Narodno blagostanje — dodatak

174

Menice 25 80 244. 68 Zalihe 6.251 5.471 6.550 7.593 Gubitak = 61 104 6.003 Pasiva Dionička glavnica 4.500 4.500 4.500 7.500 Rezerva 86 78 78 | 15 Amortizacija 3.741 2.959 2.176 1.551 Poverioci 10.364 .230 13.503 15.801 Рићуан 561 5.701 536 2.812 Dobitak 81 O :- == Ukupna bilanca 19.341 19.477 "21.202 28.138

Ukupni iznos bilance krajem 1929. godine jednak je ukupnom iznosu bilance krajem 1928. g. Međutim ima u samoj strukturi interesantne promene. U alktivi dužnici su opali za 900 hiljada dinara, dok su zalihe porasle za 600 hiljada dinara. Kako ni jedna ni druga promena nije znatna, to su one mogle biti i resultat jedne momentane promene u strukturi bilance a ne kao posledica jedne dublje promene konjunkture.

U pasivi su poverioci porasli za 4 miliona dinara. Nu sa druge strane prihvati su opali za 5 miliona dinara, Prema tome se obaveze poduzeća nalaze u opadanju.

Umesto da se operiše sa menicama, podržava se intenzivniji konto-korenini posao. Industriska poduzeća opefiraju sa menicama tek onda, ako zavod koji ih financira, treba menični materijal da ga može rediskontirati kod Narodne banke. Kako zavodi koji stoje iza „Moster”, tvornice laka i boja, koncem prošle godine nisu trebali rediskonta Narodne banke, to su svoja afilirana poduzeća financirali preko redovitog konto-korenta a ne putem meničnog kredita.

Investicije su ostale na istoj visini. Iznašaju oko 9 miliona dinara. Ako odbijemo 3.7 miliona koliko iznosi rezerva amortizacije, investicije zapravo iznašaju 5.3 miliona. Prema tome gotovo sve investicije izvršene su iz vlastitih sredstava.

Prošle godine dodeljeno je fondu amortizacije 800 hiljada dinara. Obzirom na vrednost nepokretnosti od 5 miliona а strojeva od samo 3.4 miliona, to je jedna naročito visoka kvota amortizacije. A fako visoke amortizacije najbolje pokazuju, da je poduzeće sazidano na jakim i zdravim temeljima, makar i posle sanacije još nije pristupilo plaćanju dividende.

„PETOVIA” USNJARSKA INDUSTRIJA D. D. PTUJ—LJUBLJANA Bata ante portas. Taj bojni krik ne vredi samo za naše , cipelarske zanatlije, nego i za naše industrijalce cipela. Dok ci-

pelari pokušavaju da zborovima. resolucijama, peticijama i člancima u štampi zapreče podizanje Batine tvornice u Jugoslaviji, industrijalci cipela mnogo su realniji. Jer ako se Bati zbilia prohte, da i kod nas podigne svoju fabriku on će ju podignuti makar cipelari napravili još i veću viku. Pojedini gradovi već se utrkuju koji će ga većim koncesijama pridobiti da u njemu podigne svoju fabriku. A ni upogledu davanja dozvole podizanja tvornice sa strane vlasti ne može biti govora o većim poteškoćama. To pravo daje mu već i trgovački ugovor.

Međutim domaći industrijalci cipela spremaju se na borbu sa izgradnjom svoje prodajne organizacije. Izgleda da je tajna Batinog uspeha ležala u njegovoj savršenoj prodajnoj Organizaciji. U svakom većem mestu podržava Bata vlastite prodavnice, u većim gradovima i više njih. Te prodavnice uređene su i za popravke cipela tako da Batina mušterija ne treba uopće da se služi cipelarskim zanatlijama. Tim izravnim dodirom sa mušterijom, postigao je Bata daleko više nego kvalitetom robe.

] naši industrijalci cipela pristupaju u sve većoj meri otvaranju vlastitih prodavnica po svim većim mestima države. Do pred kratko vreme samo su prečanski industrijalci cipela imali svoje prodavnice u svim delovima države. Sada tim putem idu i srbijanski industrijalci cipela. „Boston” iz Beograda ima već i u

zagrebačkoj Ilici svoju prodavnicu. A tim putem misle ići i druge. Pored izgradnje vlastite prodajne organizacije, pojedihe fabrike proširuju svoj uređaj. Tako zagrebačka tvornica cipela koja se oslanja na moćnu grupu Zagrebačku tvornicu koža Žiga Stern, podiže u Zagrebu novu tvorničku zgradu da bi i u tehničkom pogledu bila spremna na borbu. Biće interesantno videti , ako Bata podigne svoju jugoslovensku fabriku, kako će se razviti prilike. Jer ako ništa drugo ,onda je Bata borben. On se neće zadovoljiti sa dosadašnjom prodajom inače ne bi građio vlastitu fabriku. A već postojeće fabrike neće lako napustiti svoje pozicije. Naprotiv gledaju da se prošire. Jedno je sigurno. Od te međusobne konkurencije najviše će stradati cipelari. Jer u reklamu, opremu izloga i slično industrijalci cipela ulažu teške pare. Za cipelare ne leži opasnost samo u Bati. Leži još možda u većoj meri i u domaćoj industriji cipela. Jer Humanik-Petovia, Peko, Boston i Zagrebačka tvornica cipela nose na tržište u glavnome onu robu koju izrađuju naši varoški cipelari.

Petovia nastojala je da i prošle godine proširi svoju prodajnu organizaciju „Humanik”. Prema tome ona je potpuno · spremna za svaku eventualnost koja može nastupiti. |

Bilanca za 4 poslednje godine pokazuje sledeću sliku:

Aktiva 1929 1928 1927 1925 Blagaina 499 379 160 324 Efekti 35 10 10 70 Dužnici 3.105 1.466 1.541 3.149 Zgrade 2.088 2.093 2.109 6.298 Strojevi 3.651 3.675 3:632 6.298 Zalihe 11.284 10.246 8.167 6.298

. Gubitak — 505 530 534 | Pasiva Glavnica 1.500 2.000 2.000 600 Кезегуе 24 - 24 24 24 | Amortizacijoni fond 1.985 1.350 714 325 Poverioci 14.140 15.002 13.220 18.390 Dobitak 20 — — Ukupna bilanca 20.665 18.376 16.151 19.349

Dionička glavnica snižena je za pola miliona dinara. | [0 poništenjem dionica koje su glavni akcionari predali u tu svrhu društvu. Na taj način eliminiran je gubitak od 505 hiljada dinara

koji je iskazan krajem 1928. godine. U prošloj godini postignut ' je čisti dobitak od 20 hiljada dinara koji je prenesen na novi račun.

Prošle godine imalo se je pristupiti povišenju dioničke glavnice na frostruko ili četverostruko današnjeg iznosa. Time bi preduzeće raspolagalo znatnim vlastitim sredstvima i ne bi

bilo u tolikoj meri upućeno na bankarski kredit. A time bi i | prosperitet bio znatno veći. Ovako bankarske kamate apsorbuju | sav dobitak.

Račun gubitka i dobitka ovako izgleda:

Dobitak 1929 1928 1927 1926 ' Ukupni dobitak 7.617 6.854 3.903 5.079 | Gubitak

ı Otpisi 635 635 389 540 Porezi 253 179 132 316 тате 1.183 1.079 662 753 | Plate 2.558 2.319 1.726 1.935 | Razni troškovi 2.965 2.615 1.087 1.613

| Ukupni dobitak bio je prošle godine znatno veći nego ' 1928. Ali i izdaci bilu su znatno veći. U prvom redu plate i | razni troškovi. To je u vezi sa proširenjem organizacije. Kamati su porasli za 100 hiljada dinara. Kad bi vlastita sredstva bila veća izdatci na kamatima bili bi mnogo manji, pak bi to bitno uplivisalo na čisti dobitak. i