Ekonomist

318

U Evropi, poglavito. i ako me isključivo: a zaratovamnim 22– mljama, za vreme rata i sve do 1919, a m srednje-istočnim Evropskim zemljama čak do 1921, kriza indusfrijske opreme igra važnu ulogu. Glavni uzroci se malaze u opustošenosti ı ratnim rekViZicijama; preteranoj, ratom mnametnutoj upotrebi; u slaboj valuti u nekim zemljama. S druge pak strane n van-Evropskim zemljama i u neutralnim evropskim zemljama u industrijskoj opremi je učinjen osetan napredak. Ne samo da se napredovalo s usavršavanjem +ehnike, već je u mnogim Sslučajima mašina zamenila ručni rad — što nije bilo bez svog dejstva na tok nadmnica. Ministar treovine Sjedinjenih Država, g. Herbert Huver veli u svom govoru od 8 maja 1923, „blagodareći usavršenoj tehnici, mogli se olpustii dva miliona radmika a da svak bude snabdeven s istom količinom dobara s kojom i pre deset godina.“ Ova dva suprotna pokreta — na jednoj strani opustošenost, i iscrpenost Imdustrijske opreme, na drugoj usavršavanje tehničkog mehanizma — osvelljavaju pokrete proizvodnje i meru radnikova prinosa h raznim zemljama.

U toku rata. sve su zemlje imale saobraćajnih teškoća. |J mnogim državama le teškoće vršile su pritisak na proizvodnju sve do 1921. Krizu suvog i rečnog saobraćaja dopunjuje kriza pomorskog saobraćaja. Nedostatku prevozuih sredstava i tomaže pridružuje se i porast prevoznih tarifa. _Putevi ı železničke priuse behu porušeni na području gde se модјаћи оро орогасје, Роа одуес učestanim prevozom, prevozni se malerial bio istrošio. Popravke su odgađane na neodredeno vreme; lokomotive se ıskvarile upotrebom goriva slabijeg kvaliteta na mesto побсајепос uglja; Sumarenski rat znatno smanjio. tonažu; podela materiala novim državama išla je sporo, a često se nailazilo na teškoću raznolikil prevoznih sredstava raznih porekla. Dok je u ostalim delovima Evrope u foku 1990 i 1921 kriza saobraćaja izčezla u izvesnim zemljama — Poljskoj, Rumuniji i Jugoslaviji ona se još i danas oseća.

Jedan od elemenata opšte privredne krize bila je nestašica kapitala u srednje-istočnoj grupi i do nekle u Francuskoj i Пашу. Ono što naročito obeležava krizu kapitala jest nedostatak sredstava za industrijsku opremu, sirovine, nadnice ı ft. d. Nabavka” materiala bila je u toliko teža što su cene skakale, a blagodareći deflaciji kupovna moć preduzeća, naročito: na medunarodnom tr-