protiv poskupijenja živežnih namlrnica i protSv radničke krize. Vlada če se pobrinuti za uzdržanje niira te ne će trpJeti nikakvih priprema za generalnl štrajk. Argentiua Jabran'la Izvoz pšenlce 1 brašna. Kb. Amsterdam. 31. marfa. Reuterov ured ustancvljuje, da se zabrana izvoza žita iz Argentine, odnosi samo na pšen'cu i pšenično brašno.

OfflS I OHolICšL Dobrofvorua nedjelia: Šesii dati. Sinoć su sc oprostili s nama bečki umjetnici ,,Literaturom“ od Artura Schnitzlera i „PredvečerjeuP od Otta Eisenschitza. Obje ove fine i Iiterarne akttovke izvedene su vrlo dobro, a osobito su se istakle gospodje L a u t e rb d c k i B o n n ć, te gospoda T i 11 e r i M o r d o. Publika nije škrtariia pljeskom zasiužnim umjetnicima, koji će nain ostaiti u ugodnoj uspomeni. Posebno je iznenadio t. zv. „Šareni dio“ slnoćnje večeri. naime raznolike pjevačke 1 šaljive tačke (aktuelni ..kupleti**!). Tu su pojedine pače i nuzgredne slle bečkih gostiiu došle đo pravog izražaja, te svojom temperamentnom izvedbom učinile, da je to posljeđn.io veče brzo i ugodno prošlo. Umjetnicima, koji stt uložili toliko truda, da nas tako ttgođ. no pozabave. neka bude i s naše strane izrečena blagodarnos'L Ljekarsko veče. . Danas u 5 sati po pođne edržaće se u c. d k. pričuvnoj bolnicl ,,Brčku“, pod predsjodništvom še:a saniteta nadliječnika I. raz. Dr, J. Lochbihlera, deseta sjeidnica. Admiralski nadliječnik, dvorslđ savietnik profesor Dr. pl. Eiselsberg đržaćo prcdavanje ,,o kolanju kr\i i zarazi puščane rane“ Pozivaju se časnici i činovnid, kao i njiho' a rođbina da ovoi siedhiđ prisustvuju. Traže se radl prljema novčanlh uputnica. Radi prijema novčanih pošiljaka potrcbno je. da se jave gospodinu dr. Voji V e 1 j k o v i ć u. pretLsjedniku opštine grada Beograda: 1. Dragiša L a p č e v i ć, bivši narodni posianik; i 2. Naka A1 i ć, iz Aleksinca. U slučaju da se nalaze u unuirašnjosti, potrebno je đa pošalju svoju iačnu adresu. Šaljlvo veče (Gschnass-Abcnd) dobrotvorne nedjeite za udovice 1 siročad. r ’' Zbog tehničkih poteškoća n e ć e s o obdržavati za uanas zakazano šaljivo vcče („Gschnass“-Abcnd) u prostorijama injesne etapne mcnaže. Ovo će se veče prirediti drugom zgodoiu. Da se javl opštini. Tajništvu opštine grada Beogra'da potrebno je, da se javl radl izvjesnog hitnogivažnog saopš'enja zastupnik Dragutina S a b o a, koji Ima u vlasnostl kuću u Gospodar Jovanovoj nFci broj 65. Pomoć za april. Prizmanice za pomoć izdavaće se počevšl od danas 1. aprila samo prlje podneod8doll satl.o čemu se zaintereisovanima skreće pažnja. Pomoć na blaKajnl carsko i kraljevskou zapovjedn!štva mosne brane i grada Beograda izda-

vaće se odmah istoga dana prije podne, po prijemu priznanice. Priznamce za pomoć za mjesec april fzdavaće se od sutra 2. aprila samo do broja 600. Skreće se pažnja i ovoin priiikont, da je kako prilikom prijcma priznanice, tako i prilikom prijema same pomoći na blagajni c. i k. zapovjedništva mosne brane I grada Beograda, potrebno imati uza se ređarstvonu (,,žutu“) legltimaciju, radi ustanorijcnja indentičnosti. Rad opštinske aiubulaiite Ambulanta opštine grada Beograda, počevši od 1. aprila tek. godine, radiće svakoga dana cijelo prije podne od 8 do 11 sati, kada se gradjanstvo u potrebnom slučaju možc obratiti za ljekarsku pomoć. Zaboravljene legithnacije za petroiel U prodavnici petroleja ti Braće Nedića ulici broj 25, prilikom nabavke petroleja za prošH mjcsec, zaboravila su izvjesaia ioa legitimaci.ie za pctrolej. Ovim se pozivaju, da uzmu svoje Iegitimadje radi svoje dalje upotrijebe slijedeći vlasnicd legitimacija: 1. Anastasija Jovanović, sa stanom u Požarcvačkoj uticl broj 19; 2. Martin B a k i, sa stanom u Zadrugarskoj ulicl broj 25; 3. Natalija Velikić, sa stattom u Cuburskom Potoku; 4. AugeKua G o 1 e m o v i ć, sa staiiom u Požarevačkoj ulici broj 19; 5. Jelar.a K a 1 i k, sa stauom u Pivarskoj ttlid broj 48 i 6. Josif Pcšteli, sa stanom u Cučuk Staninoj ttlid brdj 4. Beograđsk? orfcumDa se udovolji želji publike, cbđržavaće se u buduće svake nedjelje i praztiika u 3 sata poslije podne predstave za gradjanstvo sa veličajniin, novim senzacijonainim rasporedom. Izgnbljeno — uadjeno. 29. ov. mj. nadjaua jo kcd beogradske željezničke stanice jetlna bilježnica („notes“) sa polidjskom prijavnicom, koja glasi na inio živan Marlnković, Vlađe£:na ul. 6, pretlata je c. 1 k. komaiK'.il policije, gdje je vlasnik može podići. 29. ov. mj. izgubda je gospodja Ana K u b a š a, sa stanom na Obilićevom Vencu dvije tegitiniacije za kupovamje putera (maslaca), i to na Velikom Trgu ill u njegovoj blizini Ko nađje, aieka izvoii prcdati. IzvještaJ prijavnog odielenia za 31, marta. Prijavljeno 107, odjavljeno 48, presefjeno 60; u hotelima prijavljeno 109, odjavijeno 99, ostaio u hotelima 243 putnika. Jeđan miiiiuu kruna sa iednora jedinom srećkoru možete dobiti, ako pomno pročitate u našem đanašnjem broju priioženi prospekt Banko Kronfeld d. d. u Zagrebu, te odmah fiaručito onu srećku, koia stoji u ovom prospcktu kr.af vašeg rodjetiidana 1H imendana. U toku 5duffli£ aest mjesed Isplatiće eo pod tdržavnom kontrolom za zgodiike 14 milijuna i 459.000 kruna. Svaka đruga srećka dobitak je. Prvo vučenje već 13. f 14. idućeg mjeseca. Sve naručbine nka se šalju što prije band Kronfeld d. d. u Zagreb. imtiM cfijm

OBJAVAPreina §-u 1. naredbe vr'sovnog zapovjednika vojske od lu. aprila 1516., Zbor. V. U. br. 10. stavljena ie pod prisilnu upravu tvrtka Braća Jakov1 j e v i ć & J a n k o v I ć. sa sjedištem u Beogradu, Knez Mihajlova ulica br. 26. — Za prisilnog upravnika postavIjen ie Eduard L a u f e r. Stupanje na sr.agu: 29. marta 1917. Upravno ođjelenje c. i k. zapovjed.tištva inosne brane I grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

Br. 71.—1917. OGLAS. U spornoj stvari Riste P e t r o v ić a protiv Mihaila C o c o v i ć a iz Gjurava, za koga se ne zna gdje sad boravi, zbog kruna 300.— i spoređnih taksa postavlja se tuženomo za kuratora Miljko B a k o v i ć iz Gjurava. Mihailo Cocović poziva se dakle, da dodje lično na pretres 20. aprila 1917. ili da za tu raspravu označi svoga zastupnika, jer će se inače obaviti rasprava s označenim kuratorom. Prijepolje, 20. marta 1917. Sud c. i k. okružnog zapovjedništva u Priiepolju, odielenie za gradjanske rporove. Besplnina proiletnja paorta I tesplatne picijctnle saiate. hna nekoliko vrsta besplatnog poljskog povrća, koje seoski svijet u raznim krajevima Srbije rado jori« kao čorbasto jelo — varivo slično kao spanać, a ta povrća varošanima su manie poznata i u varošima mak> su upotrebljavana za branu ili s« za njih više zna po čuvenju, po imenu. Medjutim danas u trećoj godini nezapamćenog rata, vrijedno je sa^da na početku proljeća malo više o tome progo-

1. apriia

voriti, to da se po inogućstvu osknlni proljetni jelovnik poveća. In a sedam vrsta toga poljskog povrća, koja se u raznim krajevima Srbije jede skuvano kao varivo, odnosno kao umakac, a to su: 1.) lišće mlade koprive, 2.) lišće divlje zelene lobade, 3.) lišće pepeljuge, 4.) mladi strukovi stira (mesnate etabijike zajedno s lišćein), 5) lišće po!jskog zelja, 6) lišće od konjstaka sradne biljke poljskom zeljn i 7) lišoe crnog sleza (za sarmu). Osim ovih nekoliko vrsta bespiatnog povrća ima još i četiri bespla.tne poljske sa'ate, a t.o su: 1.) inaslačkova salata od svježeg maslačkovog lišća, 2.) sitna poljska salata od male vrlo granate biljčiee sa lopatičastim lišćetn, 3) salata ođ soćnog lišća krcculjc fli cndirije, biijke koja je vrlo srođna žeuetrgi ili vadopiji, što raste kraj puteva i 4.) saiata od miaidili strukova ćička za'eđno s lišćem i korjcnom. U ovoin članku biće riječi samo o povrću ođ koprivinog lišfa i o maslačkovoj salati, jer toga d voga sada ima u veliko. Povrće od lišća mlade koprive. Više manjc je pozmuo i varošaniraa, da se lišće mlađe koprive, i velike kopiive i sitno koprive, može skuvauo jesti kao i spanać. Ušće Icoprivino je vrlo zdrava hrana. Pored ostalih sastojaka, koje se tiopšte nalazo u povrću u lišću koprivinom ima i maio gvoždja, a g\ r oždje je važan sastojak krv r i. Iina svijeta u Srbiji, lcoji mnogo višo rijeni umokac od koprivinog lišća, ncgo umokac od spanaća. Izvjesno biće i zato što u žarclma koprivinog lišća ima mravlje kiseliue, koja prijatno draži grlo i želudac. Lišće koprivmo se onako isto spravlja za uinokac kao i spanać. A možo so i na đrtigi naeift spraviti: da so, pošto se koprivino Iišće malo kuvalo dcdaja jiostepeno tj>omalo brašna, pa da se brašno 'dobro umuti za varjačom iii još boljo kakvfm rakljastiin drvetom, zvaniin džurlcalom, kako ovu najprostiju brkl aču zov'u u Sjeverc>-istoeiioin lcraju Srbiie, pa će umokac biti joS uktisniif. Lišće od miade koprive Već je đobro za branje, a imaoe ga 'još za đugo, za čitav mjesec dana, 1 sve će boije biti za, ovu svrhu. Salata ođ svježeg m aslačkovog lišća Maslačka ili miječa ima tako reći svuda i ©n cvjeta Sm se okopni snijeg, pa svo jednako iđofc dmgi ne pađne, što znači da ovo maslačkove salate ima preko d= jeiog proljeća i ljefa, pa čak i u jesen, Otva besplatna maslačkova saiata poznata je u Beogradu i đrugim varoŠima pod imenom franaiska i talijanska salata, me» djutim ona se rađo jeđe u Austriji, Nj-emačkoj i drugim zemljama. U Srbiji pak ova je maslačkova salata poznata više po čuvonju nego II iz iskustva. Maslaćak je dosta poznat kao česta biljka, ali ipak zbog raznih mjesnih njego\41i imonpi a i Ida bi so ova veoma ukusna salata višc odomaćiia i kod varoškog i kad sooskog svijeta, potrebno je da opišemo maslačak bliže, đa bi so tačno znalp, o kojoj je biljri riječ. Maslačak ima valjkast dubok korjait, đugačko prizemno lišće složeno je u kitu. Ližće je po obodu testerasto, stabljika je bezlisna i na vrhu so svršujc velikim žutiin CVijetom, koji je sastavljen iz muogo sitnih cvjatica. Pošto masiac precvjeta, iz svakog cvjetića postaje zrnast plod, tako zvana orašica sa pemicom. Ove divne pernioo na vrhu jnaslačkove stabjjike grade lijepu, bijel'J, perjastu kuglju, koju najmanji vjetar razduva i male perasie orašioe nadaleko raznese. ! djoca radi zabave duvaju u maslačkovo perjaste kugle. Cijela biljka a osobito šuplja stabljika sadrži mljočni sok i otuda so maslačak još zovč mi je č, m 1 je č I ć, ni 1 j e č a c, rn 1 j t>čn jak, in 1 iekač .% a i gamo ime ina81 a č a k gotovo to isto kazuje. Maslačak je već dovoljno izrastao, <da se njegova saiata može sada brati. Samo 'opet da ponienemo da je maslačlcovla salata sam.o od svjcžeg lišća veoma ukusna. Najposlije vtrijeđno je spomenutf, da maplačkova salata ima malo gorčine i ta goreina dobro djeluje na stomak. Te gorčine ima još višu u korjonu i zato je maslačkov korjen Ijekovit. Na završoiku još jeđna važna hapomena. U Njemačkoj se maslačkovo lišće dvoJako upotrebljava: kao zdrava jevtina salata, k ko je ovdje opisano ! kao c.!lično povrće kao ir Srbiji inlađo koprivfno lišće. Pronia tome maslačak je đvojako korisna biljka, što se može unotrijebiti f kao veoma ukusna salata i kao izvrsno povrće. Mt. Sr>—Č.

(iflrstlna pMa. Prošlogodlšnjl bilans amerlčkog čeličnog trusia. Bilans američkog čeiičnog trusta pokazuje ogromni prirast u dobitku. Taj prirast nadmašu'e čak 1 rezuKate najviše konjukture od 1913. gorh i to u silnoj mjeri. Takova dobit, kao što je pokazuje ovogediišnji bilaas, nije uopšto još nikad na svijetu postignuta. Odnosni brzo;av iz Ne\v-Yorka glasi: Iz godišnjeg bilansa, koji je objcfcdaniio za prošlu godinu riruštvo „United Siates Steel Corporation“, razabire se, da je prodia đostigla visinu od 1,234.474.000 doiara. 1915. god. ta je prodja iznosila 726,684.000 dolara; 1914. gčd, pak bila je još manja: 553,415.000 dolara; 1913. god.

bila je uaprotiv veća no 1914. i 1915. god. ( t. j.: 796,894.000 dolara, a 1912. god. sa« mo za koje 50 milijuna manja nego 1913, god., t. j.: 745,503.000 đolara. Kad se ođbiju svi fabrični troškovf* ostaje od prošle godine čitav dobitak u iznosu od 342,979.603 đolara. 1915. god. taj je dobitak iznosio 140,250.000 dolara; 1914, god. samo 81,650.000 dolara; 1913. god. naprotiv višo nego 1914. i 1915. t. f. 147,167.000 dolara; 1912. god. čitav je dobitak bio doduše in:»iji nego 1915. god., ali voći nogo 1914. god. t. j.: 108,175.000 đolara. što se tića „čistog dobitka“, taj ja 1916. godine iznosio 294,027.000 dolara; 1915. god. bioi je od sa nih 97,658000 dolara; 1914. g. još manji, t j. 46,520.000. dolara; 1913. goidine \eći nego 1914, i 1915., t. j. 105,321.000 dolara, a 1912/ g. manji nego 1915., ali veći nego 1014. g, ( t. j. 77,843.000 dolara. * Višak u 1916. god. laaosi 201,836.000. đolara; 1915. god. on je iznosio 44,260.000 dolara, a 1914. gpd. imalo je društvo manjak od 16,972.000 dolara; naprotiv 1913, god. imalo je višak gotovo ravan manjku od 1914. god.. t. j.: 15,582.000 golara. 1912. god. očitujo takcdjor višak, i aico manji, t. j.: 3,605.00,. dolara.

Rbzrs ii’estL Kojem brzinom Amerika graui brodova, Evo nekoliko primjera: U pet mjesecl i pet dana izgradjen. je jedan parobrod od 3000 tona, spo< soban prevoziti 9400 tona teške rcbe, Taj je parobrođ sav od žeijeza i čelika, Drugi je jedan parobrođ izgradjen čakj u tri mjeseca i čeviri dana^ Parobrcđ teži 2400 tona, a može da prevozf 9700 tona fleške robe, Jedan je vladin parobrod od 4500 tona, sposoban prevoziti 12.750 tona teške robe, izgradjou u pet mjeseci i pol. Dva parobroda. svalci te« žak 3300 tona, a svaki sposoban d4 prcvozi 10.200 tona teške robe, izgradjena su u tri mjeseca i tri dana. No takav rekordnl rad u brodoc gradnjj ne vidja se samo u Ainerici, već i u Japanu, osobiio u posljednje vrijeme. Od svih japauskih škvera is< 'tiiče se na toine poJju naročito ,,Osa< ka Iron Works“ u Osaki. To je brodG« gradilište izgradilo nekoliko prevoznih' parobroda na đva boja, sposobnih pre« voziti 5260 tona robe, a teškib željezom i čelikom 1270 tona, u tri mjeseca da« ua s kljuna do krme. Naravski, drugo je pitanje, koliko Če dugo i uopSte hoće ii t! parobrodf u praksi vrijedlti, ako uopšte taj ame« rički ,,rekard“ nije prosti bluff.

S. 1.

Poraz Francuza sjevero-zapadno od Solssons-s. NJetnački večernjj fzvjcš t a j. Kb. Berlin, 31. marta. Proiekla jo povoljno za nas jeđna bitka sa Englezima kod 11 e n i n-s u r« C o c h e 11 e jugo-istočno od Arrasa, Kod navale na tizvisiuu kod V r e g« n i n-a sjevero-zapadno od Soissonsa pretrpjeli su F r a u c u z i t e ž a k k r v a v I p or az. Na 1 s t d č ji o in bojištu kod jugovlne nikakvih važuijih dogadjaja.

Psziu m prsfplitši! 06 1. apriia otpočinjc nova mje« sečna k*301 tromjesečna pretplatal Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozomje i se na nove cijene koje su slijedeće: Pretplata: u Beogradu I u krajevlma aaposjednuttm od c. i kr. četana u ajo* u bojnu I ctapau poStu . . . K 2 - — K 6 i u Beogradu sa dostavom u ku6i „ 2'50 , 7 i>0 u Hrvatskoj-SlavonlJI, Eosnl-Hercegovini I Oalmaclji . . . K 2 00 K 7 80 u ostalim krajev'ma Austro-ugarske monariilje K 3-— K 9u Inostracrivu ........ 4-50 . 13-50 Kod plaćanja imađe se iaiina adresa čltko navesti. Kod praselivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nova a-ireso takodje i predjašnja adresa navede. Admlnlstracija „BcOGRflDSKiH N0VIHA H El. PoSta Beograd.