Jugoslovenski Rotar

ŽITARSKA TRGOVINA Eugen Kalai. R. C. Petrovgrad

Istoriski pregled.

Stari vek. Prvi problemi. Bilo neposredno u obliku brašna i hleba. bilo posredno na taj način. što se žitaricama gaji stoka namenjena klanju. veliki deo svoje ishrane kulturni narodi dobijaju iz Žitarica.

Prestanak nomadskog života, i. J. početak kulturnog života u prisnoj je vezi sa proizvodnjom žita, Jer su narodi, koji su počeli da se bave ovom poslom. zidali sebi naseobine, kako bi sami mogli da poznju ono, Sto su posejali. Seoba naroda takodje je u vezi sa proizvodnjom Zitarica.

U prvo vreme proizvodjači su proizvodili samo toliko. koliko Je njima samim bilo potrebno. Postepeno se medjutim ı ovđe razvila trampa. a razvitkom kulture i sistematska trgovina žitom. Razdeobom proizvodnje i trgovine stvorila se interesna suprotnost izmedju vlasnika zemlje, koji su se bavili zemljoradnjom ı potrošača, koji nisu imali obradive zemlje. Usled toga već tada se pojavljuje borba oko agrarnog pitanja i regulisanje, pa ı samo organizovanje Žitne trgovine.

Već kulturni narodi najstarijih vremena: Feničani. Vavilonci. Asirci, Perzijanci i 1. d. morali su sami da se brinu za svoje hlebne sirovine. Uvoz Je bio moguć samo na primorju. pa Je zato kod ovih naroda već tada postojala podela zemlje, a žitarska trgovina bila Je regulisana. U kasnija vremena ljudi su se uvozom već pobrinuli za nesmetano snabdevanje hlebnim sirovinama. pa Je u starom veku ı u doba Rimljana već velikom brigom negovan uvoz zita, ne zanemaruJući pri tom ni zemljišno pitanje. Ovako isto Je bilo ı u srednjem veku.

Srednjivek. Kultura u vezisa zitnom trgovinom. Ponovno razvijanje kulture zasniva se na proizvodnji žita. Tek u XI i XII veku. pri osnivanju gradova, ponovo nailazimo na frgovinu žitom, a u XV veku njoj se pripisuje već ogroman značaj. U XVI veku narod se počeo da bira nezavisan od mesne proizvodnje žita pojedinih državica. dok su baš tada državne vlasti uzele u svoje ruke regulisanje Zitne trgovine, Stite¢i pri tom ¢as interese proizvodjaéa, éas potrosaéa. U XVII ı XVIII veku u proizvodjačkim državama poJavljuje se zaštita cene žitarica.

Uticaj razvitka saobraćaja. Razvitkom saobraćajnih sretstava u XIX veku najzad se stvara medjunarodna trgovina žitom. koja štitt narod od opasnosti do tada česte gladi ı koja reguliše previsoke cene. Ovim se izjednačuje kako potrošnja žita, tako ı cena. čak ı u državama, koje su narodne. | pored toga medjutim, pojedine države uvode posebne propise. naročito posle slabije žetve. da bi sprecile preteran skok cena, ali isto tako intervenisale su i onda, kada bi cene bile suviše niske. da bi sačuvali proizvodjače od većeg gubitka.

Talijanske ı nemačke države zidale su već u srednjem veku velike magacine u kojima su skupljale rezerve sa ciljem da regulišu cene. Zanimljivo Je da su već stari Grei doneli Jedan zakon za suzbi-

59