Jugoslovenski Rotar

hitno potrebno uvodjenje saobraćaja sa motornim vozovima na kraćim i Jako frekventiranim relacijama ı da Je potrebno što pre rešiti pitanje modernizacije naših kolodvora. Strani turisti kod nas se takodje mnogo žale na velike nedostatke u našem telefonskom prometu. Naročito su nemoguće telefonske prilike u Dalmaciji ı u Sloveniji, gde moraju interesenti viSe puta satima čekati na medjugradske veze. U sličnom teškom položaju kao naša hotelska industrija nalaze se takodje naša autobusna preduzeća. koja se bore sa ogromnim fiskalnim opterećenjem ı sa visokom kamatnom stopom ı nisu u stanju izvesti nove investicije. Naši autobusi većinom su nesavremeni, a prevozne ceme u mnogo slučajeva su veoma visoke. Pri tome treba uzeti u obzir takodje činjenicu. da su naši slabi putevi veoma štetni za autobuse.

Тек 28 februara 1956 godine izdata Je Uredba o unapredjenju turizma. Do stupanja na snagu ove uredbe sva delatnost ı sva briga za poboljšanje naših turističkih prilika ı za turističku propagandu bila je u rukama institucija privatne muiciative. Nova uredba, istina, stavila. Je takodje opštinama brigu za razvoj turizma ı za turističku propagandu. ali Je ovaJ rad do sada samo u retkim slučajevima sproveden. pa je stoga Još i sada većina turističkih krajeva navezana isključivo na delatnost privatne iniciative na polju unapredjenja turizma. Vrhovna turistička institucija u našoj državi Je Otsek za turizam Ministarstva trgovine ı industrije, a za pojedine banovine organizovani su banovinski turistički saveti, koji veoma predamo rade na organizaciji i na unapredjenju turizma na svome področju ali na žalost, izuzeyši nekoliko banovina. u svome radu Još nisu prešli preko početnih poieškoća. I pored srazmerno minimalnih dotacija Otseku za turizam Ministarstva trgovine ı industrije pripadaju velike zasluge za unapredjenje tiurizma ı za koordinaciju svih potreba ı zadaća našem turizma.

Briga za unapredjenje turizma ı za regionalnu turističku propagandu Je prvenstveno u rukama turističkih saveza. koji su u svima važnijim turističkim predelima naše države osnovanı delimično još pre svetskog rata. a većim delom posle rata. Ovi turistički savezi u saradnji sa zainteresovanim državnim ustanovama osnovali su 1925 godine „Putnika“. Društvo za saobraćaj putnika ı turista u Kraljevini Jugoslaviji a. d. u Beogradu. „Putnik“ se ne bavi samo sa svima komercijalnim poslovima. koji su u vezi sa turizmom. kao što je to slučaj kot sličnih turističkih organizacija u inostranstvu (Mer. Cit. Cedoek. Ibusz i td.). već vodi brigu takodje o celokupnoj turističkoj propagandi za našu državu. naročito u inostranstvu. Iz svojih vlastitih prihoda. ..ePutnik“ je u svojoj delatnosti u korist našeg turizma postigao veoma značajne uspehe. Pored izdavanja turističkih kolektivnih prospekata za našu državu. koje su edicije nesumnjivo na medjunarodnoj visini. „Putnik“ redovno organizuje turističke izložbe u inostranstvu. koje se uvek ubrajaju medju najbolje turističke priredbe. zahvaljujući odličnoj organizaciji i prvoklasnom propagandnom materijalu. Pominjem samo svakogodišnje turističke izložbe u okviru velesajmova u Leipzigu. Milanu. Budimpešti. Solunu. Pragu. Bariu i u Bukurešti. dalje turističke izložbe u okviru svetske izložbe u Parizu 1957 godine i u okviru ovogodišnje svetske izložbe u New Yorku ı td.. dalje izlavanje ukusno opremljene i ilustrovane mesečne revije ..Ju-

458