Jugoslovenski Rotar

се ga imati i sve ostale grane naše privrede, nego ćemo time također prepriječiti i osiromašenje najvećega dijela našega naroda. Nama ne može i ne smije biti cilj da industrijaliziramo našu zemlju, jer time éemo samo uništiti naše seljaštvo. Mi ne treba da zanemarujemo razvoj industrije, već naprotiv naš rad oko podizanja industrije u našoj zemiji treba da dovedemo u sklad s našim faktičnim potrebama, a istodobno i u sklad s interesima naše seljačke proizvodnje. Švicarska je najbolji dokaz, kako je pogrešno seljačku zemlju preko mjere industrijalizirati, i time stvoriti mogućnost, da se seljaštvo, koje je najzdraviji i najjači temelj svake države, proletarizira i da zapusti zemlju i selo.

Za nas je seljački problem od općega narodnog značenja. Zato bi se ovim pitanjima trebalo i u našim redovima posvetiti najveća pažnja. Naši bi se odbori za služenje zajednici trebali stalno baviti pitanjima, koji su u vezi sa seljaštvom i njegovom proizvodnjom. Mi ćemo na taj način ne samo izvršiti jednu svoju narodnu dužnost, već ćemo ujedno time, što ćemo naše članstvo zainteresirati za ova pitanja, stvoriti mogućnost, da se pojedina pitanja i pravilno riješavaju.

2 SIUDENISKE RADNE CETTE

Još školske godine 1933/34 počeo je raditi na organizovanju studentskih radnih četa univerzitetski profesor g. Dr. Laza Popović, istaknuti javni radnik i odličan poznavaoc teških prilika koje vladaju po zabačenim i zapuštenim našim selima. Zadahnut velikim optimizmom i vjerujući u zdrav duh naše omladine, on pristupa organizovanju studentskih radnih četa i u zajednici s Jugoslovenskim studentskim klubom »Rad« na zagrebačkom univerzitetu smišljenim pothvatom uspijeva da privede u djelo jednu organizaciju koja služi na čast i inicijatoru i aktivnim učesnicima te zajednice. Uspijeva da među omladinom postavi na najviši piedestal kult rada, i tako ukaže na pravi put kojim treba kročiti u službi zajednice.

Ove godine radilo je za vrijeme velikih školskih ferija oko 150 studenata, najprije u Virovitičkom srezu na prokopavanju odnosno čišćenju starog »županskog kanala« radi isušivanja okolnih sela, i na gradnji jedne seoske školske zgrade, a za tim je jedna grupa od 50 studena upućena u Nevesinjski srez u Hercegovini, gdje je u najtjesnijoj vezi sa seoskim sokolskim četama radila na važnom poslu izgradnje javnih česama ха snabdijevanje stanovništva pitkom vodom, te izgradnji puteva.

Kao da su ove vrste radova, kojima su ove godine bile zaposlene studentske radne čete, imale simbolički da prikažu koliko je omladina pozvana da praktičkim radom rješava i najoprečnije probleme života i praktičnih potreba.

Na sjeveru države problem isušivanja, dakle obilje vode, na jugu problem suše i oskudice vodom, a na regulisanju takvih tehničkih radova neumorno i nesebično rade mlade ruke, požrtvovno i dobre volje, bez nagrade i nadnice, i samo uz osiguranje uslova života i opstanka.

14