Narodno blagostanje — dodatak

dinara. Ako sankcije prema Italiji ne budu u |ačoj meri omefale rad preduzeća, druga poslovna godina mogla 51 5е 5 obzirom na to završiti ı sa znatnijim dobitkom.

Račun izravnanja koji je zaključen 30 septembra 1935 ovako izgleda (u hiljadama dinara):

Aktiva - Pas:va Gotovina 75 Glavnica 500 Roba 1.081 Poverioc: 1.851 Dužnici 1.097 Razna pasiva 33 Nameštai 716 Sumni. potraživanja 52 'Osn. troškovi 22 Zbir bilansa 2.436 'Gubitak 85

Glavnica iznosi 500 ћ јада dinara (500 akcija po 1.000 ·dinara), a poverioci 1,85 miliona. S obzirom na to što je u piftanju trgovačko preduzeće sa brzim obrtom i što se pretežni deo obaveza odnosi na kupljenu robu, odnos između sopstvenih i tuđih sredstava nije nepovoljan. U aktivi postoje takođe samo dve veće pozicije: roba i dužnici. Roba je iskazana sa 1,08 miliona dinara. Dužnici su samo za 16 hiljada dinara veći od robe. lako je ovo tek prva godina poslovanja, društvo je ipak za sumnjiva potraživanja rezervisalo iznos od 52 hiljade dinara. To dokazuje da je bilansiranje izvršeno sa puno opreznosti.

Opšti troškovi iznose 814 hiljada dinara, izdaci na kamate 8 hiliada, otpis sumnjivih potraživanja 52 hiljade, a ostali otpisi 14 hiljada dinara. Nasuprot tome stoji bruto-dobit od prodate robe u iznosu od 803 hiljade dinara. Kako je napravljen obrt od 2,61 miliona, bruto zarada je iznosila 30%.

U upravnom odboru nalaze se sledeća gospoda: Dr. Ladislav Spasić, Mario Lombardini, Dr. Giorgio Manni; komercijalni direktor je g. Dante Morandi.

METRO GOLDWVN MAJER, JUGOSLOVENSKO ĐD. D. ZA PROMET FILMOVA, ZAGREB

Koncem oktobra 1935 jugoslovenski Metro Goldwyxn Majer održao je svoj drugi redovni zbor akcionara. Društvo se bavi prometom filmova i dolazi u red vodećih preduzeća ove struke. U Jugoslaviji inamo samo jedno ili dva druga filmska preduzeća koja su imala veći promet oqa Metro Goldwyn Мејег-а.

U prošloj poslovnoj godini preduzeće |e imalo svega 82 filma s ukupnom dužinom od 77,5 hiljada metara prema 60 filmova dugih 69,5 hiljada metara u prethodnoj godini. Zabavni filmovi bili su na ptvom mestu. U promet |e pušteno 27 velikih zabavnih filmova dugih 63,37 hiljada metara i 2I manji u ukupnoj dužini od 6.22 hiljade metara. Firma le pored toga dala 10 kulturnih filmova (5,35 hililada metara) i 24 manja reklamna filma (2,48 hiljade metara).

Poslovanje u prošloi godini završeno |e sa rezultatom koji potpuno zadovoljava. Ostvareni dobitak iznosi 68 hiliada dinara. Ako se uzme u obzir da društvena ојаугса 12105! 500 hiljada dinara, vidi se da je ona u prošloj godini ukamaćena sa preko 13%. U 1933/34 iskazan je dobitak od samih 9 hiljada dinara. Međutim, ni za taj se rezultat ne može reći da je bio nepovoljan. Treba, naime, imati u vidu da ie to bila prva godina društvenog poslovanja, a osnivački troškovi su odmah u celosti otpisani.

Račun izravnanja za prve dve poslovne godine ovako izgleda: Aktiva 1933/34 1934/35 u hiljadama dinara Blagajna 10 20 Pošt. šted. 0,4 8 Prva hrv. šted. 251 656 Prva hrv. šted. — stari rač. 50 ==

+

Dužnici А O | 450 | :102 Razni dužnici 1 | == __30 Hipot. potraž. 1152 __ Inventar i strojevi | _ 745 006. Ртедијтом! <= 3 | 39 Depoziti 4 4 Prenosna aktiva 44 44 Pas:va

Glavnica 500 500 Fond amortiz. inv. i strojeva 536 434 Rezerva za porez i osig. namešt. (0,7 3 Verovnici 113 471 Garantije 44 23 Prenosna pasiva 13

Prenos dobitka = 9 Dobitak 'tek. „god. 9 68 Zbir bilansa 15215) 1.514

Zbir bilansa je porastao sa 1,2 na 1,5 miliona dinara. То služi takođe kao dokaz da je obim poslovanja povećan. Gotovina je iskazana u Tri pozicije. Sve tri su više nego цдуо– stručene. Naročito pada u oči porast gotovine kod Prve hrvatske šted:onice sa 251 na 656 hiljada dinara. Ranije |e zasebnoiskazivano potraživanje od 50 hiljada „po starom računu” kod: Praštedionice. To vezano potraživanje sigurno гаје рогазјо, 2 možda je i likvidirano.

Likviditet preduzeća je potpun, |er sama gotovina (u bla—

gajni ı u banci) pokriva sve društvene obaveze. Neobično је povoljan i odnos između sopstvenih i tuđih sretstava, jer Sie sopstvena sreistva, koja se sastoje iz glavnice (500 hiljada})„ amortizacionog fonda (434 hiljade) i dobitka (77 hiljada), dva puta veća od obaveza. Naiglavniju obavezu pretstavliaju poverioci koji su iskazani sa 471 hiljadu dinara. Ova je pozicija u poslednjoi godini u odnosu na 1933/34 učetverostručena. Povećahje iznosi oko 360 hiljada. Po prilici. za isto toliki iznos porasla je u aktivi pozicija Prve hrvatske štedionice. Moglo bi

se pomisliti, da je poslovna politika rđavo vođena Кад зе 15:0—

vremeno za isti iznos povećavaju i pover:oci i gotovina. Меđutim, preduzeću je jača gotovina potrebna ха рјасапје сагne i drugih troškova prilikom preuzimanja filmova koji stignu iz inostranstva Prve godine u aktivi je bilo iskazano i hipotekarno potraživanje u iznosu od 52 hiljade dinara. Ova se pozicija u 1934/35 više ne javlja. Nasuprot tome ostali dužnici su porasli sa 45 na 141 hiljadu dinara. To znači da su utrostruсет. U aktivi su utrostručeni i predujmovi (porasli su sa iž na 39 hiliada). Porast ovih dveju pozicija ie prirodna posledica pojačanog poslovanja.

Poznato je da se natpisi na filmsku pantljiku stavljaju u našoj zemlji. Njihova vrednost je iskazana u jednoj cili s vrednošću inventara. U poslednjoi godini ona iznosi 606 hiljada dinara. Ako se od te sume oduzme fond za amortizaciju, koji je iskazan u pasivi sa 434 hiljade, vidi se da bilansna vrednost ovih investicija ne prelazi 172 hiljade dinara. U 1933/34 bilansna vrednost inventara i strojeva iznosila ie 209 hiljada dinara. Fond amortizacije je smanjen za 100 hiljada dinara. To bi trebalo da znači da su za toliki iznos nabavljene nove investicije. Međutim, u aktivi je smanjena i pozicija „inventar i strojevi” sa 745 na 606 hiljada. Pošto račun prihoda i rashoda nije objavljen, teško je utvrditi tačan iznos otpisa, ali cifre koje smo naveli već dokazuju da su otpisi vršeni vrlo rigorozno.

U upravi su gospoda: Artur Fidl, Pariz; Rihard Rihterr Leo Berger, Pariz, i Zaharija Plavšić.

M > 'h