Beogradske novine

B roj 110. ’ narod nije u dovoljnoj mjerj pridruiik vao pokretu. 1672. godine jxxveo Je pooavo borbu i imao le 1673. 1 1874. *0« idioe. uapjeha protiv Spanaca, iu 8to je stnijenjen vojvoda Alba, a za guvernera Holandije postavljen pobjednlk u pomorikoj bitci ikod l^epanta, don Juan fl'Attstrla. Ovaj Je blagotn upravom pokuiavao da održi ftpansku vlast 1 izdao Je 1577. godine tzv. edikat o mtru. No kada je đon Juan uskotro počeo da radi protivno ofbavTetziaima orimljenlm jtim ediktom, pozvala je staleSka skupSt,na WilheJma u pomoć i on je sve’čano- ušao u Bruxeiles, gdje su ga proglasili vrhovnim vodjom Braibanta. i\VillieIm je priznao vlast novog namjesniika, nadvojvode Matije, ali je u stvairi on upravljao državnim posloiviina. Pod viadavinom idućeg guvernera, princa p a r m s k o g, koji je opet ^ičvrstio špansku vladavimu u južnom .(pretežno katoličkom) dijelu Hoiandije (današnjoj Bdgiji), dok je Wilhelm 1579. godiine tzv. utrechtskom unijom »a titnlom namjesnika izabrati za dtrr &a/vnog poglavara sjevernili (protestarat'Sikih) provincija (današnje Holan'dije), koje su se kao n-ezavisna reg>u1 iika odvojile od španije. Da bi obezbijedio novoj državi pornoć Francuske, Wilhelm se poslije potčinio vojvodi F r a n j i a n j o u s k o m, koji je sa titulom protektora izabran za pogla,vara Holandije. No pošto je ovaj počinio imiogo grješaka u upravi, možda bi iipak Wilhelm bio izabran zai nasIjednog vladara, da ga nije zadesila neočekivana smrt: 10. jula 1584. godine ubio ga je u Delftu Balthasar Qćrard, koji je mrzio Wilhelma, u kojeinu je gfedao protivnika katoličke vjere. Wilhelm oranski vrlo je značajna pojava u istorlji. Bio je čovjek velikog unia, dobrog srca, čvrstog karaktera, energičan i rječit. — 25. aprila 1595. godine umro je u Rirnu talijanski pjesnik T o r g u a t o T a s s o, o kojemti je već bilo govora na ovome mjestu. 25. aprila 1599. goduie rodjen je engleski državnik Oliver Crom« L w e 11, koji je zbacio kralja Karla I, 1 stao na čelu engleske republik'O sa titulom lord protektora. O uzrocima i toku revolucije, koja je u Englesikoj privremeno uktnula monarhiju i koja je đovela Cromwella na čelo države. već je opširno bilo gov-ora na ovome mjestu. Cromvvella je na položaj lord protektora naslijedio njegov sin Richard, koji se uskoro opet uiklonio da jiapravi mjesta uspostavljenom kraljevstvu. — 25. aprila 1744. godine umro je u U p s a 1 i astronom i fizlčair Anders C ie 1 s i u s (Gelzije), koji je •poznat po njegovoj podjeli termometira, a o kome je već bilo riječi na ovome mjestu. — 25. aprila 1856. giodtoe izveđena je u Francuskoj vojna reforma, čija je najvažnija odrediba 1 , da se tnladi ljudi, koji nt žele služiti v'ojsku inogu izvjesnom su-mom, koju u naknadu daju državi otkriti od vojne službe, ako nadju zamjenikav Za zainjenikie nalazili su se obično siromašni Ijudi, koji su imali volje za vojni poziv, a koji su od otkupljeniih i sa svoje strane dobijali velikii novčanu odštetu, taiko ih Je bilo, koji su radi te odštete služili vojsku po nekoliko rokova u vojsci. Ova je mjera kao nedemokratska ukinuta poslije rata 1870. godine. Slično uiredienje postojalo je i u Španiji i Turskoj, ali je i u tim državaana sad ukinuto. — 25. aprila 1874. godine rodjen je u jeclnoin mjestu blizu Bologni čuveni fizičar 1 Guiklmo Marconi, pronalazač telegrafije bez žica. Studirao je u Llvornu i Bologni, Od 1895. godiue počeo je raditi na 'pokušaijima, do prenosi tekgrafske vijesti pomoću takožvanih Hertzovih

Celvrtak „ ' r etektričnlh valova, fio&to >e postigao prve ttspjehe sa »ojlm poknšajima, otBao Je u Englesku, da tamo usavršl »voj pronalazak. U Engleskoj Je osnovao ,,Wireless* tehegraphe companv" („Društvo za bezžičnu telegrafiju"), koje Je radtlo na pr&kttčnoni prhnjenjivanju Marconijevoig pronalaska. Prvi veliki usipjeh postigao je Marconi 1902. godiine, kada Je Upratto prvi bezžični telegram preko atlantskog okeana (od irske na kanadijsku obalu). Od toga se vremena bezžična telegrafijai grdno raširlla i usar vršila, nalročito sad'a veći trgovačlki, a prije svega ratni brodovi ni’kada nijesu bez bezžične telegrafske stanice. Osim toga ima gotovo u svima državama izvjestan broj velikih bezžičnili telegrafskili stanica, kao na pr. na Eiifelovoj kuli u Parisu, u Nauenu u Njemačko] i t. đ.

Poziv nn pretplntu! ! Od 1. maja otpočinje nova mjesečna pretpiatai Molimo, tla se ista za vremena obnovi, da bi sc mogao list bez ikakova prekiđanja dostavljati. Kod obnove pretpiatc umoljavamo, da se uzriiu u obzir ove cijene. Pretplata: Za Beograd, za Gubernlju Srbije, za vojne i etapne poSte, mjcsečno 2-50 krune; Za Beograd sa dostavom u kuću mjesečno K. 3'Za Monarhlju mjesečno K. 3'—; Za inostranstvo mjesečno K. 4 50. Piaćanja se mogu obaviti poštanskoin doznačnicom, a naručiti list je najbolje kratko poitanskom kartom. I Kod preselenja, osobito kod promjene ! bojnili pošta nužno je, da se osim točtie j nove ađrese navede 1 prijašnja adresa. Uprava „Beogradskih Novina" etapna pošta Beograd. Cuvai se tuberkoloze! (Pouka i savjcti). (Nasiavak). i'oslije djece tuberkulozu dobijaju najlakše slabunjavi i neirazvijeni mladlći, a riajposlije i svi Ijmdi, • kojj neuredno žive. Tuberkuloza se n e n a s 1 j e d j uj e od tuberkuloziiih roditelja; tuberkuloza se dobija Jifino i svaki je za svoju tuberfkulozn odgovoran, izuzevšl djeou, za čiju su tube>rkuiozu odigovomi i ikrivi roditelji. U p u s t v o z a č u v a n j e o d t uj b e r k u 1 o z e. — Od tuberikuloze 'moI žemo se sačuvati na dva načina: lli da ! se klonimo tuberkulO'Zinih klica, ili da i se osiguramo od njihovih napada. \ Po'što tu'oerkiiloznih klica inia najvjša u iispljuvcima, to je diužiioiS't svakog od nas. bio zdrav ili bolestaii, da 'paei da talkovih fepljuvaka na po>du Što prije nestane iz našeg društva. Pijuvanje po podu, na javnim mjestima ili gdje bilo nije ni pristojno ni lij©i>o, a kada to čini tnbe'rkulozni boletsmik, onda je to jedan zločki, jer om time sije otrov za svojn 'porodicu, svoje prijateIje i cljelo đruštvo. S foga se tuiberku; loznim ovo savjetuje: Ne pljuj nillcad na pod, naročito ne u stanu i u opšte gdje ee svijet“skuplja. Kod ikuće pljuj samo 'u pljuvaonicu. u kojoj se nalazi razblažena karbohia kiselina ili koja dmga kiseluia (lizol), koja uibija klicu tuberkuloze. .j Pljuvaonicu trebu prati svaki dan. Kad se ’sadlržtfta pljuvaoiiice isprazni u i mržuiku, treba je preliti vrelom vodorn j ili razblaženom kiselkiomi i opra ri.

~ Sjedi, — jeđva prošaputa. Sjedoh. Chi pruži svoju uveiu ruku, i poče tue milovati po obrazu. Zatim, držeći. moju riiku u svojoj, zagleda se n mene. — Milica umre, — reče tako tužno, a suiza mu se skotrlja niz obraze. Nijesam nvogao u tome tremutku ni reječice progovoiriti. Bješe: ind pritisnuo neki sinji teret, da nbesam mogao slobodno ni da’miti. \ — Ako... produži on. - 1 ja ću skoro!... Onda se kao trže: -- Bato! — Cujeni. — Zvao sa-in te, da ti nešto kažean... U životu nijesatn tajne za tebe 'anao, pa neću ni ovu u grob da ponesem... ■! Tu tnalo poćuta. Oipet pogleda po obi i na vrata, pa polako tproduži: — Znaš li, bato. što babo mije dao Ui uziuem Milicu? — Ne znam. (>n uzdfllmu. ' — Odi bllžtS, priauakni se. Ja se približih sasvim postelji. — Ćuj, bato: MilLca Je bila moja scstra... Mllica je čeirlka moga babe ... Suze ga zagnšiše i on se zagrcnu... Te noći je umro, rečo prijatelj Ninko j ubrisa suze. Sahranismo moga jadnog batu Dragojla, pored groba njegove -nesretne sestre Milice ... I Eto, prijatelju Ješo, zašto me ona wesma uvijek ožailostii, kad ’je čujem. Cim čujem nju, a ja se »jetini svoga nesFetnog bate Dragojla i ’jadne MfHcet... s imce se već spremak) ivome po-

činku. Još se samo poanalo blistao pozlaćeni krst na tornju naše crkve. kad je prijfl'telj Ninko sv'ršio svoju . priču. Oči sti mi biie pune suza, bio sam tako neveseo, da više nijessaait mogao zaigrati, Jelica mi bojažljivo pridje: — 'Zar ti još držiš srce? Zar se još na mene liutiš? reče mi umiIJa-to. — Ne ljuti/m se. Jelo. — rekoli i -pogledah je suznim očima, iz kojih je ona vidjela mnogo, ninogo više, no da satn joj čitav sat govorio, jer je iz injih vidjela: da je volini. da ie neizmjerno volitn!...

MALI PODLISTAK O svjetlosti i oku. Mnogtm fizičarima je poznaio, da je Arapin Alhazen prvi dokazao, da svjetlost ne polazi od oka predtnetii. nego od predmeta pada u olco. Medjutim neki manuskript’i-, koji se sada bave u vestminsterškoj biblioteci studijama starinskih djela, tvrde izvornim 'd-okazima. da se to znalo na čitavo stoljeće prije Alhazena. Ovaj je, po tom Lzvornom tvrdjenju, samo pOi>ularisa.o pronalazaki koji pripada nekom Mavru Rašidu. Nenaseljena ostrva. Njujorški iaistitut za poznavanje okeana prmačanao je, na osnovu naučnih ispitivanja i dostava, da' na zetmaljskoj kugli ima još idvije stoiiine ostrva, koja Ijudi nisu naselili. Oua imaju sve pogodbe za ugodniji život ljndi. Ovdje se, kao što se vld}, ne uzlm«iu u obizlr kamenifa i savršeato neplodna ostrva.

BE00RAD8KE NOVINE > 26. aprila 1918.

Ne pljuj u maraanu, a ako se to ačini, onda maramu treba šfo prije u cedj baclti da se prolcuva ili je treba natopiti rastvorenom kfeelinom. pa <e onda odmah oprati. Tvoje ’rublje treba zasebno pratl. Ne gataj svoj ispljuvak, Jer rnožeš Jcužne klice prenijeti u orijeva. Uzdržavaj se od kašliatnia, kijanja, naročito kad s kim govoriš, a ako se ne možeg uzdržatj a ti metni pred svoija usta ili nos maramu lli okreni glavu na drugu stranu. To isto čini pri smijanju j gla'snom govoru. Spavaj u-vijak sam Apostelji, ne puštaj da u tvojoj sobi još fieko stanuje, naročito diieca. Jedi uvijek sam i ne daj da se još neko tvojim posudjem i ubnisom služi. Drži se čisto (tijelo i odijelo), tv'oje stvari ne paklanjaj nikoma prije nego što ih dobro ne iskuvaš i opereš. Sobu tvoju ne čisti nietlom nego vlaž^ nom krpom, natapljenoj u cedju ili razblaženoj karbolnoj kiselmi. U sobi ne diži prašinu niti tresi kroz p<rozor krpe ili tvoje stvari. , Nestiipajubrak dok ne o z đ r a v i š. Savjetiza zdrave. — Drži se či-sto. Ruke. lioe i usta peri uvijek prije jela; ne zavlači prste u nos ill usta; ne grizi nolk'te, jer ispod njih ima uvijek prljavština. Ne 'služi se nikad stvarima tuberkuloznili bolcs'nika; ne zadržavaj se dugo kod bolesnfka, nc jedi s njim, a kad- izadješ iz njegove sob>e, a tl odmah 0 'peri ruke. Radinici ne treba nikad da jedu u radioiiicajna a prije jela treba uvijelv da operu ruke i usta. Hrana treba da je uvijek čista i oprana (voće. povrće). Meso i mlijeko treba šamo dobro kuvano jesti. Ne usel'javaj se u stan prije nego ga opereš. K r i jep imu svoje t i j e 1 o. Ma kako tubeikiilozini uništavali svoje is-pljuvke ipaik klice tubenk-uloze' ne mogu sa svhn nestati s lica zemlje. Zato treba svoje tijelo neiprestano i Čvrslati, kako bi moglo dati u svako doba dovoiljii-o otpora napadima tuberkuloznih klica; to ćemo postići: Aiko umjereno i urcd-no živimo. Ako se hranimo prosto ali dovoljno (ftraiiia treba da je mješovita, od mesa. mlijeka i povrća). Ako izbjegavamo aJkoiiolna plća (jer alkohol stere postelj-u tuberkulozi). Ako tma-mo zđrav stan. Soba za spavanje trtba da je najljeipša i najprostraiiija u stanu. U njcj ne treba da bude ni zavjeise ni zastirača, koji zadržavaju 'sobn-u prašinu a spriječavaju da sumce i vazduh udju u sobu. Stan kcjl se kreči mniogo-je zdraviji od stana koji se ne kreči. Ako se oblačimo prosto ali ugodno. izbjegava-jmo tijesno 'odijelo. Utege.(mideri) i pođveske vrl-o su šk-o-dljivi za zđlravlje. I Ako rano ležemo i rano ustajeni'O. San treba da jd ttniran i dovoljno dug. Zato uveče rano i malo večeraj, prije spavanja se operi i presvuci ’rublje. Postelja neilv ti je čistav Svako jutro pri umivanju istrljaj glnudi svježom voddrn i nekoliko puta duboko uzdahni kroiz nos i svjež vazduli, da br provjetrio piuča. Peri tijelo Ijeti višei puta a zimi bar jedanput nedjeljno. DiŠi saimo fcroz nos, ako je nos zapušeti, liječi se da bi ga otpušlo. (Svršiće se.) Sadjenje kopriva. Sadjenje kopriva ima z» naroduu pn’vredu sve veći značaj. Vojna upiava uanijerava 'tia ovo sadjenje u najveooj nvjeri ’forsira 'i pozi va ovim gradjanstvo da na svojim inmnjima prodiizme sadjorij'e kopriva. Rad. oko sadjenja se može u toliko lakšo izvršiti, što to mogu raditi djeea f lica Beoja nisu za poljski rad (stariji članovi porodica) a ipak mogu na ovaj načiii imati dobru zaraHu. Cijeli sc posao sasfoji u tom-, da na mjesiima gdje so jo već divlja kopriva razmnozila, (ova prorcdi i tirne đobij<'iii rasad radi daljeg raznmožavaiija .ia dra, gu mjesta rasadi. U ovu svrliu iskopaju so na đan sadjerija biljke, kojo treba prorediti; Idržak sa korjenom koji sačinjava podzemnu sia’oljiku rasiječo se na 2—3 Om. (tlugačko dijelove, koji S" u razmaku o<l 15—20 cm. u na.prijed već spremljenu' 'zemlju metnu, sa. zem’ljorn pokriju i u naokola' kUob'ro ušvrsle. Isto tako rnogu so sa stabljike, koja sacinjava gornji đio biljke (tiad kendjom) kao što se rađi sii rasadom (pekerimaj kod eobnih biljaka, jednostavno otlrinuti rasad (pelcerl nietnuti u zernlju i dobro učvrstiti. tfajivarije novog ^asaćla riije potrebno. Docnije treba paziti đa na bi kopriva uslijed korova u njeiiom rastu trpjela. Crdje gor« Opisam način rasada koprive nije moguć i hia se Lar na to pazif i, da'daiji ’rast divlje Jtoprlve n« trcpi štct" zbog korova, to se isti ima jrljeriti. 'Ovim se poživaju sva oua lica, koja će pe ’sa rasadom; baviti, da so jave 27. aprila ov. god. kod c. i k. sreskog zapo(Tjedništva (Kralj Aleksandru ul. br. 7, 9oba broj 27). ( Skreće pn pažuja da ć« Vojna Uprava pri prijemu platiti ea svakih 100 kg. su vih fdrška od kopriva po 35 kmna. C. i k. sresko zapovjedriištvo i gradAi kOmesarijaJ u BeogTadu.

Poslijednje brzojavne vijesti Njemački večernji izvještaj Kb. Benlln, 24. apriltf. Wolffov. ured javlja: Sa ratnlli poprtšta nema nlčeg novog. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 24. iapriTa. i Maćedonsko bojlšte; ZapiCdno od oh r’id's kog jezera i s obje strane prespanskog jezera bila }e obostrana arliljerijska vatra živahna. Odbijena su'dva neprij’ateljska izvidjaČka napada. Izmedju jezera, na Crvenoj Steni te kod Magareva i Bratindola bila je artiljerijska va'tra na obim! ritra, nama priliČno’živahna. U zavijutku Crne Reke provalile su njomačkc jurišne čete u neprijateljsko rovove zapadno od Ma. kova, otkuda su se povratilc sa 6 fran. cUskih' zarobijeriika. U pbdničju Mogl«. ue živahna l’zmjeiiičri'al artiljerijska vatra. Sjevemo od R'ahova i južno bd Huma bila je neprijateljska arliljerija u djelatnosti. Južuo od Dojrana raspršili smo vatrooi jeđnu jaku englesku izvidnic/u. U ddlini Strume rasljerali smo <vi še neprijateljskih pješadijskili odjc.lenja.. ( Dobručkl front: ' Prfmirje. * , ^ TEŠKI ENGLESKI PORAZ PRED ZEEBR0GGE-OM. Kb. Berlin, 24. aprila. Zvaničiio se javlja: Noću iztnedju 22. I 23. aprila osujećeno Je iedno veliko i bezobzirno preduzeće engleske pomorske snage, napereno protiv naših flandiijskih oslonih tačaka. Posllie jake paljbe sa mora i pod zaštitom guste vještačke raagle približiše se male krstarice u pratn.il ninogobrojnih razo- : rača i torpednih motornih čantaca kod Ostende-a | Zcebriigge-a neposredno ! samoi obali s namierom. da poruše tamošnie ustave i pristanišna postrojenia. Po iskazu zaroblienika trebalo je Jedno odjelenie od 4 satnije mornarskih vojnika (royal marine) da zanzrue i ! molo u Zeebrtigge-u i da uništi tamo ( nalazeće se gradievine, topove i ratnu j opremu, kao 1 brodovlje u pristaništu. | I No od ovih vojnika fedva su njih 40 stigli do moiova | oni su dlelimlce poubijani, dielimicc zarobijeni. Na uza- . nim zidinama molova vodjena je s obje strane ogorčena borba. Od napadnutih engleskih brodova su tik blizu same obaie p o t o p 1 j e n e male krstarice ,,I p h i g e n 1 e“, „Intrenl rV‘. „S1 r i u s“ i dvije druge siične, čija . imena nijesu poznata. DaJje su našom artiUerijskom paljbom potopljena tri | razorača i veći broj torpednih motornih čamaca. Samo su pojedinci od posade mogli biti od naše strane spašeni. | Molo je oštećen samo jednim torped! nini pogotkom; inaće nije bilo nikakve ! štete u prlstanišnim postrojen.lima i primorskim baterijaina. Od naših brodova je samo jedan torpedni čamac vrlo malo oštećen. U ijudstvu smo fmaii malen gubitak. POKRET ZA MIR U FRANCUSKOJ. - ŽIVOT U PARISU NESNOSAN. PARIS U SILNOJ OPASNOSTI. — , RATNA ZAMORENOST U ENGLE- i SKOJ. I CNaročitl brzojav „Bcovradskili Novlna") \ Kohi, 24. aprila. Madridskl dopisnik „Kolnische I Zeitun g‘‘-a javlja, da su posljednjih da' na stigli u Madrid izvještaji i glasovi o | mirovnom pokretu francuskog j stanovništva. Zivot u Parisu po' stao jepo sve nesnosan, Engleski zarobljenici su uprepašće. ni zbog bombardovanja Rarisa, poš to se u n j cnui ,U is t i n i in ala ze 1200 do 1500 munjcionih radjonica. Preniatoinc mož« se ocijeniti opasnost, koja prijeti ParisU iz đalekosežnih topova. Jedan engleski 'Časnik čak otvoreno govori o ratnoj zamorenosti u Engleskoj. U ostalome očeknju i Englezi lTrancuzi i Talijani skoru ofenzivu m strane srcdišnjih vlasti. POČETAK EVAKUACI.IE PARISA. (Naročltl brzoiav „Beogradsklh Novina".) Zeneva, 24. aprila. Iz Parisa Javljaju: Za početaik dje- : limičncg uklanjanja gradjanskog stancvništv'a iz Parisa povodom neprestanog bombardovanja nkloniće s«. u sfcoro 100.000 stanovnika na stranu, PRED AUSTRO-UGARSKOM OFENZIVOM PROTIV ITALIJE. (Naročttl brzojav „Beogradsklh Novlna' 1 .) u ^ Beru, 24. aprila. „Eclio de Paris'' javlja iz Rima, da se u Tcutimu opažaju veliki Ipokreti Ivojske i 'đa s e st oga inože oček'i vati »nažna austro-ugarska ofenzi v a. OSTAVKA ENGLESKOG POSLA- | NIKA U PARISU. Bern, 24. aprila>. Englesfci poslanlk u Parisu lord Bertie, kodi to mjesto veo 10 god*.na zauzlma, odstu.pio je navodno zbog bolestl. Na njegovo miesto hmenovan je lord Derbiy, za koiga se nta, da Je najžešći pristalica xa rat.

btrana fi.

4 POKOR KAPETANA RICHT- “ HOFENA. p: ^ Kb. Parfe, 24 aprila. Doplsnik Havasove agenciie tđ britanskog fronta javlja o sahranf konjfčkog kapetana baruna Rlchthofena ovo: Pokojniku su ukazane sve vojne počasti. Jedan pastor izvršio je pogretf po anglikansfcom obredu. Šest časnlka’ letačkog zbora spustili su škrinju u grob i položili su u svoje i u ime mnogih drugih letačkih esfcadrila vijence s njemiačkim kokardama. Jedan od tih' vijenaca nosio je nasfov: Hrabrom i đostojnom neprijatelju!

CLEMENCEAU U ŠKRIPCU. Kb. Lugano, 24. aprila. ' I alijanski listovi iavljaju iiz Parl* sa: Clćmenceau i Franklin Bon i 11 o n žele, da se istraga o pregovorima sa Austro-Ugarskom povjeri komisiji od sam-o 5 parlamentaraca. Poslanik Forco, pozivajući se na poslovnifc? izjavio je, da se s thn ne slaže, pošto svaki poslanik ima pravo, da sazna za svaki zakouski prijedlag, koji se dostavlja komisijama, i prijeti incidentom u komori.

Zvanične objave OBJAVA. Prema § 1. naredjenja vrhovnog zapovjednika vojske od 10. aprila 1916. Zbornik Naredaba br. 10. stavIjena je tvrtka Milana Vape, tvorraica kartonaže, sa sjedištem u Beogradu, Kosančićev. venac 14. pod prisilnu upravu. Za prisilnog upraivnika imenovau je g. dr. Hugo V e r e b 61 y. Važi od 19. aprila 1918. C. 1 kr. sresko zapovjedništvo i gradski komesarijat u Beogradu, OBJAVA. Na osnovu naredjenja vojne glav* ne gubernije odjel 9, broj 2945/0. imaju se radi revizije pamih kotlova i preduzeća probnog pritiskai od strane vojne glavne gubemije za to autariziraniii organa urokuod3dana, kod c. i k. sreskog zapovjediništvaKralja Aleksandra ul. 7. s o b a b r o j 27, priiaviti svi u Beogradu fcao privatna svojina se nalazeći i u rad pušteni parni kotlovi zajedno sa vršaćim mašinama (i lokomobili). Tu se ima i javiti datum kad je posljednja revizija izvnšena i lict, koje je taj ipregled izvršilo. , , ,C. i k. sresko zapovjedništvo I gradsk! komesarijat u Beogradu. OBJAVA.

Na osnovu naredbe vojne glavne

iia iziu. uaitvju/c oc. 1. Sva gradjanska iica, koja još nisu protiv bogiuja peicovana, moraju to učiniti do 1. juna 1918.

2. Ona gradjanska lica, koja su se u prošloj godiini pelcovala a pelcovanje se nije primilo, iinaju se takodie do tog dana ponovo pelcovati. Lica^ koja posle 1. juna ne budu mogla sa svjedočanstvom o pelcovanju dokazati da su se ovoj naredbi odiazvate, biće od strane policijskih vlasti kažnjena sa novčanom kaznom od 300 kruna ili sa 3 dana zatvora. Pelcovanje će vršiti opštinski ljekari svakog dana izuzevši nedjeije praznike od 9 do 12 sati prije podne u opštinskoj ambulanti, Kralj Milana ulica broj 61,

C. i k. sresko zapovjedništvo I gradski komesarijat u Beogradu.

Izvješfavamo naše prijatelje i poznanike da ćemo davati sedmodnevni pomen našem dobrom i neprežaljenoni stricu t Jeroslmu T. Gliflfu Irgovcu iz Valjeva koji preminu poslije dugod i teškog bolovanja 19, o, mj. u Banji Matarugi kodKraljeva, gde je otišao dasebi lijeka potraži. Beograd, aprila 1918. Kralja Aleksanđra ulica 10. Ožalošćena; snaja Kata Glislć, sinovcl; Dragić I Andrlja. 36616

Uiepe srudi, llce, vrat i ruke ne dobiju svoje tzrazlte Ijepote btz Dlana Alabaster pudera I Đlana Crtme. ajena Jedne doze za probu K 2.— veltke doze K 4.Može tt posvuda dobltl. Olavno prodavaUšte „DIANA" Hendeto A. <3. BUDA9CST 9 NAdor utoi 4