Jugoslovenski Rotar

priznanje za njegov dosadanji rotarski rad. Gost gospodin dr. Ramiro Bujas zahvaljuje pretsjedniku na pozivu i raduje se da ima prilike da se upozna sa jednim za njega potpuno novim sVijetom. Prelazi na samu temu te ponajprvo objašnjava kako psihologija može da dodje u službu privrede... Referira o razvoju znanosti i na koncu razlaže primjenu psihologije u pedagogiji, medicini i privredi. Predavač nagradjen je za ovo poučno predavanje burnim aplauzom. Gosti braća Bogdanović i dr. Bozié zahvaljuju na prijemu i Cestitaju klubu na priznanju, koje je dobio od guvernera a zatim pretsjednik isporučuje pozdrave tajnika Stevana Koen-a u ime beogradskog kluba, što se sa OsObitim odobravanjem prima do znanja. Zatim zaključuje pretsjednik zvanični dio sjednice i braća ostaju i nadalje na ckupu u prijateljskom razgovoru.

Sjednica od 18. decem:bra. Brat dr. Tonko Šoljan, član Rotary kluba Split došao je danas u naš klub, da održi referat o privredncm značenju biološko-oseanografskog instituta u Splitu. Prz:davač izmedju ostalog je rekao:

Institut podižu obje naše akademije: Jugoslavenska u Zagrebu i Srpska u Beogradu, i svrha mu je Istraživanje тега. No nije mu svrha da istrazuje more samo nauci za volju, niti s» ograničuje na to da uz spomenuti naučni rad održavanjem kurzeva odgaja nautne radnike, istrazivace mora niti da krasnim akvarijima dočara našoj i stranoj publici ljepcte našeg podmorskog života, već se u njegovom programu nataze i zadaci od velikog praktičnog znač:nja po narodnu privredu i ekonomiju naSe pomorske države. Davno je već prošlo doba kad je nauka živila samo radi sebe same | bila samo potrošač velikih materijalnih sretstava. Od nje se danas na svim njenim poljima traži da svojim radom i sama direktnc pridonese stvaranju materijalnih dobara potrebnih za

НЕ 29

čovečji život, da ne bude šamo nauka: rad nauke, kac Part pour art, nego da jedan dio svog rada direktno upravi praktično privrednim i nacionalno ekonomskim ciljevima. To ne znači da je nauka na svom čistc teorijskom terenu. praktično beskorisna. Naprotiv, bes čisto teorijskog rada ne bi se rad primijenjene nauke dao ni zamisliti, prvi sadrži sve preduvjete za drugi. Što više, primjenjena nauka stvarno je зато паstavak svog teorijskog prethodnika, zadržavajući i dalje u punoj meri naučni karakter i naučne metode. Bitno u čemu: se dakle to dvoje razlikuje jest slijedeće: da prva ima punu slobodu u izboru. problema unutar svog naučnog područja. i rad joj ima da rodi naučnim rezultatima. Za razliku od ove, svi problem? primjenjene nauke — kao posrednice izmedju gole nauke i gole prakse, kojoj: su poznate s jedne strane potrebe prakse, a s druge strane latentne mogućnosti teorije — kenvergiraju na to, a tako• su i postavljeni, kako će njihovo riješenje donijeti direktne materijalne koristi. Predavač izmedju ostalog je rekao: Pretsjednik najsrdatnije pozdravlja predavača i zahvaljuje mu da ¢e uljepSati naš današnji sastanak sa ovako jednim. interesantnim referatom. Brat tajnik referira o pošti te saopćuje važnije Stvari iz biltena br. G evropskog sekretarijata kao i o dogadjajima u klubovima Beograd, Vukcvar i Dubrovnik na temelju prispjelih nedeljnih izvještaja. Pretsjednik na molbu brata Josipa Kavčiéa, potpredsjednika ljubaljanskog kluba, koji je bio danas na prolazu za Beograd ovdje, ali radi polaska vlaka nije mogao doći na sastanak, predaje u ime Retary kluba Ljubljana jednu sliku bratu Edi Markoviću. Predaju popraćuje sa nekoliko srdačnih riječi i éestita mu ujedno i sa svoje strane na priznanju koje je on primio za svOj rad od strane ljubljanskog kluba. Brat Edo Marković, vidljivo dirnut, moli pretsjednika da isporuči pretsjeder |

Nastavah na sledećoj strani