Narodno blagostanje — dodatak

АНАЛИЗА

БИЛАНСА

Додатан „Народном Благостању“

БРОЈ 19

Садржај:

БЕОГРАД, 7. МАЈ 1938.

ГОДИНА Х

Anglo-čehoslovačka i praška kreditna banka, Prag

Хрватска OaHKka ALJL., 3arpe6

»бгрђа« prvo srpsko društvo za osiguranje u Beogradu

ANGLO-ČEHOSLOVAČKA |I PRAŠKA KREDITNA BANKA, PRAG

Predmet analize je bilans ijednog od naivećih srednioevropskih novčanih zavoda, u našoi zemlji dobro poznatog preko mijegove filiiale, koja je jedna od maivećih krediinih ustanova u zemlji, sa predratnom tradicijom. Kreditna sposobnost i prema tome poslovanje filiiale zavisi od ugleda i finansiiske snage centrale. Stoga su za nas od naročjitog interesa završni računi Anglo-čehoslovačke i praške kreditne banke.. |

U današnioi konstrukciji banka postoji tek od 1929 god., kada su inicijativom čehoslovačke vlade fuzionisane tri velike čehoslovačke Đbanke, naime, Anglo-čehoslovačka banka, Praška kreditna banka i Češka komercijalna banka. Najveći akcionar je Čehoslovačka država, (preko polovine sviju akciia). Meći posed osim nje imaju zadružna centrala »Kooperativa«, koja je pod uticajem svemoćne agrarne stranke, zatim Škodini zavodi, a manje pakete nemačka grupa, Schicht-PetschekLiechtenstein i jedan anglo-amerikanski konzorcium. Ako se uzmu za merilo ukupna sredstva, banka je druga po veličini u Čehoslovačkoj. Ona dolazi odmah iza Živnostenske banke. Anglo-čehoslovačka i praška kreditna banka zainteresovana је i u industriji. U njenom koncernu se nalaze fabrike oružia, kao što je na pr. Križek, industrije šećera, porcelana, obuće, Yelosipeda itd. Ali se iz bilansa vidi da težište bančinog rada nije u nagomilavanju akcija industrijskih poduzeća. Ukupna učešća iznose перготепјепо· 73 ти. 6. К., kroz. poslednje četiri godine. Banka drži ono što ima, ali ne VIŠI Bikakvu industrijsku eKspanziju, iako bi Joj to porast sretstava omogućio. Та poslovna politika primenjuje se i kod bančinih filijala na Balkanu, koje su zainteresovane prvenstveno u industriji šećera, hrane i pića i tekstila. Nesrazmerno veću pažnju obraća bančina uprava izgradivanju bankarskog posla. U tome је najbolje pomažu 59 filijala u Čehoslovačkoj i 4 u mostranstvu: Londonu, Beogradu, Bukureštu i Sofiji. ML MoM IN Zžerve. U 1932 g. izvršena је пала С о А

- : је Sana o ca je smanjena ža 115 mil. na 120 mil. | rezerve та 195. mil, na 18 ти. Џ јачспп вофшпата розјоуј зи зе гагмјаћ погтајпо. Вапка је

iz godine u godinu bivala finansijski jača, što se vidi iz donje tablice.

Касип ;гтаупапја Aktiva 1934 1935 1936 1937 |. u milionima čehoslov. kruna Blagajna i potr. po viđ 238.96 290.88 280.46 287,92 MOV 6.39 16% 175 „1673 Menice 145.96 138.53 145.54 293.24

Hartije od vrednosti 416.32 447.52 498.808 ~ 514.31 Učešća 73.00 73.00 73.00 73.00 Dužnici 1,947.05, „1,959:71 2,01817 2,116.49 Nepokretnosti 73.74 75.85 77.53 75.79 Prenosna aktiva 20.21 14.02 29.14 15.62 Razna attiva == = 62.33 62.33 Pasiva Glavnica 120.00 :120.00 190.00 120.00 Rezerve 10:11 18:17 18.20 18.26 Penzioni fond 62.33 62.33 62.33 62.933 Ulozi na štednju 974.90 1,034.54 1:055.82 1,094.42 Poverioci 1,722.27. 1,75742 .191604. 205976 Prenosna pasiva 93.25 28.15 24.08 28.21 Čista dobit 0.66 0.87 1.18 2.47 Zbir bilansa 2,921.53 3,01646 3,197.59. 3,385.44

Na prvi pogled se vidi da su za bančino poslovanie od otsudnog značaja ulozi i kredit koji uživa kod drugih banaka, države ı većih komitenata. Poverioci su porasli na 2,06 milijardi č. К. ргета 1,92, 176 1 1,72. Ulozi, čiji naiveći deo otpada na uloge na štednju, a samo mali na one po tekućim računima pozasli su sa 1,06 milijardi na 1,09 milijardi č. k. Najveći ulagač je država, sa stalnim ulogom od 300 mil. Tuđa sretstva prema prethodnoi godini pokazuju dakle porast za 182,3 ти. па 9,15 mil. č. ik. Sopstvena sretstva su пергоmenjena. Blagajna i potraživanja po viđeniu porasla su za 7,5 mil. na 287.9 mil. Potraživanja po viđeniu se sastoje od čehoslovačkih državnih blagajničkih zapisa i potraživanja od banaka u zemlji. Potraživanja u slobodnim valutama nalaze se u poziciji dužnici. Ona iznose 139,6 mil. za 45,4 mil. više nego u prethodnoi godini. Devize pokazuju neznatan pad od 802.142 na 16,7 mil. Portfeli menica porastao je za 77,7 mil. na 223,2 mil. U prošloj godini je banka povećala svoj stok hartija od vrednosti za 19,4 mil. na 514,3 mil. din. . Čehoslovačkih državnih hartija od vrednosti kupila je za 12,2 mil., druge papire koji se kotiraiu na čehoslovačkim berzama za 7,1 mil. a onih kojima se ne trguje na berzi za 4,4 mil. Na kraju 19937 g., banka je imala u svom portfelju domaće hartije od vrednosti za 473,24 mil. č. k. Inostrane hartije od vrednosti smanjile su se za 8 mil. na 40,53 mil., kao posledica sprSvo: denja zakona o njihovoj obaveznoj ponudi čehoslovačkoj Narodnoj banci. Dužnici su porasli za 103,39 mil. na 9,1 milijarde. Jedan deo te pozicije kao što smo videji otpada na strane banke. U najvećoj meri, za 61,8 mil. na 1,9 milijarde su se povećali računi dužnika u unutrašnjosti, zbog oživljenja ргоizvodnje i proširenja poslovnog volumena. Nasuprot tome reporni kredit je opao za 3,9 mil. na 84,6 mil. usled nazadovanja berzanskog posla. Inventar je u celosti otpisan. Nepokretnosti su iskazane u bilansu sa 75,79 mil. prema 77,53 mil. č. k. Lu