Jugoslovenski Rotar, 15. 04. 1940., str. 21

SIRIJA

F. A. Kettaneh, guverner 83 distrikta R. I. (Beyrouth)

Pod imenom Sirija razumijeva se sav onaj dio blizog istoka koji se prostire između gorja Taurus-a na sjever i pristranaka toga gorja od Galileje na jug, na zapad do Mediterana i do pustinje Liban na istok.

Od juga prema sjeveru protezu se Sirijom dva gorska lanca, Liban na zapad i Anti-Liban na istok. To je nepotpun naziv, kojim narod zove taj kraj, u koji se ukljucuju, odnosno u koji su bili ukljucéeni sandzak Alexandreta, Alaonites, Sirija, Liban i Dzebel Druke. Neki povijesničari, šta više i neki političari ovamo uključuju i Palestinu, i tvrde da bi se Sirija imala prostirati na jug do Sinajskog poluotoka.

Od osvitka civilizacije Sirija je igrala vaznu ulogu u povijesti ovoga dijela svijeta, i bila je poprište, na kojem su se sukobile i borile nacije, religije i civilizacije.

Feni¢ani su na svojim ladama, sagradenim od kedrovine, krenuli iz Sidone i Tira i zaplovili Sredozemnim morem. Prvi put pristali su uz francusku obalu, a zatim su krenuli dalje, prosli kraj Herkulovih stupova (Gibraltar), i prvi su naselili magloviti otok Tin, današnju Englesku. Otada je kolo sudbine učinilo puni okret, i sada potomci Brita i Francuza zauzimaju te zemlje.

Kada je kralj Salomon odlučio da sagradi u Jerusalimu veličanstveni hram, povjerio Je taj posao Hiramu, kralju Feničana. Ovaj je za izgradnju krova hrama uzeo kedrovinu iz Libana.

Još u davna vremena boravili su u ovim krajevima Hetiti, a tragovi njihovi doprli su i do nas, iako nismo do danas bili kadri da odgonetnemo njihovo pismo.

Kako je Sirija utisnuta izmedu starog Egipta i Babilona, bila je izvrgnuta invazija vojski svojih susjeda, koji su na njezinom zemljištu vodili borbe i u kamenju Pasje rijeke urezivali natpise o svojim pobjedama. U nedavnim iskopinama u Jebail (Biblos) otkriveni su tragovi stare civilizacije, izgrađene po uzoru eSipatskom. Kraljevi Biblosa Zenili su se egipatskim princesama, a egipatski se uticaj vidi u umjetnosti, književnosti i jeziku iz onoga doba.

Kad je Aleksandar Veliki provalio u zemlju, Sirci su pozvali u pomoć Rimljane, koji su ondje uveli red. Za rimskoga gospodstva procvate u zemlji trgovina ,a pod ,Pax Romanorum’ prozivjela je Sirija u miru i blagostanju dugo godina, davSi, Sta vise, Rimu i jednog imperatora. Beyrouth, onda nazivan Colonia Juliana Felix Berytis, postade grad pravnih škola i nauke uopće, u koji su dolazili na nauke studenti iz najudaljenijih krajeva istoka. Antiohija postade po veličini drugi grad rimskog carstva, sa preko jedan milion stanovnika. On je u to doba čuven kao grad uzivanja i rasipnosti, poznat po cijelom Istoku, a mnogo posjećivan radi svojih raskošnih svečanosti.

482