Jugoslovenski Rotar

Živa imaju trustove od 1928 i još postoje;

Sumpor imaju trustove od 1923, poništen 1932:

Petrot imaju trustove od 1927 teškoće u 1932:

Azot, magnezi, boraks, jod, kinin i veštačka svila imaju trustove od 1952.

2) Elektritni proizvod::

Teški (grubi) električni materijal — osnovan u 1931 na deset godina; Elektr čne sijalice od 1926 i ponova obnovljen: i kablovi.

3) Livmtika i mehaniina proizvodnja:

Celik osnovan 1926 i obnovljen 1933; Aluminijum osnovan 1926 i još u snazi;

Šine osnovan 1926 i još u snazi;

Cevi i ž ce osnovan, 1926;

Bakar osnovan 1926 i poništen 1932:

Zink osnovan 1928, nalazi se u nezgodama; i t. d.

U pogledu zain:eresovanosti pojedin'h zemalja oko važnij h vrsta proizvodnje,

геуо kako ih grupiše g. Fougčre.

Za Celik se interesuje: Nematka, Austrija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Ugarska, Cehoslovatka i Sarska oblast;

Za Sine: Nematka, Austrija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Engleska, UgarSka, Cehoslovatka 1, izuzetuo, Celitno Eksportno Drustvo iz Severo-Ameritkih Drzava;

Za zink: Nematka, Austrija, Belgija, Engleska i Holandija;

Za tutkalo i lepak od kostiju: Nematka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Engleska, Ugarska, Italija, Poljska, Rumunija, Svajcarska, Cehoslovatha i Jugoslavija.

Sto se tite: Alurminijuma, linoleuma, Zive i potase, fo se privredni sporazumi

(trustovi) ogranitavaju samo na evropske zemlje.

Za elektricne sijalice se interesuju 18 drzava, medju kojima se nalaze: Kanada i

Severo-Ameritke Drzave.

Takvo je stanje stvari bilo do otvaranja medjunarodne, ekonomske konferencije

_u Londona.

O potrebi ovakvih saveza g. Fougére postavlja ova interesantna pitanja:

1) Jesu li sporazumi zaista potrebni?

2) Da li oni mogu doprineti kakvom god poboljšanju kod suvišne proizvodnje?

3) Jesu li oni u skladu sa interesima: industrijalaca, potrošača, društva i, na kraju: jesu li oni u interesu dobrih, medjunarodnih odnosa?

4) Kako ih kontrolisati?

5) Koje su raznovrsne forme sporazuma? i

6) Kakva može biti korisnost od njihovog razvitka?

Na sva ova pitanja, naravno, g. Fougére odgovara sa odobravanjem, pod uslovi-

‘ma: da se pristalice ovih, i ovakvih medjunarodnih sporazuma strogo pridréavaju svojth obaveza koje su, prilikom tih sporaxuma, dobrovoljno pribvatili.

Naravno, da je g. Fougére postavio i druga pitanja kao %to su: 1) Da li ovakvi sporazumi neće povesti privredu ka nekoj vrsti Maltuziazma?

| TI Ti Bay НЕКЕ ff