Danas

Karakteristike esencijalnog pritiska

Arterijska hipertenzija (povišen krvni pntisak) danas predstavlja glavm socijalno-medianski problem i onaje dominantni faktor rizika za nastanak arterioskleroze tj. Koronarne i cerebrovaskularne bolesti. Više od polovine mfarkta i dve tredne svih mcždamh udarajavlja seuprethodno hipertenzivnih osoba

Tok hipertenzije zavisi od lečenja i komplikacija. Uvek se mora imati na umu da je to bolest koja dugo traje i polako se razvija (progredijantan karakter). Ne može se samo krvni pritisak uzeti kao merilo, već i stepen opterećenja srca i promene na krvnim sudovima koje izazivaju komplikacije koje skraćuju život (kontrola krvnih sudova oka). Ranije su hipertoničari mnogo više umirali, ali zahvaljujući novim lekovima i boljim preventivnim merama vek obolelih od hipertenzije je znatno produžen i kvalitetno poboljšan. Kao što su uzroci i mehanizam nastajanja hipertenzije složeni i raznoliki, tako je i terapija složena i zasnovana na raznolikim metodama i mnogobrojnim lekovima različitih farmakoloških svojstava. Preporučuje se kombinacija više lekova pošto se sa dva ili više raznorodna antihipertenziva može manjim dozama postići bolji efekat. U složenosti lečenja, koje je u suštini dugotrajno, odnosno trajno, mogu se izdvojiti tri osnovna oblika lečenja; • higijensko-dij etetske opšte mere, određena fizička aktivnost i dijeta sa ograničenjem soli i kalorija • simptomatsko lečenje koje u znatnoj meri smanjuje ili odstranjuje komplikacije i reguliše pritisak kod najvećeg broja bolesnika • etiološko (uzročno) lečenje sekundarnih hipertenzija koje je najpovoljnije kad je moguće, jer može dovesti do potpunog i definitivnog izlečenja. Posebnu pažnju iziskuju urgentna stanja i hipertenzivne krize gde se mogu primeniti mnogi efikasni lekovi intravenski ili

intramuskularno i sprečiti moguče komplikacije na mozgu i srcu. U Evropi postoji pet klasa koje predstavljaju lekove prve linije u lečenju hipertenzije: 1. Tijazidski diuretici [arifon, monozid, lometazid, hemopres) koji u prva dva-tri dana izazivaju pojačano izraokravanje s gubitkom vode i soli što dovodi do smanjenja zapremine plazme i pada pritiska; 2. Beta blokatori čine danas jednu od najznačajnijih grupa, jer uspešno snižavaju pritisak, smanjuju bol angine pektoris, ili imaju efekat na aritmiju i značajan uticaj na prevenciju iznenadne srčane smrti. To su inderal - (propanolol), prinorm - (atenolol), presolol, paginol, visken... Blokadom beta receptora dolazi do smanjenja minutnog volumena srca i frekvence srčanog rada; 3. Inhibitori ACE (angiotenzin konvertirajućeg enzima) sprečavaju prelazak angiotenzina I u 11, remeteći sistem renin-angiotenzin što sprečava povećanje pritiska, a smanjuje i sprečava hipertrofiju glatkih mišića krvnih sudova i srca. Ovi lekovi iza-

zivaju vazodilataciju bez uticaja na frekvencu srčanog udara uz smanjenje potrošnje kiseonika u srčanom mišiću. To su; katopil (zorkaptil), enalapril, prilazid, tritace, hemokvin... 4. Antagonisti kalcijuma (Ca++) izazivaju vazodilataciju tako što sprečavaju ulazak Ca++ kroz membranu ćelije. Bolji su oni koji se uzimaju jednom dnevno zbog depo efekta, a smanjuju nus-pojavu. To su nifelat (nifeditin), kortijazem, verapanil (isopomil), nitretin, (stadipin), nizoldin... 5. Blokatori postsinaptičkih alfa 1 receptora ostvamju efekat smanjenjem tonusa glatkih mišića arterije što smanjuje periferni otpor bbz uticaja na frekvenciju rada srca i njegovo opterećenje, a uz to deluju i na smanjenje uvećane leve komore (minipres). Arterijski pritisak je značajan indikator stanja zdravlja, pa osim navedenih mera prevencije i terapije treba sprovoditi psihičku, fizičku i socijalnu rehabilitaciju hipertoničara, naročito posle nastalih komplikacija. U sledećem nastavku o niskom pritisku

DrUarijalUć, speo, medlolne rada, Dom adravlja Staii grad, Beograd

Značaj pravilnog izbora i pripreme hrane u ishrani pojedinih naroda Iskustvo Kineza, Havajaca, Grka

oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti. Uočeno je da ishrana bogata ribom, maslinama, suvim smokvama utiče na nižu stopu oboljevanja od kardiovaskularnih oboljenja. Kod ovakve ishrane postoji manja mogućnost javljanja koronarnih bolesti u poređenju sa krajevima gde u ishrani dominira svinjska mast, crveno meso i punomasno mleko i sir. Raznovrsne studije ishrane Mediterana, Grčke, Japana i Kine su pokazale da postoji koleracija između visokog unosa biljnih vlakana u hrani i niske stope oboljevanja od koronarmh bolesti. A to je zbog toga što dejstvo biljnih vlakana utiče na smanjenu apsorpciju unetih masti i holesterola. Takođe je važan i način pripreme hrane. Ishrana Kineza ukazuje na smanjen broj obolelih od koronarnih bolesti. U toj zemlji ima malo i gojaznosti, holesterola u krvi, hipertenzije i šećerne bolesti. Oni primenjuju i određeni način pripreme: kuvanje u pari, kratkolrajno prženje mesa i povrća, pečenje bez dodatka masli. Havajci takoće pripremu hrane svode na kratka kuvanja, pečenje bez dodatka masti i pečenje na ražnju. Hranu niti prže niti pohuju i ulje ne koriste u te svrhe.lshrana Grka je takva da uključuje osim voča i povrća - maslinovo ulje kojim se prelivaju kuvana jela ili ga koriste za prženje ribe. U ishrani su zastupljene žitarice, voče i povrće pa je unos biljnih vlakana optimalan. Ovakav način ishrane samo Dalmacija na Balkanu ima . Kod našeg stanovništva zastupljeni načini priprene su pirjanjenje, prženje i pečenje s većom količinom masti, a ređe se koristi kuvanje u vodili pečenje bez masti. Osim toga, naša tradicionalna kuhinja uglavnom koristi prekuvavanja, tj. termički duže tretirana jela s većom količinom dodate masnoće i zaprški. Sve to nam ukazuje da se u ishrani koriste masnoće iznad fizioloških potreba, uz manje količine voća i povrća.

Postoji veliki broj faktora rizika koji uslovljavaju nastanak moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. Tu, osim pušenja, stresa, fizičkog napora, ateroskleroze i drugog, veliki uticaj ima i neadekvatna ishrana sa prekomernim unosom ugljenih hidrata i masti koja dovodi do poremečaja metabolizma i übrzava proces aterogeneze i ateroskleroze. Tako se stvaraju uslovi za porast krvnog pritiska. Sve ovo je povezano sa gojaznošću. Jedan od bitnih uslova za naslajanje i pogoršanje ovih bolesti je i prekomeran unos kulrinjske soli, čije dugotrajno konzumiranje dovodi do nagomilavanja natrijuma u ćelijama glatkih mišića što izaziva njihov grč i povećanje krvnog pritiska. Epidemiološka ispitivanja dala su potvrdu i dopdnos analizirajući kvantitativni sadržaj pojedinih sastojaka hrane. U visokokaloričnom dnevnom unosu, masti su zastupljene preko 30 odsto. Takva ishrana stvara uslove za češće

T. Tončič

Nosni “oraspoloživači”

Čulo mirisa veoraa je bitan faktor kada je u pitanju intimno raspoloženje, kako žena, tako i muškaraca. Nedavno istraživanje, sprovedeno na Institutn za proučavanje mirisa i ukusa pri Istraiivačkoj fondaciji u Čikagu, pokazalo je da čulo mirisa kod muškaraca i žena različito reaguje na raznolike mirise. Naime, oni “stvaraju” ili “razaraju” raspoloženje i spremnost za intimni odnos. Nekoliko stotina volontera ispitano je pomoču specijalnih senzornih ođašiljača postavljenih na određene delove tela. Rezultati su pokazali da žene daju veliku prednost mirisu siatkiša, krastavca i lavande, dok su muškarci izuzetno osetljivi na miris vanile, koka-kole, jagoda, cimeta, kolača, ali i lavande. Za razliku od intimnih nosnih “raspoloživača", pokazalo se da miris određenih supstanci negativno utiče na raspoloženje. Naime, na žene negativno utiče miris uglja i roštilja, dok muškarci ne vole vonj čokolade i bejbi pudera.

Kako doskočiti polenskoj kijavici Med, hladna voda, povrće

Pored odgovarajućeg propisanog leka, kapi za nos i oči i antihistaminika protiv grebanja u grlu, evo nekoliko malih kućnih saveta kako doskočiti simptomima polenskc kijavice. • Šest nedelja pre nego što nastupi leto treba uzimati po dve kašike meda dnevno. Med je proizvod koji u sebi sadrži male količine ovog polena, čijom konzumacijom unapred navikavate i ojačavate organizam na dejstvo iritirajuće supstance; • Tokom napada polenove groznice, pljuskajte lice hladnom vodom kako biste stimulisali cirkulaciju i odstranili određenu količinu polena iz disajnog sistema; • Jedite povrće (koje sadrži omega-6 masne kiseline), kao i orahe, lešnike i bademe (sadrže cink). Ovi proizvodi sadrže supstance koje u velikoj meri blagotvorno deluju na zapaljenske procese; • Izbegavajte preterane fizičke aktivnosti.

12/Danas

Utorak, 14. jul 1998.