Gledišta

god ne iščeznu osnove klasne podele društva. Radničkosamoupravni politički sistem ne zasniva se na definitivnom ukidanju od rada osamostaljene politioke moći, već predstavlja razvijeni oblik istoiijskog procesa ukidanja političkog otuđenja. U odnosu na kapitalističku ekonomiju, razvijeno samoupravljanje ne počinje anuliranjem ekonomskih procesa koji sadrže mogućnost i tendenciju preobraćanja radnih sposobnosti u najamnu radnu snagu, a akumulirane vrednosti u kapital-vrednost. Umesto suzbijanja tih procesa pomoću sile formirane izvan procesa rada, i zato neminovno osamostaljene od radnika, razvijeno samoupravljanje vrši obrt unutar samog procesa rada i ekonomske reprodukcije, Otvoreno sučeljava svesnu akciju radnika, njihove interese i njihovu asocijaciju sa determinizmima otuđivanja ekonomske moći i proizvedenih vrednosti od rada i radnika; pokreće i organizuje celokupnu delatnost radnika, sabire i razvija njihovu moć, otkriva puteve i artikuhše saznanje o mogućnosti preokretanja ekonomskih procesa saglasno bitnim interesima radnika, pomoću kontrole udruženih radnika nad činiDcima njihovog materijalnog života i svesnog uređivanja međusobnih odnosa u procesu rada i reprodukcije. U . tom smislu, radničkosamoupravTii način proizvodnje predstavlja razvijeni istorijski oblik ukidanja ekonomskcg otuđenja. Razvijeno samoupravljanje implicira dijaiektiku ukidanja ekonomskog i političkog otuđenja, uzajamnost tih procesa. : Radničkosamoupravni politički sistem pretpostavlja asocijaciju samodelatnog radništva unutar procesa rada i ekonomske reprodukcije. Sistem skupština i njihovih izvršnih i upravnih organa može biti preveden na radničkosamoupravni horizont time što se političko predstavništvo izvodi iz objektivno uslovljenih veza među učesnicima celokupne društvene proizvodnje, a te veze uređuju kao samoupravne radničke asocijacije. U takvom sistemu pchtičko odlučivanje dobija postupno ali nepovratno radničkosamoupravnu sadržinu, utoliko razvijeniju uko’iko su udruženi proizvođači više u stanju da podvrgnu svojoj kontroli i podrede svojim bitnim interesima radne i ekonomske procese, manje upotrebom vlasti i političke hije•rarhizacije interesa, a više utvrđivanjem zajedničkih bitnih interesa i usaglašavanjem svih pojedinačnih i posebnih interesa. U tom smislu, radničkosamoupravna sadr- žina političkog adlučivanja razvija se u upravnoj srazmeri sa svesnim celishodnim uređivanjem radnih i ekonomskih procesa u radničkoj asocijaciji, a u obmutoj srazmeri sa dejstvom determinizama otuđivanja ekonomske mcći i proizvedenih vrednosti od rada i radnika. Ali ukidanjes ovih determinizama prostire se na celokupno razdobljes revolucije i pretpostavlja sadejstvo i kombinaciju svih vidova društvene moči radnika. Najveća snaga razvijenog samoupravljanja je u tome što revolucionama delatnost radnika biva direktno usmerena ka uki-: danju izvora najamnog rada i svojinskog monopola u fundamentalnim dmštvenim procesima. Ali u tome je i.

1490

"RAKOVICA"