Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
pokušaja poljoprivrednih komuna u svijetu, naše kvucot ı mošavim nemaju da osiguraju sektašku sreću rijetkih pojedinaca, nego su povezane s narodnim pokretom, jer im cilj nije samo oslobođenje samoga sebe nego oslobođenje maroda. Tako smo zauvijek ostali vjerni svojim dužnostima prema pokretu narodnih masa.
I u niz zemljoradničkih pokušaja, koji su učinjeni u posljednjemu stolieću u Argentini, Braziliji ı Rusiji, unio je palestinski radnik posve nov smjer. Svagdje je naseljenik bio samo objekt u rukama filantropa, vlada i drugih vlastodržaca. Muke židovskoga čovjeka iz naroda bile su upravo goleme u ovom kolonizacionom sistemu koji je bio izgrađen na tutorisanju. Svagdje je ovaj sistem ubijao inicijativu, silovao ličnu slobodu, umanjivao rezultate.
I u Palestini je vladao ovaj sistem sve do druge alije. Velika zaslugsa pripada palestinskome radničkom pokretu, što je uništio ovaj sistem ı uzdigao radnika-naseljenika do subjekta kolonizacije, do Jednakopravnoga parrnera u velikom djelu naseljenja. Tako je radnički pokret ı u tom pogledu bio velikom dinamskom snagom u narodnom oslobodilačkom pokretu.
No ne smije se nikada zaboraviti da i našega radničkog pokreta ne bi bilo, da nije bilo narodnoga obnovnog pokreta. Kao što su prvi pioniri rada pošli u Palestinu na zov cionizma, tako se ı čitavo naše djelo ne može zamisliti bez rada Keren kajemeta, koji je za nas stekao golemih zasluga otkupljujući zemljište koje stavlja na raspolaganje radničkim gospodarstvima, i bez budžeta Keren hajesoda, koji je daleko većma socijalistički nego mnogi državni budžeti radničkih vlada. Ove narodne institucije stekle su mnogo zasluga za radničku kolonizaciju. No jasno je dakako i to da bi ovi fondovi bili danas drukčiji, manje nacionalni i manje napredni, da nije bilo slobodarskoga duha i dinamske snage radničkoga pokreta.
Što imademo danas u Palestini kvantitativno? Od 60.000 postalo nas je :80.000. Od 97% stanovništva porasli smo na 18%. Mjesto 24.000 dunama u svojini Keren kajemeta imademo danas 300.000 dunama narodnoga zemljišta. Naša je zemljoradnja neizmjerno narasla po opsegu, gospodarskim granama ı po prihodima. Imademo razvijeno kooperativno bankarstvo. Imademo znatne produktivne i konzumne kooperative. Naša je kooperativa za prodaju poljoprivrednih produkata »Tenuva« imala ove godine promet od 130.000 funti. U najplodnijemu kraju Palestine imade Kkl 20.000 dunama zemljišne rezerve za intenzivne i najintenzivnije gospodarske kulture. Imademo velevažne gospodarskostrategijske pozicije: Rutenbergovu elektranu i Društvo za iskorišćenje mineralnoga blaga u Mrtvom moru. Stojimo pred velikim razvitkom koji nam osiguravaju nova luka u Hajfi, dovodne cijevi Za mosulski petrolej, koje će završavati u Hajfi, nova željeznica HajfaBagdad. A pored toga u našim je rukama veliko zaleđe kraj Hajfe, koje je kroz stoljeća bilo smrtonosno močvarno područje, a sada je sanirano i dren:Tano, te se izgrađuje u velik industrijski i gospodarski centar.
15