Narodno blagostanje — dodatak

NR A LO

prošlosti primenjivane, kad ja cene trebalo sniziti, ipak danas električna preduzeća nailaze na nesavladljive smetnje kada te ugovorne cene treba dovesti u sklad sa sadašnjim ekonomskim prilikama u zemlji. Razume se da to ozbiljno ugrožava prosperitet električne industrije.

Kada se od opština i nadzornih vlasti traži saglasnost za povećanje cena, one obično odgovaraju »da je elektricitet primarna potireba širokih narodnih slojeva i da ти se zato cene ne mogu povećavati«, kao da hleb nije još primarnija potreba, pa su mu cene ipak udvostručene. Uprava ElektroMališa na potpuno dokumentovan način dokazuje да 51 дапаспје tarifa električne energije za priključke, zbog opšteg poskupljenja proizvodnih troškova, morale pretrpeti povišenje cena prema predratnim za 52%. Kako talas povećania рго-

izvodnih troškova nije još zaustavljen, situaci;a postaje za

električnu industriju iz dana u dan sve nepovol;nija.

Pomenutim povećanjem proizvodnih troškova osžtno је pogođen i Elektro-Makiš. Da glavni energijski izvor nije premešten na samo rudište, uprkos porasta isporučene energije za 26,3% i uprkos delimično amortizovanih investicijama i zamašnim sopstvenim sredstima koja su m nje uložena, preduzeće ne bi bilo u stanju da izvrši ni redovne amortizacije investicija, o kamati na uloženi kapital da se i ne govori. Podizanjem centrale u Vreocima mipreduzeće je dobilo vrlo povoljan izvor pogonske energije za jednu oblast velikog prostranstva. Njegova ekonomičnost zasniva se na izvršenoj racionalizaciji rada putem koncentracije masovne proizvodnje na jednom mestu. Tom MRoncentrarijom smanjeni SU i investicioni troškovi do nainiže granice.

Račun gubitka i dobitka

Rashodi 1937 1938 1939 1940 u hiljadama dinara Troškovi proizvodnje 6.236 5.753 8.100 10.996 Porezi 552 707 1.114 1.167 Kamate i provizi:e 771 1.196 1.316 1.374 Amortizaci:e od invest. 4.008 5.979 8.567 7.491 Otpisi 30 11 6 30 Čista dobit 7 524 2.222 3.666 Od toga se deli: Rez. fondu —— 26 188 186 Fondu za pov. glav. 7 497 1.678 2.764 Penzionom fondu —— —— 22 86 Тап ета —— — 389 642 Fondu ха ргопајазке — —— — 37 Prihodi Od prodaje el. struje 11.251 13.744 21.326 24.277 Od hirije strujomera 303 342 48 422 Razni prihodi 50 87 12 25

Zbir prihoda i rashoda — 11.604 14.170 21.381 24.724

Ukupni priraštaj potrošnje elaktrične energije u 1940 prema 1939 godini iznosi 26,9%e Za рочједпје 'dve godine, dakle u odnosu na 19838, priraštaj potrošnje iznosio je 1640/o, naivećim delom usled akvizicije u novoj šumadijskoj oblasti. Inače, u proš:oi godini bio je dosta jak i priraštaj potrošnje u seoskom području, delom zbog permanentne oskudice petroleja i povećanja njegovih cena, a delom zbog povoline Копјипк ште za agrarne produkte. Prošlogodišnji prihodi od proda:e električne struje iznosili su 24,97 mil. din., za 2,95 mil. više od onih iz prethodne godine. Dakle, povećanje iznosi nepunih 14% pri više isporučenoj energiji od 263%. To znači da su prosečne prodaine cene i u prošloj godini snižene za preko 10%.

Nasuprot povišenju prihoda od prodaje za 92,95 mil. din. prema prethodnoi godini, došlo je i do istovremenog ozbilinog

povećanja promenljivih troškova za proizvodnu i razvođenje –

električne energije za skoro 2,9 mil. din. To znači da je

29

skoro celokupan višak prihoda apsorbovan povećanjem pro- menijivih proizvodnih troškova. Ova činjenica jasno pokazuje da ni Elektro-Makiš, uprkos najpotpunijoj racionalizaciji i maksimalnoj ekonomičnosti rada, ne može više da ostane kod cena koje su formirane u periodu deflacije. Inače odnos troškova proizvodnje ovog preduzeća u prošloi godini, ne računajući javne terete, prema obrtu energije u dinarima bio je 445 prema 1.000, dok je u prethodnoj godini iznosio 386 prema 1.000. To je povećanje od preko 15% Umesto da proizvodni troškovi opadaju srazmerno mpovećamoj potrošnji, oni su dejstvom spolinih faktora porasli, a prosečne prodajne cene su smanjen, umesto da budu takođe povećane.

Račun izravnanja

Aktiva 1997 1938 1939 1940 u hiljadama dinara Gotovina 170 237 216 189 Hartije od vrednosti 608 609 8 9 Vrednost rez. fonda 605 450 1.500 1.500 Dužn. za inst. i struju 2.635 2.779 3.471 4.782 Centrala Vreoci 15.076 15.810 23.767 25 898 Centrala Makiš 14.579 14.394 14.652 14.808 Centrala Šabac 6.293 6.453 5.490 6.560 Dalekovodi 26.296 34.542 39.421 44.166 Strujomeri 1.437 1.535 1.646 1.903 Alat, pribor, nam. 534 697 778 1.093 Razna aktiva — — — 40 Pasiva Glavnica 15.000 15.000 15.000 15.000 Fondovi: Stalni rezervni 650 710 854 1.100 Za pov. glavnice 1.959 2.457 4.134 6.899 Регплош 91 91 113 150 Za pronalaske 66 66 89 120 Kurs razl. hartija 115 98 448 448 Amortizacioni 26.604 32.588 41.142 48.638 Eondovi i glavnica 44.486 51.005 61.780 72.350 Trg.-ind. banka 17.350 22.536 22.302 25.229 Obaveze po otv. rač. 4.291 3.603 4.680 2.978 Akcepti 1.786 — 2.418 Тапјета —— —— _ 389 642 Kaucije na potr. struje 321 361 389 450 Озђаме, Каџс. таг. 93.903 28.852 28.290 98.302 Zbir bilansa 92.137 106.359 120.950 129.246 Ukupna sredstva 68.234 77.506 91.959 100.944

Zbir bilansa iznosi 129,92 mil. din. Ako se izdvoje »ostave, kaucije i garancije«, koje se javljaju sa jednakim iznosom u aktivi i u pasivi, vidi se da aktiva u stvari iznosi 100,9 mil. din., za 9 mil. više nego krajem prethodne godine odnosno za 60,6 mil. din. više nego pre pet godina (krajem 1985). Oko 93,5% cele aktive odnosno 94,4 mil. din. otpada na investicije. Krajem 1935 investicije su bile bilansirane sa 36 mil. din. Vrednost dalekovoda iskazana je u poslednjem bilansu sa 44,16 mil. din., što znači da na njih otpada skoro 47%/0 vrednosti svih investicija. Dalžih 27,5% ukupne vrednosti investicija otpada na centralu u Vreocila, 15,5% na centralu u Makišu i skoro 7%o na centralu u Šapcu. U prošloj godini investicile su povećane za 7,7 mil., poglavito kod elektrovoda i centrale u Vreocima.

Na strani pasive vidimo da ukupne obaveze ElektroMakiša, računajući tu primljene kaucije za potrošnju struje i tantijeme, jedva prelaze 28 mil. din. Od toga otpada 25,2 mil. na potraživanje maflice, Trgovačko-industrijske banke, i cigla 2,27 mil. din. na ostale poverioce. U prošloj godini u odnosu na prethodnu obavezu prema matici je povećana za skoro 3 mil., dok su ipotraživanja ostalih poverilaca smanjena za oko 5 mil. din. Amortizacioni fondovi iznose 48,6 mil.