Narodno blagostanje — dodatak

С А

АМА.

Dodatak . зе јато. m |

| BROJ 52

BEOGRAD, 25. DECEMBAR 1537

· GODINA IX

Sadržaj:

Trepča Mines Limited, London

Загребачка дионинчка пивовара и творнипа слада, Загреб

TREPČA MINES LIMITED, LONDON

Trepča Mines Limited moći će uskoro da proslavi prvu desetogodišnjicu svoga neobično plodnog i uspešnog rada. Pre đeset godina, u martu 1928, Društvo je dobilo rudarsku kon-

_ cesiju Za pedesetogodišnju eksploataciiu rudnog blaga u Ju-

žnoj Srbiji, i to sa isključivim pravom istraživania u Trepči, Rogozni i OM Sokolici. Prvi istraživački radovi počeli su iste godine. Odmah su kupljena i zemljišta, pofrebna za industrijske instalacije, i podignute su prve zgrade za kancelarije. U kraju koji ie ioš do nedavna bio gotovo sasvim pust i nenaseljen podignuta su Za vrlo kratko vreme nova naselja, monfirane su najmodernije mašine, žičana železnica, napravljemi su drumovi, moderne zgrade za stanovanje radnika. Od tog vremena do danas Kosovska Mifrovica pokazala je ogroman аартедак. Novo podignute zgrade i kolonije za činovništvo i tadnike dale su varošici sasvim mođeran izgled. Ali napredak He pokazuje se samo spolja. | životne prilike su postale bolie. Zahvaljujući rudniku i šumskoj industriji nadnice su postale visoke. Pojedinci dobijaju u rudniku po 30—40 din. nadnice. A osim toga vrlo velike koristi ima 1 stanovništvo od radnika i činovnika, koji ostavljaiu mnogo novaca kod naroda.

Zvanično otvaranje rudnika izvršeno je 10 oktobra 1930 godine. U 1939 godini dolazi do ogromnog proširenja društvenog rudarskog prava zbog. preuzimanja društva Belasica Mines Limited. Time je ovo pravo prošireno za 9358 kvadratnih milja, na ukupno 833 kvadratne milje, odnosno na 2157,5 kvadratnih kilometara, koliko iznosi i danas. Ovo područje obuBvata rudarsku koncesiju Trepče i pet isključivih prava istraživanja, i to Trepča, Rogozna, Belasica br. 1, Belasica br. 2 i Slatinska Sokolica., Pored toga, Društvo розедије око 1,36 km?” zemljišta pokrivenog zgradama itd. Rezerve rude, prema proceni kojia je izvršena 30 septembra 1937, dostižu 3,9 miliona tona, a imaju prosečnu sadržinu od 9,5% olova, 5,2% cinka i 4 unce srebra po toni.

Evo podataka o dosadašnijoi РО ИО rude (u to-

nama): Godina Ruda predata Ova ruda sadržavala je | separacijama prosečno

tona ојома % стка % 1930 17.371. 9,6 8,1 1930—31 256.549 12,6 7,6 1951—32 397.965 9,67 8,88 1932—33 535.869 8,91 8,66 1933—94 589.081 8,85 8,56 1934—35 597.188 9,06 8,62 1935—36' 588.594 8,93 7,74 1936—37 638.729 9:12 6,08

Proizvodnja je rasla iz godine u a Џ 7 1936/37 količina prerađene rude bila je najveća od kako je rudnik počeo "Фа radi. Glavni rudnik iz koga је do зада vađena ruda ie »Stari trg«, koji se nalazi u'planini iznad reke Trepče, a uda"Цеп је око 6 km' od železničke stanice Zvečan. Stotine starih okana i mnogobroine gomile šljake koja sadrži. manji pro-

cenat olova i srebra pokazuju da je tu rudarstvo i ranije Dilo na visokom stupnju razvitka. Doduše, stari rudari nisu smeli da idu duboko u zemlju, jer nisu imali na raspoloženju današnjih tehničkih sredstava. Oni su vadili rudu samo iz slojeva koji za njih nisu pretstavljali nikakvu opasnost. Pored toga interesovali su se samo za·rudu sa većom sadržinom metala. Samo napredak nauke i ulaganie ogromnih kapitala omogu-

ćili su da ovaj stari rudnik opet proradi.

Na starom tudištu Englezi su investirali kapital 58 blizu pola milijarde dinara, i namesto starih okana napravili su nove izvodne tunele i otkope, podigli su elekirične dizalice i kompresor-mašine, sproveli su kanalizaciju: i u vlažna okna su une}i pumpe, a za bušenie kamena i zemlje u dubini od nekoliko stotina metara upotrebljavaju skupocene čelične i diiamanfske burgije. U Zvečanu su podignuta i ogromna postrojenja, tako Zvane separacije, u kojima se- ruda dalje prera-

duje. Posle čitavog niza hemijskih i Tizikalnih procesa i flota-

cije tu se dobijaju kao konačni proizvodi: koncentirat olova, koncentrat, cinka i pirift, a u manjim količinama i srebro.

Inače, ruda se dobija iz O etaža, koje se nalaze na nivou od 485 m, 545 m, G10 m, 670 m, 780 m, 760 m, 795 m, 880 mi 865 m. Radovi na. otvaranju etaže na nivou od 485. m završeni su početkom mara 1937. Otvorena površina u ovoj etaži, koja se nalazi na nivou koji je za oko 270 m niži od nivoa na Којет se nalazi reka Trepča, iznoši oko 7.062 kvadratna metra. Priprema se i otvaranje etaže na nivou od 435 m. Visinska razlika između ove poslednje i najgornje etaže iznoši, kao što Se vidi 430 mi U 1936/37 najviše rude je izvađeno iz etaže na 545 m (34,14%), koja ie otvorena u toku 1935/36: Na drugo i treće mesto dolaze etaže na nadmorskoj visini od 610 m (93.06%) i 670 m (93%). Na ove tri etaže otpada preko 80% celokupne prošlogodišnje proizvodnje.

Iskopana ruda vadi se kroz glavne otvore rudnika »Stari trg«e na najmodefniji način, pomoću snažnih vazdušnih kompresora. Zatim se tovari u vagone -do..žičane Хејеznice, koja je dalje prenosi u već spomenute separaciie U Zvečanu. Žičana železnica je duga 6.600 metara, a ima visinsku razliku od 235 m. Proizvodnju koncentrata dobivenih iz prerađene rude pokazuie nam sledeća tablica:

Godina Olovni koncentrat Cinkov koncentrat „ Pirit

tona olova tona cinka tona 1930 O) 0.029 | 70,0 1.005 47,6 = 1930%30 | .. 41:358 15,6. 32.770. |. 0,9 1931—32. 48.566 76,3 62.192 · 50,2 6.300 .1999—98. 58,852 77,5 831997 50,4 · 7.800 19393-—34 63.027 79.9) ' 92.166 | 50,4 .9:390 1934—85.... 64.874 79,9 94.146 50,1:.. 39:340 1995—96. 63181 25 795 с: 82.284 „50,0. . 57.037 1936—397 ; . , 70.486 .79,4 „69.863 50,0. .. 82.005

Proizvodnja olovnog koncentrata: pokazuje gotovo stalan porast..Do 1984/45. isti slučay..ie: bio i sa. proizvodniom cinkovog koncentrata. Međutim, u 1985/36 ona je Ба ха око