Književne novine

|

dana

DRAMA:

dugoslovensko pozorište gostovalo u KMrehi, Maribrska drama izvela dramu dr B. Krefta „Mrealure", MKjubljamsko „,Pozorište zomatlija* proslavilo 75 godina rada, Nu MHijeci izvedena drama „Doviđenja NKelijo!" od MNjube MNvantnrića, Babačko pozorište imalo premijeru drame „Fuenteovehuna* od Lope de Vega,

IZLOŽBE: U

Beogradu su zagrebački · wlikar. Gudac, vajar M. Besnrabić grafičar M, Rogić, WVelizar Mihić, učenici Petra jDolmwo vića, A, Masler i dr. U Sarajevu · otvorena izložba, ULUH-a.

muzeju primenjene u-

izlagali:

larna izložba zagorskih slikara. U Beogradu ofvorenm izložba savremenog itulijam skog slikarstva, Izložba nor veške grafike Beogradu, U Bitolju: Žžba BWembrantovih dukcija,

olvorena u izlorepro- KONCERTI:

Samo Mubad gostovao n Beogradu i dirigovao Hilharmonijom., U gostovao MF,. Caun izvodeći MDevetu Bruknerovn simfoni ju. Grčki pijanista N. Astra inidis imao koncert u Beo gradu.

Radmila Đurđević

Vasović i Đorđe imali vokalni kon cert u Beogradu, U Gori gostovali operski prvaci i uspelih koncerata. U Beogradu 5 izvedena no Ljubice Marić stora“, Čuvemi nja Idu Mendel u Beogradu,

Crnoj beogradski dali niz uspehom kompozici,a „Pesme proviolinistki- postovala

OPERA I BALET: Zagrebačka opern bDozvana na poznafli festival] „Pra Šško proleće“. U Beogradu održana premijeru „Lučije di Lamermur* od MDonicetija. U Sarajevu premijeru „Aide, Beogradska opera izvela „jravijatu“ u Pančevu“, *

tom ratu. dramsko

„službi i

Jiinko"

bila

Zagrebu je. .

I ove godine u Frahcuskoj su dodeljeme tri, već tvadicional-

Negradu »Gonkur« dobio je za roman »Koreni neba« Kknjiževnik Romen Gari, jedan od malog broja · preživelih pilota

ne, književne nagrade.

„borbene grupe Lorena koja se

je putoslavila u Drugom SvetRus po ocu (pravo ime mu je Romem Kasev) Romen Gari je rođen od madjke Francuskinie 1314 modine u Rusiji, Sada je u diplomatskoj obavlja dužnost francuskog konzula ı Los Anđelosu,

Romanu »Otac« pisca Andrea.

Perena dođeljena je nagrada »Renodo«, Perem. potiče iz radničke porodice.i u ioku života je Često bio prinuđen da menja zanimanja. Radio je u fabrici

.kao radnik, .bavio. se je novi-

narstvom i umetničkom kKiitikom da bi se tek poslednjih godina sasvim posvetio literaturi,., ~

Komitet sastavljen od dvanaz est članica „iz pariskog umetničkog sveta dodelio je nagradu »Femina« piscu Fransoa-Reži Bastidu · za roman »Rastanci«. Teransoa-Reži Bastid „dobio je dosađ već dve' nagrade 191 i 1953 godine, od Wojih je jedna nagrađa Mritike za delo »Sen-Simon o sebi«.

Y

Ibzen na pekiuškoj sceni

Povodom #?peđesetogodišnjiće smrti velikog norveškog dramskog pisca u mnogim zemljama održane su proslave. Tako je i u Kini· odata počast ovom poznatom piscu postavljanjem njegove drame »Nora« u »Rineskom umetničkom pozorištu« u Pekingu. Pored uobičajenih komemorativnih večeri jedno kinesko izdavačido pređuzeće izdaio je tim povodm i zbornik Ibzenovih dela. Ali veliki norveški dramski pisac ni ranijih godina nije bio nepoznat Kini, Još 1913 godine veliki kineski pisac Lu Šin prvi je upoznao kineski

narod sa Ibzenovim stvaralaštvom. Te godine prvi put je jedna dramska trupa izvocela »Norue. Godine 191 „izdana su prvi put Ibzenova odabrana dela, a »Nora« je do tada već

doživela i peto izdanje.

A Film u Kini

Od 1949 do 1955 godine u Kini je snimljeno 8008 igranih filmova na čijem je realizoyaniu Uučestvovalo oko 5.000 umetnika i

Dobitnici književnih nagrada 'a u Francuskoj

\ taj način što je ođabrao samo nekoliko karaktera i doveo ih u &ituacije koje“su u skladu sa ua Brijerovim tekstom. Da bi film bio potpuno veran MKnjiževnom. originalu, bila bi potrebna evokadija doba u kome je živeo La. Biijer i njegovo

društvo. A to je teško izvod-

ljiyo u okviru jednog Kkratkometražnog filma. Daniol-Valkvoz je, svoj film aograničio okvinima jednostavne fabule o muladoj nastavnici gimnazije koja bDOosmatra svoje dake rada pismenog zađatka o La Brijeru i iznenada u njima otW\riva crte koje 'potsećaju na pojedine La Brijerove karaktere. Po povralku kući, ona sanja o pojedinim ličnostima iz

međutim,

»Karaktera« i vidi ih u likovi-"

ma. svojih đaka. Pilm se završava buđenjem profesorke, koja uz osmeh baca jedan pogled na La Brijerov portre iznad 'svoB kreveta, . .

v · Nova drama . Roberta Šerifa

Robert Sidrik Bernif poznat je po svojoj drami „Na kraju puta“ .

koju je napisao desetak godina posle Prvog svetskog rata i pb kojoj je postao slavan u celom svetu. Pošle toliko vremena Šcrif je napisao novu dramu „Dug zalazak sunca“, takođe se temom jz vojničkog života u” do ba Rimljana, no sada se radnja zbiva početkom V veka za YVIe me najezde Rimljana na Britamska ostrva.

Zbivanje se odvija u jednoj

provinciskoj, kući u pokrajini

Kent. Kad se zavesa digne jodan ~

od poslednjih. oficira, koji. su se zadržali u Britaniji, lazi u dom trgovca Đulijana javljajući mu da Rimljani napuštaju zemlju i Ma poslednje legije prelaze u Fremcusku. Bri tanija, je pićpuštema samoj sebi. jedini spasilac zemlje je ustvari legendarni heroj Artur, koji sakuplja, i vežba vojsku i odlučuje o sudbini otadžbine. Artur, ka ko ga Berif prikazuje u ovoj drami, za ragliku od romantičnog heroja koga je opevao Tenison krajnje je praktičan čovek od krvi i mesa, koji svim silama rađi na sprečavanju DOnovne okupadije zemlje. On zna kako da zađobije poverenje SVO jih vojnika, hrabrošću, poštenjem i pravičnošću, ali isto ta ko i strogošću, kao i isticanjem svoje veličine, U. jednom trenu ku on kaže, svom mlađom bo cu koga simpatiše: „Ako želiš đa deluješ na čoveka, uvek govori sa njim Jeđima okrenut sun cu, jer tađa izgledaš veći“. Da išle, 'Šerifov Artur nije nikakva romantična figura, vcć konkref, na, ličnost Jišena idealizacije i romantičnog: istoriskog zanosa.

za ·vreme

do- .

Žan Kokto slika fresku

Dilan Tomas — dramski pisac

ističe se dalje, to u svakom slu

omovnu zamerku da pojedimi li kovi ne odgovaraju autorovim koncepcijama. Međutim, on pri-

„skome“, o

„Ženju sinteze“.

„verić

| broj 10 M ;

Zivko Jeličić objavio je” veću piju stvar „Suze na, dnu mordlomak iz Rkronike

Vojvoda”, štampan je ciklus pe sama panka Anđelinovići.. Mode Jadran“. | ı | upljeni Oto Bole i ~-Marija OUN Neven Begyić _je dao fragmente O arhitekturi najmovijeg doba pod

Pesmama su

on iPTIOe da. „Du tovi, koje prolazi arhitektura, na ROMI ČO. Uba, u periodu od. 1854. do danas, iako neobično Zamilm1ljivi, puni raznolikosti i dinamike, još nisu našli, osim teoretski kod Giediona, svoga histo ričara-sistemattičara“, U „ rubrici „Osvrti“ pod' naslovom „Crn8, GoTa u plamenu“ Nikola Disopra, je prikazao Knjigu pripovađaka Wihaila, Lalićma, „Na mjesečćini Analizirajući lLaličeve romane ı

pripovetke, Disopra kaže 'da se.

„u centru svake JJalićeve proze. u svim situacijama, jednako kad daje pattizana-heroja ili četnikaizdajnika, nalazi čovjek, cYnogorski čovjek na crnogorskoj vjetrometini, I hrabrost, i izdaja, i kukavičluk, i lukavstvo, i krvološtvo, sve dolazi od čovjeka sve iz njega izrašta”, S. Diana lwitički procenjuje tri zbirke lirike: S. Mihalića „Puk„u neposto jani K. poljara „Porodica, harlekina“ i V. Gotovca „Pijesme od uvijek“. Hrvoje Morović piše o šest pisama kipara Branka De škovića, dok je Aleksandar Blidao Đrilog bibliografiji Mažuraničeve „Smrti Smail-age Čengijića“. Dušan Berić ima napis iz oblasti istorije O- postojbini Mmujavčevića., Rafo Bogišić je štampao veću belešku pod naslovom „Dvije neostvarene žamisli Baltazara Bogišića“. Ob-

javljena su dva likovna prilo8a nakon

Vjekoslava Parača,

v

»Letopis Matice Srpske« sv. 5

Na uvodmom muestu časopisa Petar Konjović u svome članku raspravlja o Mokranjeu i {olkloru, pa, na jeđnom muesštu „ka že: „Osećajući u sebi puls kom pozitora, Mokranjac prilazi {Ol kloru ili, preciznije, mjega DTriY\lači i preokupira, ta materija 5 onim što je u njoj elementarmo snažno, što \daje impulse i Bio, samo sobom, izaziva odrcđene nove, šire i izrazitija umetničke oblike. „Pesme su objaw slo bođan Marković, Boro Pavlović i Danko Anđelinović, Sem toga je đat izbor iz najnovijem lir-

| skog stvaranja vojvođanskih Ma

đara Lasla Gala, PFerenca Fehera i Karolja Ača, Prozu „Tišina“ štampao je Vane „Marinović. Dr Miloš Đorđević ima vcći ma. pis o Tomasu Manu. Govoreći o Manovom životu i njewovom literarnom delu, Đorđević vrši obiranu amalizu pojedinih Mano vih stvari. U rubrici ..Književ ni pregled“ Krešimir Gcorsije

naslovom „U. tra,

movića. „etiri đječaka“. Postoji još, rubrik#s „UListajući časopise“, gde je propračeno nekoliko književnih pojava u vetu. U rubrici „Kroz književne arhive“ I,uka, Dotlić je objavio članak „Sukob Laze Kostića sa majorom Pe-. from Dukom“. Umetnički prilozi u ovom broju su od Paje Jo. vanovića, i Stevana Maksimovića,

· i v

„/ »Delo« broj 12

ao uvodnik ovoga broja ob- ~

javljujen je članak · Svete lLiukića „.Pisati đanas”,.koji je odmah na početku Svoje rasprave

· postavio sleđeći problem. „Glavni upitnik ovde nije mi: kako, ni:šta. pisati, nego: zašto. čak“ zao „“

štreno: da li se opšte baviti „đavolskim poslom“, da li praviti "literaturu?" pitanje smisla i „efikasnosti lite. rafture u Živom i slobodno“ sti lizovanom razmišljanju, navodi čitav miz'elemenata' koj „određuju situaciju današnjem književnika „a sen toga rezimira i mekoliko karaktdrištika ?umet mosti, Stihove su Štampali Boro Pavlović, Pavle . Zidar, Jovan Hristić, Mak Dizdar, Gane To dorovski i Irena Vrkljem, Marko Ristić je dao „Dijalog između. gospodina . XX i junu 1941“, Koji njačkoj Banji a, cije i 'koji pretstavlia. odlomak još nezavišene ismjige Hacer Tiempo, U ovom dijalogu še tretira problem mzicije i NaCHOnalizma. Interesaitna, Miodraga . Bulatovića „Gledano dugo“. Miodrag Protić ima članak „Borisav Stanković prema našem realizmu devetnaestog

še vodi u. VrvPheme' okupa.

Razmatrajući

Lukić

gospodina, Yı u.

·Je.: proza

veka“, Analizirajući pojedina, in ·

felektualna strujamja kov:

tava razlike koje. odvajaju. Borisava Stankovića od realističkog pokreta devetnaestog veka i na. kraju daje )

“Borisav . Stanković,...ulaženjem u tananosti psihološke i sociološke problematike, odvojio se od na ših ·pisaca ·'đevetnaeštom. veka: on

jiževnosti“. Ovaj broj ' časopisa, je doneo i drugi deo eseja Miodraga B. Protića. “O umetničkoj. kritici“. Tu se na jednom mestu kaže: “Pošto u umetničkom delu postoji nekoliko &loje\ evidentnih i skrivenih, površinskih, i .dubimskih, konkretnih i apstraktnih, mes i psihološke mprirode, bi da, to.svaku., potpunu kritiku primorava da sadrži nje-više objektivištićki manje-više impreseonistički deo“. Zalključujući švoja rasmatranja, on ističe da „u dijalektičkoj kri tici Žive mnoga, otkrića prethod mih Kktitika. .Ali ona ipak nije puka Modifikacija njihovih u praksi potvrđenih teza;

še od toga. Ona sadrži mešto bitno movo: princip međuzavisš nosti između svih otkrivenih Tie nomena, potpunost .a ne: opre deljenje · za jedne-ili druge u

emislu. njihovog antagonis ičČkop suprotstvaljanja. „Nov mastavak

svoje studije

jedan maTi drugi

nego Vi”

vić piše o zbirci stihova. Gustava,

„Hovavi · mit“

preko 30,000 tehničkih stručnija- 'ritičari “ističu da, je Šerif

RAZNO: ka. Kina raspolaže danas 54 ' uspeo svojim delom de snažno - 1.000 stalnih i približno istim „ak(ivizira iMaginaciju gledaoca )} Posle velikog uspehbm po tolikim brojem putujućih bio- i to, ne kohvencionalnim scen- 1958

| U mefnosii m Beogradu otyo- · Tena izložba „Umetnička obrada metala naroda duBoslavije Kroz vekove“, U Varaždinu oftvorena „jubi-

SAD i Manadi, „MHolo“ je dalo poslednju preistavna u Njujorku i 20UO ~<qdecembyu, Krenulo za zemlju, U Beogradu je umro: poznati violončelista i pedagog MJovan Molcranjac, 32

Proslavljena 50 godišnjica, smrfi Simona Gr. Tiča. Na MWijeci održano NW; Če hrvaiskiju ~

nas,

kojih bioskopski · publika ima

: drugih lja,

skopa,. Najveći problem kineske filmske produkcije je kao i kod nedostatak dovoljnog broja dobrih scenarija.

Pored dđomačih filmova, od je pretežno i repertoar, prilike takođe sovjetske kao i istočno-evropskih zemazatim francuske,

skim efektima koji se koriste u istoriskim sbektaklima, već'ubed ljivom . đramskom deškripcijom i sukobljavanjima karaktera u jednom dstoviskom tremutku ka da, se rušila. slava Rimskog cat stva, Poređ toga, šerif je uspeo da. dijalog oslobodi Tetoričnosti, tako da ličnosti govore &vakoJinevnim jezikom,

/ Artur proteruje i poslednjeg

sastavljen kineska da gleda filmove

italijan-

Dilan Tomas, jeđan od najpomznatijih engleskih pisaca velškog porekla „koji ie umro novembra, u mnogih pesama i proznih dela, napisao je dramu „Pod mlečnom šumom”. Delo je sa velikim uspehom izvođeno, a BBC-a, a Old Vik pozorište ga je prikazalo u obliku čitanja.

Prošlog meseca ı London: TT

i Bat je a. va Wromasova dramia, Dalo sil a scenu

čaju ne umanjuje

39 godini života „pored

jednu jedinu radio

„preko radio dw8tanice dramskog alika ljudđe jednog

postavljena na scenu

pripremili i režirali

lepotu ničku dramatiku Tomasovog Jjezika u drami „Pod mlečnom šu mom“, koja se smatra najbogatijim i najpoetičnijim dramskim tekstom. posle čuvene Sin O'Kej , v zijeve drame „Jonona i paun“.

U suštini, delo „Pođ mlečnom šumom“ je društvena drama ko ja ma izvanredno poetičan način malog: obal skog grada od jutra do večeri, otkrivajući njihove intimne psihe i ponirući u njihove emocije i misli. Slušaoći, odnosno gledaoci

zmaje da je ustvari sa Mspehom provinciskog grada. Slikarska galerija ·

Remek-dela slikarske umetnosti, platna Leonarda da,Vinčija, Rembranta i Direra, biće usko~

bićem. Život je prisutan i tamo gde peva o stvarmosti, i gde se prepušta svožim Tr i oni su afirmacija, života, koji pesnik beskrajno voli, baš ma vrelu tog života i vrelo

Severa o jednom nesvakidašnjem Ta sastanku u Matici šrpskoj, kađ" su se nekađašnji pitomci T'ekce-

daie je Ervin .Šinko...

snovima, Jer terijuma. .Govoreči o pojmu jugoslovenski 'om kaže: „I” neshvatljivo mi. je da to ime koje

Zato ie ž znači sumu n - društvenog i

i žubor njegove poezije. „Rub- duhovnog napr a može "ugrou zalivoru rikm, „Osvrti“ donosi napis M. ziti ·jezik, “kulturn' i :nacionalnir

na-. granice i 'obez

aopravnost onom ,istom radu kome” ČUuUVa beđuje. opstanak“, ković wu. rubricj

Savremenici“.

njegovog mišljenja. o. problemu · jeđinstvenog jugoslovenskog kri,

| i aaa.“ romantizma, Protić oc=

ovakav zaključak:

na · početku naše moderne” .

našoj, .

materijal Yeklo · ~

dao. ·

i DS 2 | Krkleca, „Žubor života“ i 511 a 15 postignuto ono najvažnije, a tO | sledeći zaključak: „U 'Krklcče- „U, rubrici „Komentari“ Zora

:atlj fe voj oeziji svuda je brisutnan išić se osvrće na izvesne SšUu-

Jope PVP OPPVAČZNARIOSUOE ŠOvek 3 pesnik čitavim svojim Drotne stavove izražene povodom ”

Živojin“ Zdrav .

Društvo iinjižecvnika MHrvat- | sk i oayfiavai ; : : .. ske, engleske i japanske {il- 1 s8 i; | { taba 3 b O y ,, - 1 ' sko održido svog redovmi |. move. Š O: O OON. O OV rada Raa OSA GG. OON OSU (prodient} Un: U VI GVO ON GTUG BORO EĆIIJO ro smeštena u zatvoru nemač- | lijanuma sakupili „Ida obmove: ocr}ava, lik kompozitora Josip. plenum na kome je Kriti- ne završava mjegova borba: i Edvart Bemham (reditelj). Oni tamne noći kad se može osetiti kog srednjevekovnog grada Ro- Slavenškog. Rubrika „Kalemdar“ · kovanau nedovoljna saradwi Yy See A ci Ze da napad- nisu menjali originalni dramski „kako rosa pada i smiremi BTa- tenmburga od der Tauber u Ba- stare uspomene i razmotre mo” “donosi informativni članak Ju uprave i pisaca, U Puli za- .. • 23 ove! bike." OJO ati. dva - ZE tate ; EG Demo. aio jaaa bo le KOJ Ovaj ZR OR CON gućnosti vraćanja ove stare rija Gustinčiča „Jeđan. a ršen: -umetnička, OV NOI kratili, a dva komentatora, iz T Ž SCOJAnSLVETO + _ 9 ašnji franjevački anastir, žbi i i spe *ame iiali w. sROteA Tijana lit živa La Brijer Ovi karak- „Dugi zalazak sunca“ najpre dio drame sjeđinili u liku „Po- kapetan seća se u toj noći svo podignut Wcrajem x Veka, ?eddžbine pod HDDav NOO TSežnju Opađuje O SveloEOPEEG u FNRJ. U Beogradu za- · ; je izveden reko radija mreže &matrača", koji prati i komenta jih podavljenih mornara i žena kupio je čMcaški milionar i ko- | prvog i dugogodišnjeg stara Warginalije“ Đorđa "Trifunovića sedala Ncomisija za izradu teri na filmu B. H. C.-a, a neđavno ga je re- više zbivanje na sceni, Kritičari Koje je voleo. Tada nas, odjed lekcionar Robert Tajhert. On | telja“, U „Feljtonu“ je štampan date u rubrici „Zapisi“. Na „Te zajedničkog | srpskohrvat- ditelj Beri Djekons postavio u ističu da Tomasovi likovi na nom „potstaknut ovom Vizžijom, ima nameru da ovaj mali zatvor o ći, d ted :etislqva, JOeoč kućoj traci“ ie Alel . (Čeleboskog pravopisša.. U pitanju je ~ jedan kratak Birmingenskom pozorištu. Tako ascemi svakako nisu niti mogu oma provodi kroz tihe kuće i sa ukupno dvadesetek ćelija pre | Ce članak Bvelidvh | OT noyić afirmativno prikazao nji „Jugoslaviin učestvuje ma film čiji je autor Danilo Val- je kritika na ovu izvedbu dala biti one ličnosti koje svaki &lu KR PSU BVES ra i 8 spavaju: vori u kuću za Stanovanje i u | „O mišljenju“. Rubrika „PI O pu likovnih kritika i eseja Mio NI milanskom #trijenalu, kroz. Ovo je besumnje prvi po- iz ptimeđaba, ona podvlači da šalac radija zemišlja u svojoi i OkaTa, te O PO o njoj izloži jedan deo svoje ve- | tano" donosi prikaz' Krešimira, draga B. Protića, datu pod naBugarska kulturna delega- kušaj da se «jedno književno je delo imalo velikog uspeha kod mašti na osnovu dijaloga koii sara, Ssveštemika, učitelja i dTU- lije zbirke slika i umetničkih | Georgijevića „Knjige o Steriji“, živom „Savremenici“. Petar Džja ; > aa i lou rledalaca, d đit ira, N gih. I dok tako pesnik otkriva g1J JIE! | e a a 7 : čija doputovala u dJugosln- delo koje ima esejistički karak- E • Jedino auditivno Dpercipira. O, Witigine istorije tih malih ljudi predmeta. za Moju se kaže: „Zadruginsm džić jc pozitivno ocenio pojavu” ar OČILAD DOO aj: MN O ZONI RL NICSOR OOUR Y reko zeleno: _ brežuljk. rei Y : i: NK m RrBNMI _ romana Svetlane Velmar-Jankoonalnopg komiteta za istori- i i ldasik i - pre Z Og brežuljka u grin Knjiga o Steriji, iako je rađmno vić „Ožiljak”. Pišući Mr Bo redlke. Pročivljona d POZGEEO francusk BIK i mo postepeno silazi svetlost „sa še- e | V „Ožiljak”. Pišući o Drip O: BRUŽOC, slavljena de- valista iz druge polovine XVII • · ı vama. loje sleću. ne drveće lika i nejeđnaka po svom ma- vetkama Miodraga „Pavlović: daktra 0 BGD O SAJ veka Zan de la Brijer prikazao Deveto izdanje »Fudinca« va, dalekim ORO IULGOHAE Poema na zidu terijalu i maučnim rezultatima, OSI bez obala“, Svetlana *el iz POČ. IK SOLO aa: 0 OOAAC je u svojim »Karaktgrima« | ve- zvona i prvih ljudskih vemika _ Kao i mnogi dru i sli- | doprinosi ramju đe i nar-Janković Knže O BI VIOVIRGVU opao SNA prevoda iz oma živo, u stilu satire, život »Tuđinac« mladag engleskog Ovo delo puno · psihološko- dana“, Na iraju! BOB REAS koji kari Panonski USD URO. ŽdK OOORONi aio GSI L SVčC nema međajy OVO S | HRU Prirpema 56 '50 godičnjicn | 1 običaje svoga vremena. Da- pisca Kolina Vilsona. je inte- filozofskih razmatranja. metafi- se „Stalno ~Uplitao u suđbine ĐMokto Želi da ostavi potomstvu | 0Vana SO O O OON OON (Ga AVI a u čoveku. večne : ČaŠ E niol-Vaikroz, j o le} la\ Ž ičal: - KO! i _ e i .; “e Ž -eka i ioš i da-c 1l Večite kolizije sa samim *OoWiHefRičKOk ada WiODGoće Valkroz kome je ovo lektualac, možda tipičan za je- zičkog stila doživelo je u VeT- dramskih karaktera oprašta se jednu svoju kapelu, Radi toga , nam Sa kao čoveka i, još i da bob. Đavlovićevo JGNOSti dd dl

Arsenović. filmski prvenac,

xe i % : to isto izrazi jezikom filma. U ad koji s id t i izdanj ed i ijavlj :i i 7 5 x | i | ? Vie i _ jezikom padu, koji sam ide sopstvenim izdanja, a nedavno je objavljeno novi dan i novu noć. 'ikama ul : i AKO SN „MM O ae i d ce |. rako a GO DON li razgovoru sa novinarima | Val- putem, ostajući tako svesno izo- i u Sjedihjehirnt ATevičiini IO ON, - ; GOVORA BO VHSRR ogloKOEE | piše o Tototipskom izdanju Sie zagonetkama duhovne ecgzistenž njegovoj Artologili, SLU kroz je, priznajući težinu pri- lovan, tuđ društvu i samom ži- Žžavama. Amenički kritičari naj- Poznati kritičar J. K. Trevin +o ie već počeo da slikama js- rijinih zabavnih kalendara, dok “ije i one su okremute životu na · hvaćenog zadatka, rekao da je votu od koga je odvojen pro- većim delom dali su veoma po- Prikazujući izvedbwm | Tomasove pisuje jednu od svojih posled- | S5· Cucić Mritički prikazuje taj način što meprekidno traže

Iz života Vuka Karad

U toku minulih vremena mnogi stranci prošu su kroz naše krajeve i ostavili dragocene zabeleške o životu i prilikama u našoj zemlji. U tim putopisima nailazimo i na opisa gradova, naselja, običaja, kulturnih spomenika, na razgovore sa običnim i znamenitim ljudima i na mnoge druge korisne stvari. Ti putopisi znatno su doprineli da

Se u mnogome osvetle tamne epohe naše istorije,

da saznamo mnogo štošta što je u vremenu robo-

vanja iščezlo u samoj zemlji i to za večna vremena. Jedan od tih putopisaca bio je i doktor

dzmail Ivanovič ' Sreznjevski (1812—18860), ruski slavista, koji je obišao sve slovenske zemlje. Zapadnih i Južnih Slovena, Baveći se u Beču on se veoma približio Vukti, pa je u »Moskovskom zbor niku« od 1846 godine štampao o njemu svoje za-

nimljive uspomene, te ćemo ·ovde doneti izvod iz

tog konisnog dela.

Vukov lik i

. To je čovek povisoka rasta, Ima oko šezdeset godina (Vuk se rodio 1787 godine).. Nosi dugačak. kaput i čizme viso!Zžh sara, Leva noga mu je savijena i kolenom se odđupire o štulu, pa mu io smeta, te Jagano hodi »kao što niko ne hodi«, Njegovo lice je jedno od onakvih lica kakva se mogu videti u Ukrajini i u Srbiji, otprilike trouglašto sa ispalim jabučicama. Oči su mu malene, upale i Svetlo-ugasite boje, Retko Mad nisu oborene na zemlju. Polusede vlasi njegoyih. širokih obrva i brkovi daju tom lim grub izgled, to, po tim znacima lako češ poznati Vuka Stefanovića K#radžića među stotinama dvugin više ili manje originalnih lica koja.u Beču nehotice' privuku DPpogled na sebe, pt“ id

Wu Vukovom stanu

Vuk odavno drži stan ođ tri sobe u Landštrase ulici. Prvo se uđe u dvorište, potom u jedan hodnik, a zatim. se Đopnete stepenicama i s desne strane zazvonite, kad vam se vrata otvore, zapitate: 71 XX

— Ist der"Herr Doctor zu .MHauge?.. Va

— Belieben Sie nur herein zu Spazieren, odgovoriće vam omaj ko je otvorio vrata, pa će vas sprovesti kroz sobu za spavanje, gde se nalaze namešteni kreveti i krevetići i gde ćete videti | njegovu dobru i milu ženu sa troje dečice, a odatle ćete ući u malenu sobu. - E?

"Tu ćete nači Vuka gde sedi · ledmim, stolom, na kom, se, nalazi gomila raznovrsnih hattija i Knjiga. Na glavi mu je »crvena srpska kapa« (fes), a u uci brojMnicda. Štula. mu leži »dostojanstveno« kraj noge, OMA ara 465 Ma

na sofi pred,

Wako Vuk dočekuje gosta

Ja Ti zi {i ili 'bolje reći vuk dočekuje prosto, al ucčtivo ili, b i, Reragjeno: Pposadj vas ktaj sebe a to ne može učiniti da se Štulom "ne posluži. Zamoli |

oprostite što će razgovarati s kapom ma glav OSE ne čini zato što mu duge retke vlasi jedva pokri-

2

odlučio je da

savladao glavnu prepreku na

· književnosti onoga doba i, prelazeći

ja ne bih bio spisateli.

vas da:mu

KNJIŽEVNE NOVINE '

dan sloj intelektualaca na Za- koj

valijom,

vaju glavu, nego što je taj običaj kod Srba da uvek i svuda sede s kapom učinio da mu glava svaki čas može da zahladni. S Vukom možete ıazgovarati na nemačkom, ruskom i srpskom jeziku, Razumeće vas ako počnete s njim razgovarati češki ili poljski, Nemački i ruski govori lepo, ali, ako vam je srpski jezik koliko-toliko poznat i cio ga vi zamolite da vam govori svojim rođenim jezikom, on vam neće govoriti onom čudnon smesom #„Sstaro-slovensko-ruskog i srpskog jezika, neso živim narodnim jezikom. Tada ćete, videti kako je dato svakom narodmom, prostonarodnom narečju, kad »znalac njime upravlja umom i čuv-

stvoma, da se sve kaže što čovek želi.i io sve u

narodnom duhu, iy

Ako želite da kroz razgovor njega upoznate, onda povedite s njim govor o Srbima, o njihovim pravima i običajima, o njihovom napretku ili O

čem god želite što je srpsko. Malo pomalo on se'

razdraga i on se uzbudi. svojim. prostim Kkazivanjem, punim dubokog smislh i uvede vas u kolo srpskog naroda puno milina, kao u neki novi, a

- vašoj duši poznati, bezazleni svet, Poslušate li ga đa

malo govori, kad o Srbima priča, onda ćete tako' zavoleti Srbe, a i njega ćete početi da cenite zbog

' njegove ljubavi prema njima a i zbog svega zna-

nja što se može' o njima prikupiti u :tim: razgovorima, . · - Rak -

Da nije bilo štule, žene. i Kopitara

-— Jednoga dana, priča Sreznjevski, kada sam 's Vukom provodio večeri razgovarajUbi o srpskoj .s· jednog na drugo, ja „a najzad.zamolih da.mi ispriča kako je postao spisateli, - re . tra 0 Vuhl sa nasmešio, pa žamislio, pa se opet nasmešio, pri čemu su mu zablistale· jasne oči, i odgovorio: EO pro ea troo%uih

— E, ja tačRto mislim, đa bez ove moje šlule, i bez moje dobre žene, i bez plemenitog Kopitana

Razgovor se nastavio i Vuk je pričao: o mmo= gim. stvarima. Godine 1808 on se razboleo .dok je bio pisar u senatu. Bolest se pogoršavala te u zimu, 1088 Vuk odluči da ostavi Beograd i dđa ode svojoj kući u "Tršić. U početku su ga bolele i noge i ruke, potom stane da ga. boli naročito leva noga, te se izvrmze na fo da mu čašica u kolenu primaste uz kost, pšte nije nogom mogao da miče.

· Nadao se da Će mu pomoči minerame. vođe, pa

1809 godine ode u Mehadiju, a. zatim u Novi Sad, a odatle u Budim, Ali, sve to nije pomoglo. Ko,

•— Sa štulom, pričao jh Vuk, nijesam Više mogao dc pomislim ha konja, ni na rat, te hteo ne

„hteo morao sam da se naviknem koliko. god san mosao da sedim kod KWuće, Eto, đa ne beše ove štule ja bih možda odavno već poginuo u boju

sa Turcima, kao što su i drugi moji višnjaci, Ova– ko štula me natera da sedim mimo i da u miru

Britaniji dosad već devet

voljnu ocenu,

drame u Londonu

„o z?

Čitam MKmjige i beležim na hartiju sve što god su »uši slušale i oči gledale«. Ali, koliko god me zadržala štula, toliko me' zadržala i moja žena...

— Oprostite, molim vas, dodao je Sreznjevski, što vam upadam u ıeč. Žena je vaša Bečlika, a zar pre dolaska u Beč niste bili oženjeni, zar niste neku drugu ženu Voleli?

— Oženjen nijesam bio, i nijesam ni VOleoO. Ali, možda sam mogao i da se oženim i zavolim. "Tim vašim. pitanjem potsetili ste me na Ružu 'PodorOVUu.,

Ko je bila Ruža Todorova

- Vuk je u daljem razgovoru ispričao Sreznjevskom da su njegovi i Ružini roditelji bili suseđi, da su se međusobno bpazili i lepo živeli, Majka 'Ružina bila je prva lepotica. u njihovom selu (Tršiću), »prva gizda« a umela je veoma lepo da se kiti. Tzmalena je Ruža bila milokrvno devojče, a lepa devojka kad odraste. — Odrasli smo zajedno 1! ona se meni dopadala, a može biti i ja njoj. Ali, to je bilo tek samo družemje kao i obično što je slučaj u selu.

Međutim, njihovi roditelji drukčije su mislili, ·

Jednoga dana Ružin otac rekao je Vuku:

— Daću ti devojku...

Vuk se, kako sam kaže, srdio slušajući ga, ali je ta stvar među roditeljima bila svršena, Od 18041 godine kada je Vuk otišao u Karlovce on nije viđao Ružu, do se 1809 gođine nije vratio zbog bolesti kući, Jednom je došla Ruža do njegove kuće i on nije znao zbog čega je došla. :

— Ja sam bio rad da je vidim, pa po mojoj želji ona uđe. iz Kkujne u sobu gde.sam ležao,

· priđe mi i poljubi me u ruku. Uhvatih je za ruku

i zapitab: »Jesi li velika narasla?«

— Eto, vidiš, velika — odgovori ona. — A „Rkuđa si se ti odbio u svet, ostavio oca i majku, Da te nije bolest doćerala, ne bi ni sad kući došao.

Time se okončao razgovor među njima. Pošto mije mogao da se izleči kod kuće Vuk je otišao

· u banje. Jednog dana 1812 godine dok: je bio u

leno je moralo da se uglavi u štulu'i tako je Vuk · zauvek »pregoreo ugodnosti zdrava čoveka«. Ps

Beogradu došao je čovek iz njegova sela s Dporučom od Ružina oca,

— Ružu ištu ljudi, rekao je om Vuku i pomenuo mu omaj davnašnji ugovor njihovih Yoditelja po kome je Vuk bio Ružim verenik, pa sad kad su je drugi prosili on je nije hteo dati dok me čuje šta Če Vuk reči. 7

— Meni nije sad do ženidbe — odgovorio je Vuk —O pa neka se ona udaje i neka joj je od boga svaka sreća. · , |

"Ana Kraus

5 tim odgovorom čovek se vratio u Tršić i Ruža se udala. U vremenu kad su Vuk i Sreznjevski o tom govorili (1846) ona nije već bila živa, 0 — Oženih. se Njemicom. S Mrausovom DOTO'dicom upoznao sam se kad dođoh prvi put u Beč 1813 godine, Primili sume kao rođenog, a ja se

od ovog malog Sveta očekujući se

„dističe kao

ZiICa

je nedavno i prihvatio da |'mas

njih poema.

za vreme svog bolovanja još više sprijateljih s njima kada su me stara Krausova i pjena kći Ana dvorile. Još onda sam pomislio da ištem Anu, ali je ne smedoh zaprositi, jer sam se bojao koliko zbog svog pravoslavnog zakona, toliko i zbog sujeverja rimokatoličke Krausove porodice da neće dati Njeaiicu za Srbina. Vrijeme utvrđi našu međusobnu ljubav, fe 1818 Ana Krausova postade moja žena, Dobra žena, dobra mati, dobra gazdarica, ona je delila sa mnom i zlo i dobro u životu. Ali, pored toga oma nije mogla da ne voli i svoj Beč. Više ga je volela nego sve druge gradove i carevine, pa smo odlučili da živimo u Beču. Tu ostadoh s njom zajedno, pa hteo ne hteo zabavljao sam se književnošću,

- Vavjek je mislio na Srbiju

— Daleko sam bio od Srb Beču ·vavjek na nju Tojaliće HOL ya EN

U daljim razgovorima Vuk je pričao da se uvek starao da se seti i zapiše sve što zna o Srbiji i zbog toga je odlazio u Srbiju iz Beča ili posećivao koji drugi izraj srpskoga naroda, pa kad bi skupio nov materijal za rad vraćao se u Beč da POO) prione na srpske beleške.

— i, glavni uzrok da sam ja danas spisateli ostaće do vjeka Kopitar. U tom SPa ČR dužnik, ako ne u svemu, a 0mno u mnogom, vrlo mnogom. "Trebalo ga je poznavati, kao što ga ja Oe ta asta plemenitog čovjeka, pa da ga

i cjen ao što on zaslužuj O Čovjel i ZOO VIC uopšte, ak AO ČOVIĆ

osle toga Vuk je ispričao iako 4:bt4

knjigu i sve što je narodno, kako je NBG 0 svojim jezikom sve iskaže što mu je bilo boirebno i kako se paštio da ga izuči, da nađe reči i rečemice i da ih upotrebi kad ustreba«, Svbi, iz Ugarske nazivali su ga »znalcem srpskog jezika«. Takvo mišljenje o njemu vaspirivalo je kod njega sve više želju da to lepo mišljenje o njegovom znanju srpskoga jezika u svakoj prilici opravda.

_ — Slušao sam narod kađ govori i kak vori, gledao sam da sve zabeležim što PO KOI #80 učinilo da treba znati, Od osobite koristi bilo mi je ono vreme dok sam 1813 godine bio sudija u Brzoji Palanci. Tu sam pažljivo slušao seljake kad SU Sć pamičili i svaku sam rjjeć koju dotad nijesam znao odmah bilježio ma hartiji i to bež ikakvih književnih namjera, ao čemu tada ni u snu nijesam sanjao... Narodne običaje poznavao sam ·kao što ih poznaje svaki seljanin, Volio sam ih, rado se za njih raspitivao kao i svaki prost čovjek koji je rad da svašta sazna... Uoštalom, što postadoh spisatelj, pa još takav spisatelj kao što vi mislite da sam, to ima da zahvalim ciglo Kopitaru. ;

Sudbonosan članak

Godine 1013 Vuk je napustio Svbiju | došao u Beč, »Nije znao šta će iz njega da bude«.,KoDitar iako je tada'ioš bio mlad, bio je cenzor. On je pored, ostalog kao cenzor pregleđao i »Srbske Novine«, koje su u omo vreme izdavali u Beču Prušić i Davidović. ea ataB ih je često nagovarao da rađe ma sastavljanju čiste srpske gmramatike. _ — Jezik kojim pišete ne može biti da je čist srpški jezik, — govorio im je om.

Ali, Oni: se nisu osvrfali ma Kopitareve veči, 8 nisu mi znali drugi jezik »osim toga, kojijem Disabu i govorahu. Jezik prostoga naroda oni su

„aktuelno:

omlađinski roman Slavka Mića

suđene da se muče sa, prokletim

rešenje njegove tajne koja je u njinia”,

duižali

za bastirski, za jezik svinjarski i SgOoVCdanrskić ie

— U to vrijeme, priča Vuk, napišem članak.

o propasti Srbije i predam ga na -ćenzuru, Kad...

ovaj članak dođe u ruke Kopitara, on pnrivuče njegovu pažnju, naročito osobine jezika. Kopitar poželi da me vidi i da se upozna sa mnom. U razgovoru dođe riječ i na srpske narodne pjesme. On odmah viđe da ih ja mnogo znam, pa me stane tjerati da ih napišem i to što više, tim bolje, pa potom đa ih u imie božje i haštampam..

E, šta ću, meni se to omili i ja. stanem „pisati...

DpJesme, Što sam. nijesam snao, pitao sam svoju

rođaku ženu S, V. Živkovića s kojim sam zajedmo ~

došao ı Beč. Nakupi ih se bogme“ podobra Kknjižica i izađe ma svijet pod imenom »Mala prostonarodma Slaveno-srpska pesmarica«, koja je izišla u januaru 1814 godine;

*

Ovo prvo delo bilo.je početak jednog sjajno”

književnog rada koji će Vuka staviti u red prvih umova koji su se ikad pojavili.u našoj istoriji. Sreznjevski završavajući svoju .studiju . o Vuku kaže: »Srbi i svi Sloveni ne mogu a da mu ne buđu zahvalni. On ie jedan u malom broiu savremenih slovenskih. spisatelja kojim se·Slov.ig i'mogu bez zazora ponositi pred tudđincima«.

Bogdan Popović