Jugoslovenski Rotar

2) Da neće oni, kod svojih pristalica, umanjiti volju za usavršavanjem privrede?

3) Da ovakvi trustovi ne uspore tehnički progres u opšte?

Sa lakoćom jednog elastitnog uma, kao ito је francuski, a pri tome materijalna chezbedjenost jednog oprobanog, velikog industrijalca, g. Fougére, i na ova pitanja, dolazi do pozitivunog zakljutka, naravno sa dubokim žaljenjem da bi, u takvom slutaju, sva ona preduxeca (Citajte malih xemalja i ogranicenth kapitala) morala ustupiti mesto, Sto je i privodno, industrijama vetih razmera i — sa vetim materijalnim sretstvima!

Koliko ée biti natib, jugoslovenskih privrednika, na to bili 7 braća Rotari, koji Ce laka sca pribvatiti, ma to bilo i u interesu ,,opite solidarnostt” 1 , sluzbi dobre volje’, veoma lepo obradjeni izvestaj g. Fougere-a, ja to ostavljam njima da cene i pretresaju na svojim lokalnim i opstim sastancima.

Moja je jedina želja bila ta, da sa njima — titaocima ,,Jugoslovenskog Rotara’ — podelim utiske sa ove, koliko mteresanine, toliko i veoma uspele konferencije.

Potrebno je da kazem jos 7 to, da su drugog dana Konferencije, 29 avgusta, održali predavanja: g. LUIGI PICCIONE, italijanski guverner, 0 medjunarodnoj saradnji; prof. g. Dr. IMRE iz Budimpesie o medjunarodnoj izmeni mladezi, g. OTTO FISCHER, nematki past-guverner, 0 ekonomiji nacionalnoj 7 svetskoj ekonomijt.

Drugog dana po podne bio je i sastanak profesionalnih grupa. Jugoslovenski rotavi uzeli su vrlo tivog uceSta na tim sastancima 1 od samog Odbora ukazana je narodita painja Jugoslovenima, tako da je g. Dr. VL. LEUSTEK, Zagreb, bio potpretsednik Pravne rekcije, a g. R. ALAUPOVIE, pretsednik zagrebačkog kluba — potpretsednik inzenjerske seRci{e.

Na kraju, treba li jos da dodam: da su ueasnici bili predmet osobite pažnje, da im je priredjen bezbroj lepih izleta 1 — tako obaveznih — banketa? Sve je bilo ne moze lepse biti! D. V. MONBLANAC

Jedna vesela grupa izLozane: R. Skola, iz Cehoslovacke, sa gospodjom i r. Alaupovic, pretsednik R. C. Zagreb

m 15