Narodno blagostanje — dodatak

56

vevska kreditna banka je osnovana ne samo od Smederevaca i Požarevljana već ] od Beograđana a naročito, što je najinteresantnije, i od Kovinaca, jer |e Smederevo od vajkada imalo vilo intimne, prijateljske, poslovne i frgovačke veze sa KOovidugo godina su se pojavljivali vodeći beogradski {trgovci Mijajlo Pavlović, Spasoje Stefanović i t .d.

istorija Smederevske kreditne banke kao kreditne i novčane ustanove u neku ruku je i privredna istorija Srbile, pošto su kreditne ustanove, kao što znamo, barometar za konjunkturu, kako se danas kaže, odnosno ekonomslico stanje zemlje u danom {irenutku. !z istorije Smederevske kreditne banke vidimo, na primer, tačno koje su bile periode poleta a koje depresije u istoriji Srbije od 1871. godine. Iz nje se vidi, na primer, 'koliki je veliki utica} na naš ekonomski život imao čuveni crni petak, t. |. berzanski krah u Beču i Berlinu 1883. godine, kao svršetak inilacionog poieta izazvanog posle pobede Pruske nad Francuskom i prijemom francuskoga zlata na ime naknade šfefe. To је ,na primer, detalj koji |e bio poipuno nepoznat u našoj privrednoj istoriji. Druga perioda depresije, još mnogo jača bila је 1884. godine usled rđave žetve a 1885. godine usled bugarskoga rata. Do očajanja teške dane provodila je tada Smederevska kreditna banka i cela naša narodna privreda. Zatim se neobično lepo ocrtava na poslovima Smederevske Кгедипе banke čuvena svetska privredna depresija 1883., 4. i 5. godine, koja je u privrednoj istoriji Srbije bila najteža. U toj su periodi bili najteži padovi trgovaca ı beogradskoj čaršiji (braća Bogdanović, Sima Obradović i dr.). Ona se završila delimičnim državnim bankrotstVom Kraljevine Srbije. Istovremeno počinje drugi specijalan crv da grize stablo Smederevske kreditne banke, koji je doveo do kraha 1907. godine, t. |. utaje direktora i blagajnika bančinog Bodi-a. Ta perioda neobično je poučna sa gledišta istorije našeg bankarstva. Na istoriji Smederevske kreditne banke može se posmatrati interesantna pojava, da se u jednom istom društvu tako naglo i duboko mogu da izmene gledišta, karakter i mentalitet ljudi, da čovek nikad ne bi mogao reći, da su to oni isti ljudi. Jer oni isti ljudi, koji su došli na tu ideju da osnuju banku, koji su je tako srećno vodili kroz sve krize do 1907. godine, odjednom su se iz osnova promenuli i postali nebrige, nemarni, nesavesni i posredno 0 “Ка. blagajniku i direktoru u izvišenju utaje.

Banka je i tu krizu prebrodila intervencijom Ministarstva narodne privrede i dobrom voljom upravljača. Gotovo celokupan deficit je pokriven, istina ne onako kako je to zakon propisao. Jedan veliki deo pao je na akcionare, a znatan deo je pokriven od samih odgovornih organa. Banka se opet oporavila.

I suviše bismo daleko otišli kad bismo se i dalje zadržavali na istoriji Smederevske kreditne banke, o kojoj se može napisati debela knjiga.

Ugovori o miru doneli su dalekosežne, revolucionarne izmene u odnosu pojedinih gradova prema važnim saobraćajnim sredstvima i irgovačkim centrima u uvoznim i izvoznim pravcima. Pre svega hinterland Smedereva postao је beznačajan u poljoprivrednom pogledu prema novim krajevima naše otadžbine, a saobraćajno Smederevo je u toliko više izgubilo što je i ona jedina pruga na severozapadu, od Bazjaša, ostala neupotrebliiva za potrebe saobraćaja robom. Jedino što se Smederevu nije moglo oduzeti to je njegov položaj na Dunavu. U toliko u koliko je Dunav kao saobraćajnica za robu koja se proizvodi u uskom krugu hinterlanda Smedereva osfala važna, u ioliko je Smederevo moglo da čuva svoj značaj kao centar trgovine zemaljskim proizvodima. Može se reći da je sreća Smedereva u tome što je naša trgovina žitima okrenula niz Dunav, inače bi Smederevo izgubilo potpuno trgovinu žitom.

Prilike su se dakle toliko izmenile, da je bilo sasvim prirodno očekivati, da Smederevska Rhreditna banka promeni i krug svojih poslova i prestane da se bavi kreditiranjem trgovine zemaljskim proizvodima. Uostalom ona ne bi bila prva naša banka, koja je usled velikih poremećaja i velikih promena u

privrednoj strukturi naše zemlje, u pravcima saobraćajnim, napustila jednu granu posla i odala se drugoj. Međutim Smederevska kreditna banka bila je toliko prožeta fradicijom trgovine zemaljskim proizvodima od skoro 50 godina, da je i posle rata produžila da težište svoje bankarske. politike održi u toj oblasti. Njezini komitenti i njezini članovi Upravnog odbora izvršili su brzo teritorijalnu preorijentaciju. Oni su naime uvideli da je prostor za njihovo kretanje u Smederevu i suviše mali i zbog toga su proširivali reon svoje delatnosti. Kao posledica toga

bilo je i premeštanie centrale iz Smedereva u Beograd, čuva-

jući pri tome svoje prvobitno ime. Ne zvoni baš logično kad se kaže Smederevska kreditna banka sedište u Beogradu, ali je istorija jača i od logike. ] Credit Lyonnais je banka, koja je ponikla u Lionu i dugo godina samo tamo postojala; a danas je prva francuska banka sa centralom u Parizu i ako se još uvek zove Credit Lyonnais. Baš taj kontrast između sedišta i varoši koja se nalazi u njezinoj lirmi, najbolje ilustruje činjenicu da je Smederevska kreditna banka umela da ide za evolucijom dogaдаја i privrednog života naše zemlje. Može se reći da je odmah posle rata Smederevska kreditna banka bila jedna od vodećih banaka za kreditiranje zemaljske irgovine, a specijalno trgovine žitaricama. Ona se toga posla držala tako reći sve do pre dve godine. Smederevska kreditna banka povukla se delimično od toga posla tek onda kad je on postao u toj meri rizičan, da je jedina obezbeda protiv gubitaka bila ne raditi ga. Od kako je počelo opadanje cena poljoprivrednih proizvoda, a to je od avgusta meseca 1929. godine, od tada je gubio svaki, ko se tog posla latio — ma i nedelju dana. Jedan deo komitenata Smederevske kreditne banke povukao se potpuno od posla, a drugi je izgubio svoju samostalnu egzistenciju. · Račun izravnanja.

Aktiva 1928. 1929. 1930. u hiljadama dinara

Blagajna 402 561 7112 Menice 9.514 9.904 6.192 Dužnici 17.508 30.960 26.680 Vrednost rezervnog ionda 1.215 516 632 Hartije od vrednosti — 2.101 125 Inventar 1 1 1 Nepokretnosti 1 1 1 Ostave, naplate etc. 24.286 25.847 35.578

Pasiva Glavnica 6.000 6.000 6.000 Rezervni fondovi 1.587 1.704 1.783 Ulozi na štednju 11.023 11.885 14.800 Poverioci 5.438 17.954 10.871 Reeskont 3.152 5.618 Zbir aktive ili pasive 52.928 69.892 69.921

Račun gubitka i dobitka.

Rashodi Troškovi i plate 1.178 746 692 Otpisi — 260 16 Kamata 1.116 1.135 1.134 Čista dobit 883 886 883

Prihodi Kamata 2.405 2.521 2.389 Provizija 745 483 309 Prinos nepokretnosti 23 18 21 Zbir prihoda 3.177 3.028 2021

Poslovna preorijentacija nije laka stvar, treba napuštati stare poslovne veze, celokupno iskustvo ,veliko poznavanje maferije, uzanse i i. d. sa kojima se čovek saživio, i prilaziti novima, koji se često ne znaju ili nedovoljno poznaju. 1929. godina je bila prestupna za Smederevsku kreditnu banku. U toj godini ona je izvršila delimičnu preorijentaciju industriji, "O ne znači da je ona potpuno napustila kreditiranje izvoznog posla. Na protiv to je još uvek bio njezin glavni posao, ali volumen poslova je znatno opao i zbog toga što se moralo tražiti