Narodno blagostanje — dodatak

56

тији se vec sedam godina (od 1929) u nepromenjenim iznosima. Fond kursne razlike iznosio je u 1030 godini 6,12 miliona. Zatim se zbog pada kurseva svih naših efekata potpuno isftopio. :U 1932 godini uopšte ga nema, a u sledećim godinama, pošto -sn se kursevi efekata opet popravili, on stalno raste i krajem :1935 iskazan je sa 5,42 miliona. Osobeni rezervn: fond bio je najjači u 1933 godini sa 14,78 miliona. Njemu se svake godine dofira prihod hartija od vrednosti fondova, ali se iz njega pokriva i poslovni gub:tak. Tako je on smanjen sa 14,78 miliona u 1933 na 12,48 miliona u 1935, a posle odluke zbora da se i računski gubitak za 1935 od 3 miliona 525 hiljada pokri{e iz ovog fonda, on će se smanjiti na 8,95 miliona dinara.

"Tuđa sredsiva iznose 64,9 miliona prema 60,8 miliona u 1934 godini i 89 miliona u 1930, kada su u stvari bila dostigla rekordnu visinu. Karakterističan ie porast uloga u 1935 godini za skoro 5 miliona. sa 11,07 na 15,81 miliona dinara. Ovai porast znači da jie kod Prometne banke krza poverenja sasvim prebrođena i da se prilike postepeno konsoliduju.

U 1935 imamo i nekoliko interesantnih promena u akHvi. Attivni poslovi Prometne banke mogu se podeliti u tri grupe: Eskont, lombard, tekući računi i likvidna sredstva zajedno 30,89 miliona; bančina preduzeća i nepokretnosti 40,03 miliona i hartije od vrednosti 35,98 miliona dinara.

Prva grupa pretstavlia regularan bankarski posao. Prvo da se zadržimo kod likvidnih sredstava. Ovamo možemo ubrojiitt i državne bonove, čiji je iznos poslednje godine smanjen sa 3,97 na 3.55 miliona. Krajem 1935 nema više blagainičkih zapisa, koji su u 1934 bilansirani sa 750 hiliada. Gotovina u blagaini i kod Narodne banke je povećana sa 1,63 na 2,04 miliona. Ukupna likvidna sredstva iznose 5,6 mliona prema 6,3 miliona kraiem 1934. Kod zaimova imamo povećanje sa 22,09 na 25,20 miliona. Eskont ie u stvari za 1,66 miliona mani nego krajem prethodne godine, ali su aktivni tekući računi DOTasli za 3,93 miliona dinara.

_ Drugu grupu aktivnih poslova čine bančina preduzeća sa 30,00 miliona i nepokretnosti sa 0,93 miliona dinara. U odnosu na prethodnu godinu nepokretnosti su porasle za 555 hiliada, a bilansirana vrednost preduzeća |e za 1,5 miliona manija. Naiveći je bančin angažman u šumskoj industriji, zatim опај и fabrici vagona i gvozdenih konstrukcija; odmah posle ovoga dolazi brodarstvo i najzad polisko dobro Topolovac. Brojke koje se odnose na preduzeća ne pretstavljaiju imobilni plasman, već ukupna zaduženja odnosno zajmove bančinim preduzećima. Razume se da ta zaduženja delimično mogu i moraju da budu likvidna. Inače, nepokretnosti i preduzeća potpuno su bpokfiena bančinim sopstvenim sredstvima.

Hartije od vrednosti iskazane su u 1035 sa 35,98 miliona ртета 32,41 miliona u 1934. Porast ižnosi 3,57 miliona, od čega otpada 2,5 miliona na kursnu zaradu.

Račun gubitka i dobitka

Rashodi u hiljadama dinara

"Troškovi 21572 | 2560 „2010 „1650 Kamata 5.043 4.079 3.406 2.972 Otpisi 2,542 — 11 758 Gubitak na efektima 136 — — Gubitak pređuzeća — 2.519 2.006 2162 ·Čista dobit 1.259 — — —

Prihodi | | Od nepokretnosti 1.453 1415 1.335 1.315 Od hartila od vrednosti 1.686 740 733 702 Kamata 5.069 2.432 1.716 1416 Provizije i prih. preduzeća 2.746 1.193 690 829 Napl. otpis. potraž. 598 — 62 43 Razni prihodi = 953 — 321 Gubitak — 2.085 2.955 3.525 Zbir prihoda i rashoda 3.397 3.004. 2.654

Ukupni prihodi iznose per saldo 8,15 miliona. · Ako. se od toga odbije gubitak od 3,52 miliona, onda iznose svega 4,6 m'liona, odnosno za 90 hiljada više nego u prethodnoj godini. Porasli su prihodi od preduzeća, provizije i razni prihodi, a opali od kamata. Kod rashoda učinjene su znatne uštede u troškovima i pasivnim kamatama, ali to nije moglo smanjiti

| iskazan: gubitak, jer |e porastao gubitak preduzeća, а роуе-

ćani su i Otpisi. ;

Kao što |e spomenuto, računski gubitak za 1935 god. iznosi 3 miliona 525 hiljada. Stvarni gubitak ipak nije toliki. Naime, kursna razlika hart ja od vrednosti od 2,5 miliona dotirana je neposredno odnosnom fondu Kkursne razlike, a prihod od hartija od 1,22 miliona nije takođe knjižen preko računa dobitka, već |e unet neposredno u osoDbeni rezervni fond. To Znači da |e prošla poslovna godina stvarno završena sa malim dobitkoni od oko 200 hiljada dinara. Regularni bankarski posao i preduzeća su bila pasivna, ali ie to nadoknađeno dobitkom na kursu i prihodima od hartija.

U upravi su gospoda: Miloš Savčić, pretsednik; Vasa Jovanović, Živojin Jankov, Aleksandar Acović, Vladeta Savčić, Jovan J. ис, Козја IL. Timoti{ević, Milenko M. Savčić ı Liubiša M. Savčić. U nadzornom odboru su g g.: Milutin Šianojević, pretsednik; Milan Parivodić, Jakov Savčć, Stevan M. Milovanović i. D:mitrije S. Mirković.

ЉУБЉАНСКА КРЕДИТНА БАНКА, ЉУБЉАНА

Иако је Љубљанска кредитна банка новчани завод са изразито словеначким капиталом, нпак њена делатност није ограничена на саму Словенију, пошто подржава филијале и у другим крајевима: у Сплиту, Шибенику, у Новом Саду, у Загребу итд. По брегу филијала, ако не рачунамо Прву хрватску штедионицу, она се налази на водећем месту. У току банкарске кризе неколико филијала је ликвидирано, али их Љубљанска кредитна банка ипак има још десет. За њу је криза поверења имала још теже последице. Довољно је напоменути да је збир њеног биланса са 653 милиона у 1930 сведен на 322 милиона у 1935 години. Улози на штедњу (старо пословање) су у том раздобљу олали са 166 на 86 милиона, а разни повериоци са 346 на 114 милнона.

Одлив туђих средстава био је узео тако опромне димензије, да је то банку приморало да крајем маја 1932 године затражи заштиту, јер се и поред одличног ликвидитета није добила правовремено помоћ од Народне банке. Пошто је прочистила свој биланс, 20 августа 1935 одобрен је санациони предлог Љубљанске кредитне банке. Акционари су учинили огромне жртве. Отписане су све интерне резерве, које се не јављају у билансу; затим, јавне резерве у износу од 11,8 милисна, чисти доходак из године 1932 до 1034 у укупном износу од 12,5 милиона, и најзад главница је снижена за 30 милиона, од 50 милиона на 20 милиона динара. Према улагачима и повериоцима банка је поступила необично кулантно. Иако је према Уредбн имала могућност да 40% свих својих обавеза претвори у нову приосритетну главницу и специјални резервни фонд, ипак се тим правом није користила, већ се обратила једино већим ·улагачима, који су уписали добровољно нову приоритетну главвицу 'од 10 милиона. Мали и средњи улагачи остали су у целости поштеђени. Као што се види из података о новом пословању, криза је преброђена, па се опет враћа и раније поверење улагача.

Рачун изравнања за неколико последњих година пружа следећу слику (старо пословање за 1933—1035) :