Jugoslovenski Rotar

нашњег свечаног састанка, подиже своју чашу у здравље и напредак домаћинског клуба, а потом предаје две изванредно лепе кристалне вазе као поклон за срећно насеље и у знак дугог се"ћања. | ; Оба говорника била су свесрдно поздрављена а бр. претседник се свима захвалио на пажњи којом су нам увеличали данашње славље.

Бр. Б. Милошевић, тајник домаћинског клуба, прочитао је поздравну депешу отсутног члана брата Петка Букумировића, који је, услед пословног путовања, био спречен да присуствује данашњој свечаности.

Пошто је бр. благајник обнео црну торбу за невољне, бр: претседник је закључио званични део састанка у 23 часа, молећи све присутне да продуже у весељу и пријатној забави.

Сутрадан, 14 новембра, био је заједнички ручак у Нишкој Бањи, коме су присуствовали бр. Гувернер и 17 браће и сестара из сва три клуба.

Уз најбоље расположење и са пуно лепих успомена драги гости су у недељу отпутовали вечерњим возовима.

U JUGOSLAVIJI

Uspomene na Zagreb od Andre Ponsa, guvernera 10 disirikta R. |.

~

(Brat Guverner Pons, napisao je u lislu Rofary, novembar 1937, ofic. organu francuskih klubova ove uspomene na Zagreb. Naslovna slika ovog broja prikazuje jednc slovenačko selo sa narodom u prazničnoj nošnji kako se pufem kreće ka seoskoj crkvi. Članak br. Guvernera je ukrašen uspelim crtežima G. R. Leforta, kao i velikom fofografijom sa opšle sednice Evr. savelodavnog odbora održane u Zagrebu.)

Evropski savelodavni odbor хазесамао је и Хадгеби од 13—16 okfobra 1937 pod pretsednistvom W. de Cock Buining-a, koji је upravljao sednicama ljupko ali pouzdano.

Dnevni red je bio izobilan, sva pitanja su brižljivo ispitivana u opštem raspoloženju, svako ulažući pofrebne napore, da se dođe, iako na izgledu raznolikog mišljenja, do odluka koje bi važile za sve.

Oficielan izveStaj o radu objaviće se. On će vam dopusfiti da cenite osobine diskusije kao i duha, koji ih je pritom zadahnjivao.

Ja ću vam dafi vrlo jednostavno nekoliko ufisaka i kazati vam o srdačnosli prijema priređdenog nam od naših drugova.

Zagreb je 1914 brojao tek 80.000 stanovnika, danas ih ima preko 225.000. Spomenici njihove slavne prošlosti kao i veličanstvena zdanja modernog doba daju mu izgled prave preslonice. Dod stari grad okuplja u sebi palate sa plemenitašima velikih porodica i stara naselja na poslednjim ograncima planina, moderni grad pak sa svojim gradinama, svojim širokim ulicama, veličansfvenim državnim građevinama, širi se lagano u dolinu između brežuljaka i brze Save.

Stara prestonica kraljevina Hrvatske,, Slavonije i Dalmacije, na granici zapadne i istočne Evrope, kulfurni centar Jugoslavije, stolica velike

21