Gledišta

hove ukupne društvene moći. lako se nalazi nadomak njega, samoupravljanje još nlje praktično ostvarilo takav odlučan obrt u životu Ijudi i društva, pa se njegove zapaIjene vatre još mogu lelujati, prigušivati i preobraćati u dimne zavese, čak i u zagušljive izvore dima. Mnoštvo činjenica govori o jačanju bitno socijalističke tendencije, i o nespremnosti radničke klase i njene komunističke avangarde da prihvate bilo koje palijativno rešer.je izlaza : : iz složene društvene situacije. Višegodišnja borba suprotstavljenih tendencija na prelazu iz ranog u razvijeno samoupravljanje omogućila je identifikaciju izvora, nosilaca i konzekvencija svake od tih tendencija i übrzano vodi for- j miranju razvijenog i pouzdanijeg saznanja o pretpostav- j kama i mogućnostima istinski revolucionamog raspleta, Za ocenu stanja društvene svesti i revolucionamog pokreta, naročito su karakteristična dva momenta. Prvo: sve ; nepomirljivija radnička kritika pojava i tendencija koje | su odstupale od autentičnih interesa i ciljeva radničke | klase nije bar ne u značajnijoj meri upala u zamku ' osporavanja samoupravljanja i reafirmacije prošlog, eta- j tističkog uređenja društva. U radničkoj kritici odlučno je pretegnulo osporavanje sadašnjeg stanja društvenih procesa i odnosa sa stanovišta bitno razvijenijeg samouprav- : Ijanja. Radnička klasa nije prihvatila ostvarivanje i zaštitu svojih interesa u istorijski prevaziđenom obliku, mada je povremeno naglo i oštro pogoršavanje položaja pojedinih delova radništva izazivalo takvu tendenciju. Sp- ; remnost radništva da i u trenucima krajnjeg iskušenja odbije etatistički „pojas za spasavanje" može se objasniti dugotrajnim narastajućim uticajem revolucionaime prakse samoupravljanja, ali ništa manje i diskreditovanjem svih preostalih uporišta birokratskog etatizma, u kojima su prepoznate zapreke ostvarivanju autentične radničko-klasne sadržine samoupravljanja. Suočen sa tendencijom autentičnog radničkog samoupravljanja birokratski monopol ekonomske i političke moći nepobitno je pokazao svoju pravu prirodu prerušenog kapitala suprotstavIjenog interesima radnika, spremnog da se pretače i u izvorne kapitalističke oblike i spaja s njima. Drugo: ni masovna svest radništva ni njeni razvijeni komunistički oblici nisu podlegli iluziji da se protivrečnosti pro izvodnje vrednosti mogu jednostavno anulirati, niti su prihvatili zabludu da tržišni odnosi autonomnih privrednih subjekata magu sami po sebi obezbediti konstituisanje, reprodukciju i razvoj radničkosamoupravnog načina proizvodnje. Društveno-ekonomski i politički efekti grupnosvojinske tendencije übrzali su formiranje radničke svesti i marksističkog saznanja o neophodnosti radikalnog razlučivanja radničkosamoupravnog načina proizvodnje, uključiv sacijalistički usmerenu robnu proizvodnju, od kapitalističke ekonomije. Grupnosvojinska teudenoija trajnije je vezala interese i stremljenja nevelikih grupa učesnika društvenog rada, uglavnom izvan materijalne proizvodnje, a pretežan deo radništva osvedočio še da je partikularizacija ekonomske moći i antagonistička kon-

1488

"RAKOVTCA"