Jugoslovenski Rotar

nama na korist a na zafor dušmanima”. Koliko li poznavanje željeza u tim jednostavnim riječima! Ne inferesuje ga zlato, već željezo! Zlato pribavlja jednosfavnijim načinom: pljačkom grobova, kojom dobiva паjedamput više zlata no iz rudnika. Ovo „službeno pregledavanje grobova” potkrepljuje rijecima: ,,Mramor neka pokriva grob, ali zlato u nj ne spada”.

Pod mudrom upravom Simeona iz Ravene proradila je kratko vrijeme Zeljezna industrija u Bosni, poglavito u srednjoj Bosni, gdje su ju Rimljani gotovo polpuno bili unišfili. Zato i danas nalazimo u srednjoj Bosni gofske spomenike u Brezi, Varešu, Lepenici i kod Kreševa.

U ratu Gota sa bizantinskim carem Jusfinianom, pozivaju Goli Slavene u ove zemlje, god. 548, 551 i 553. Goti gube rat 1 ovi krajevi potpadaju pod Bizant. Slaveni sa Avarima prodiru u naše krajeve i tim krvavim bojevima i perturbacijama nastaje zastoj u izradi zeljeza. Avarski ban Bajan obnavlja doduše ivornicu oružja u Sirmiumu, da goad. 598 provali kroz Bosnu u Solin, kojega temeljito opljačka. Ova provala Avara unisti posve do fada bogatu provinciju Dalmaciju, a njihova avangarda, Slaveni, zauzmu za sva vremena ove krajeve oko god. 600. Kada su Slaveni god. 614 osvojili Salonu, Solin, ofresoše se Avara medu Savom i Jadranom potpunoma.

Od tada kroz 200 godina nemamo historijskih podataka uopée iz tih krajeva. Ostaci Romana, koji su se zadržali na obalama i gradovima, na otocima Dalmacije nisu imali veze sa isfočnim zaleđem, bar ne znamo o fome nišfa, sve je to pokriveno Sstoljetnim mrakom.

Nakon fe periode mraka i mrivila pojavljuju se prvi znaci tvorbe jugoslavenskih država. Slijede borbe sa Francima i sa Miječanima. Za to vrijeme morali su se Slaveni upoznali sa ostacima željeznog topionistva, jer su u ovim bojevima bili vjerovafno naoružani oružjem iž vlastitih radionica. Nije isključeno, a ima fome i dokaza, da su došljaci Slaveni bili već djelomčno upoznafi sa rudarstvom i fopioništvom željeza, pošto etimološki mnoge riječi iz rudarstva među Slavenima imadu isti korijen, kao npr. ruda, zlato, srebro, željezo, mjed, kovač, viganj, grno itd. Te rijeci sigurno potjecu još iz doba kada su Slaveni živili u zajednici.

Slavensko topionistvo sigurno tada nije bilo na visini kao u doba Rimljana, jer razorenjem rimske željezne industrije izgubila su se i sva iskustva ostalo je samo primitivnost rada u orudu i oruzju. Stoljeine borbe bacile su civilizaciju daleko natrag.

Kulturni podaci o Bosni za doba slavenske invazije kao i kasnije doba bosanske samostalnosti vrlo su rijetki. Vjerovatno je, da se željezo izradivalo samo za oruzje. Iz foga doba nisu nam poznata ni prave ni privilegije pojedinih rudarskih naselja. Što o fome danas znamo cipimo iz analogije rudarskih odnošaja, koja su Тада и srpskoj državi vladali. iz raznih povelja srpskih vladara doznajemo da su pojedinim manasfirima darovali kola i gora, kao i da su produkti fih kola zvani nad ili nado, odakle se unijelo u našu željeznu ferminologiju riieč nado za čelik. U istinu je fo samo naziv za grudu, koja se dobiva kod proizvodnje čelika, koja gruda odgovara njemačkoj riječi: Lupe.

Razviflkom sredovječne Bosne nastala je potreba za povećanjem produkcije željeza i čelika, u prvom redu povećavanjem lopioničkih

32.