Jugoslovenski Rotar

Transport se obavljao na konjima, karavanama i feškim kolima. Ostaci tih cesta i rimskih miljokaza vide se i danas kod Petrovca spram Sane. Za teze terete upotrebila se plovnost Japre i Sane, te Una i Sava ! Dunav za snabdevanje fvornica oružja željezom i čelikom. U Solin se nosilo samo probrano željezo i čelik. Pošto ovo pdručje nije bilo daleko od Italije a nije granicilo sa barbarima, Rim nije strahovao za njegovoe održanje. Bosansko željezo snabdjevalo je i fvornice oružja u Veroni, fvornicu oklopa clibanarija i loricaria u Mantovi, tvornicu koplja u Concordiji kraj Aquileje, tvornicu mac¢eva u Lucci i Cremoni. Isto se i uz Kupu vozilo zeljezo prema Karlovcu i uzvodno Savom do Nauporfuma (Vrhnike), a odatle konjima do mora prema danaSnjoj Rijeci. | poslije zauzeća Noricuma još uvijek je željezo iz Iliricuma glavna dobava, jer Noricum je bio preblizu barbarima. Tako je željezo sa Sane prevladalo ne зато и Шпсити, мес ! и Panoniji a u Ifaliji bilo je na glasu kao i zlato iz Dalmacije.

Osim sanskog područja imao je Rim falionice željeza na Kopaoniku sa tvornicama oruzja u Naissussu i Ratariu kraj Vidina.

| тој tako bogato razvijenoj industriji zeljeza u lliriku dosao je konačno kraj. Rim nije bio u stanju da ih održi. Nije vise bilo roblija. Nestalo je starih rudara i velika zeljezna industrija propadala je. Od nevjestih nasljednika bilo je malo koristi, a nečovječno postupanje sa robovima vezanim za talionice i rudnike otjera ih sve u logor i na stranu Gola da onda zajednički navale na Rim.

Rim je propao već davno prije nego li mu barbari zadadoše smrlonosni udarac. Politički i socijalni prevrat u rimskoj imperiji skrhali su vrat i rimskoj željeznoj indusfriji, Padom Rima našla je i sjajna epoha željezne indusfrije u Bosni na vjekove svoj kraj.

Nemoć Rima iskoristiše pogranični sjeverni i istočni barbarski narodi. Gladna, željna pljačke i udobnosti makoše se i istočna plemena Evrope spram juznih poluostrva kontinenta; nadolazi period historije koji nazivamo seobom naroda. Koncem IV stoljeća navalise silnom snagom u Rimsko Carsivo tjerani od Huna. Tako Goti, germansko pleme, opljačkaše god. 410 Rim. Nebrojeno blago i umjefnine propadoše pod macem osvaja¢a. Za Gotima stize Atila, koji u Bosni i na Savi i Dunavu unistava sve rimske fabrike oruzja. Iza smrti Atile 454 god. гаsuse se Huni a u Iliricu malo Sto osta od Rimljana. Bilo je stanje: ni mir, ni rat, ali stanje koje unistilo svu kulfuru i radinost Ilirika, današnje Bosne. i

Barbari unistise ostatke zeljezne industrije oruzja u Sirmiumu i Sosciji, ali pored svega u zabitnim dolinicama odrzavaia se makar i primitivna rudarska vjestina u području Sane. Srušivši Goli Rim, nestade im uskoro oružja i uvidjevši faj manjak, dadoše se na novo podizanje zeljezne industrije u Bosni. Kralj Te odorik Salje god. 511 svoga comesa iz Ravene u Dalmaciju (tada jos do Drine) sa izriitim naredenjem: da pronade rudnike Dalmacije, da ofvara majdane ,,gdje se iz zemljine mekote rada ivrdo željezo, što se u vafri topi i u éelik pretvara”. Dalje veli kralj: „Božjom pomoću odatle dolazi obrana domovine, odatle i napredak rafaru, i svakovrsna korist ljudskoj udobnosti. Znaj da željezo zapovijeda samom zlafu i da sili bogataša da frajno služi oboružanog siromaha. Stoga Ti dolikuje da ovo željezo marljivo isfražiš,

31