Jugoslovenski Rotar

Usred plodne okoline Bitolj je u stara vremena bio na čuvenom rimskom putu Via Egnatia, koji je Italiju od Drača spajao preko Albanije i Maćedonije sa Solunom i Carigradom. Bitolj je pri kraju 11 veka već bio bogat grad. Pod Turke je pao krajem 14 veka.

U Bitolju je za vreme turske vladavine bila jako razvijena trgovina: žitom, voskom, vunom i kožama. I pamuk je ovde u 17 veku bio najvažniji proizvodni artikal.

Bitolj se naročito uzdigao u trgovini i stanovništvu, kada su Arnauti 1788 godine razorili bogatu i naprednu varoš Moskopolje, jer se dosta izbeglih Moskopoljaca, trgovaca svetskoga glasa, doselilo u Bitolj i ti preduzimljivi ljudi uzdigoše Bitolj do velikog trgovačkog značaja.

Procvat Bitolja naročito se ističe u 19 veku. Glavni trgovački putovi iz Soluna, Drača, Skadra, Prizrena i Skoplja sticali su se u Bitolj, te je imao dosta i transitne trgovine.

Sve do kraja turske vladavine Bitolj je bio glavni trgovački centar u Maćedoniji. U Bitolj su se sticale sirovine sa svih strana zapadnog dela evropske Turske. 1912 godine imao je oko 75.000 stanovnika.

1912 god. srpsko-turskim ratom privredno područje Bitolja deli se na tri države. Južno od Bitolja na 17 kilometara dolazi grčka granica, Albanija postaje samostalna privredna oblast, Bitolj postaje mesto na južnoj periferiji naše države, a njegovu raniju ulogu preuzima Skoplje, kao centralno mesto za četiri plodne ravnice i važan saobraćajni čvor. No ipak Bitolj i Bitoljci ne bi gubili i u takvim prilikama svoju vrednost, da po zlom udesu nije postao centar bojišta istočne vojske u evropskom ratu, koji se tu vodio pune dve i po godine i gotovo ga do temelja razorio.

Od nekad cvetne varoši ostali su današnji ostaci sa oko 33.000 stanovnika. I kao nekada kada su iz bogatog Moskopolja begali njegovi talentirani stanovnici u Bitolj, da uzdignu njegovu privrednu vrednost, begali su za vreme svetskoga rata i posle njega, bogati i talentovani Bitoljei u Lerin i u sve varoši severne Grčke, da im daju života i uzdignu njihovu privrednu moć, a uz to održe i neprekidaju stare trgovačke veze sa poslovnim prijateljima iz naše države i Albanije, ostavljajući Bitolju da životari od svoje neposredne okoline.

Od svih periferijskih gradova Južne Srbije, koji su poslednjih godina imali da izdrže tešku borbu sa privrednom krizom, Bitolj je imao najinteresantniju sudbinu.

Skretanje privrednih puteva i pravaca razmene ekonomskih dobra oduzelo mu je inicijativu u trgovini, a uzroci leže u velikim istorijskim promenama koje su doneli ratovi na Balkanu, kao što smo napred naveli.

Danas, trgovina se obavlja u najužim razmerama i ograničava se najpotrebnije artikle. Izvoz je upućen isključivo na Grčku. Izvozi se poglavito stoka većinom sitna, i žito i brašno kao tranzitna roba za Dalmaciju. U prošloj godini izvezeno je 88.000 grla sitne i 4.600 grla krupne stoke i 88 vagona graorice iz najjuznijih 7 srezova. I ovo malo izvoza vršeno je sa minimalnom zaradom zbog nepovoljnih uslova plaćanja koji proističu iz trgovinskog ugovora sa Grčkom. Ali posredovanjem u izvoznoj trgovini i ako se od posredništva nije imalo znatnije koristi, ipak je narod prodajom stoke dolazio do novca za podmirenje najprecih mu potreba.

Kako je priliv novea od pečalbara iz Amerike potpuno prestao to je Bitolj i sa ove strane pretrpeo ogromne štete.

11