Narodno blagostanje

Страна 288

Pretprojekt trgovačkog: zakona deli definiciju akcionarskog društva u dva člana. То je legislatorno tehnički neuputno (S 202. i 208.) | u njemu je upotrebljena formula da, učesnici odgovaraju za obaveze društvene samo svojim ulozima. U njemu se, dalje, ponavlja jedna zamašna greška iz današnjeg: zakona, o akcionarskom društvu, tamo se veli: „glavnica je podeljena, na delove jednake vrednosti. Izraz „delovi jednake vrednosti” nije pravnički. Pre svega, „vrednost” nije Dprravnički, već ekonomski pojam, a pri pravljenju zakona samo se po nevolji uportebljavaju termini, pozajmljeni dz drugih nauka. Upotreba, izraza „Vrednosk” u zakonu o Walkcionarskom društvu ne samo dw nije bila potrebna, već je njome zamenjen jedan drugi iznaz, koji je mnogo precizniji,upravo beskrajno precizan. Glavnica, akcionarskog društva je jedna cifra, jedan broj.Cifra se deli na delove. Prema tome i akcija je jedan deo glavnice. Znači da se glavnica akcionarskog društva deli ma jednake delove. Prosto, jasno i razgovetno. Nazvati akcije delovima glavnice jednake vrednosti, znači implicirati najneodređeniji pojam iz nauke o narodnoj privredi i najsubjektivniju stvar u životu u jedan zakonski propis.

GI 2.

Akcionarsko društvo je pravno lice: kao takvo ono je podmet sviju građanskih prava, sem onih koja su vezana za fižičkuličnost Ono može tužiti i biti tuženo.

I član 2. sadrži misao, koja se nalazi gotovo u svima zakonima o akcionarskim društvima; samo je stilizacija originalna. Ona mosi više doktrinarni karakter; naslanja, se na nauku a u pogledu izraza na pravničko-lajički život. U zakonima, se ta misao izražava ovim rečima: i akcionarsko društvo ima svoja, prava i obaveze, ono može na svoje ime pribavljati svojinu i ostala prava. Ovde je opisnom formom iskazano da je akcionarsko društvo pravha ličnost, jer samo fizička i pravna lica mogu ulaziti u te pravne odnose; dakle društvo, koje ima, ta prava, spada u red pravnih lica.

Zakonodayvstva su izbegavala da upotrebe dzraz, pravno lice” zbog toga, što je u teoriji o pravmoj ličnosti još mnogo spornih pitanja. U stvari pitanje o tome, u kakve pravne odnose može ući jedno pravno lice, nije više sporno ni u teoriji. Odgovor leži u prirodi stvari. Pnavno lice ne može biti subjekt porodičnih odmosa, ono ne može biti kažnjeno lišenjem slobode. Rezervisanost pak i nemačkog: trgovačkog: zakona u tome pravcu, — i ako je u Nemačkoj u građanskom zakonu opširno regulisano pitanje o pravnim licima, — nije mogla da, nas uzdrži, da prekršimo sa tim strahom, da se jedan, u pravnoj nauci nedovoljno rasprayljen pojam, ne unosi u zakon. Najbolje bi bilo, kad bi član 2. mogao da glasi: akcionarsko društvo je pravno lice” i ništa više. Što je član 2. ispao mnogo opširniji, uzrok leŽi u nmazadnosti našeg građanskog: zakona u pogledu pitanja o pravnom (moralnom) licu. Kako pak nauka stoji nepodeljeno na gledištu, da je akcionarsko društvo pravno lice, kako se u Prancuskoj to priznaje u teoriji i u pravosuđu — i ko se nigde u trgovačkom zakonu to ne pominje, onda se odista ništa ne rizikuje, da se izraz unese u zakon i time otvori breša na doktrinarnoj pedanteriji.

Ovaj član zamenjuje član 3. današnjeg srbijanskog 7аkona o akcionarskim društvima.

Isto tako glasi i čl. 287. pretprojekta. Njemu se imaju zameriti samo dve stvari: 1) Što je po ugledu na, nemački zakon tu odredbu stavio u glavu, koja govori o pravnim odnosima izmeđ društva, i akcionara, gde mu za, celo nije mesto; i 2) Što bar nije tačno prepisao nemački zakon, koji мећ, да аксјопатska društva mogu da stiču pravo svojine i ostala stvarna Drava.

GL a:

Akcionarsko društvo je trgovačko druŠtvo. Ono može da se bavi samo trgovačkim роslovima (S 17 zakona o ustrojstvu trgovačkog suda).

Član 3. je bitno različan od čl. 4. današnjeg: zakona o wkcionarskom društvu i S 218 pretprojekta trgovačkog: zakona. On glasi: „akcionarsko društvo se smatra kao trgoyačko i onda, kad

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Број 18

mu predmet preduzeća nije trgovački posao”. U kvalifikaoiji akcionarskog: društva kao trgovca slažu se obe odredbe. Razlika, je u tome, što se po današnjem zakonu i pretprojektu akcionarska društva mogu baviti i poslovima, koji ne spadaju u rgZOvačke. Po toj odredbi mogu akcionarska društva, da, se bave na primer i trgovinom nepokretnošću, što po našem pozitivnom zakonodavstvu nije trgovački posao. Ta je odredba, uzeta iz nemačkog trgovačkog zakona. Tamo je ona na svome mestu, jer po nemačkom građanskom zakonu mogu postojati privatno-pnayvna trgovačka lica i sa najraznovrsnijim zadacima. Kod nas pak takva odredba znači: da se akcionarskom društvu daje širi krug rada, no ostalim oblicima trgovačkih društava. To pak nije pravo.

Stilizacija člana 8. ovog: projekta znači, da akcionarsko društvo ·može postojati samo za irgovačke poslove. Drugim rečima, od pojma akcionarskog društva, je nerazdvojeno svojstvo trgovca.

'Po jednima je svako akcionarsko društvo trgovac. Ona, ne poznaju građansko akcionarsko društvo. Akcionarsko društvo se ne može baviti i netrgovačkim poslovima. (U Belgiji, Austriji, Holandiji i Španiji). Po drugima je akcionarsko društvo samo опо, Које зе bavi trgovačkim poslovima. Ali najveći deo odredaba o akcionarskom društvu važi i za građanska akecionarska, društva (u Italiji i Portugaliji). Po irećima je svako akocionarsko društvo trgovac, i može se baviti i netrgovačkim poslovima (u Srbiji, Nemačkoj, Francuskoj i Mađarskoj). Po četvrtim je akcionarsko društvo instituk građanskog prava (u Švajearskoj, Engleskoj i Švedskoj).

Projekt je stao na gledište prve grupe, iz razloga, koji su otoič izloženi.

GI: 4:

Rirma akcionarskog društva nesme da nosindičijeime sem slučaja, kad se postojeće tIgovačko preduzeće pretvara u skcionarsko društvo. Pirma mora da odgovara predmetu рге duzžeća. U firmi mora bujtbi igram „alkuciomnarsk.o društvo” ma i početnim slovima.

Firma se mora razlikovati jasno od već Z84уедепаћ гта џ геотађаг. Тота 1 ла fulijele. U firmi ne sme bihi ničepe što ne odgovara istini.

Sudjedužandaoovomevodistrogo računa ikadnađe,dafirmaneodgovaraovim propisima, odbiće uvođenje u registar.

Pošto je akcionarsko društvo irgovac, to опо тога, 5а0Dbrazno S'5. trg. zakona, da ima svoju trgovačku firmu. Odredba, da se u firmu ne sme unositi ničije ime, nalazi se u velikoj većinimodernih zakona, negde imperativno, a negde fakultativno. Po francuskom trgovačkom zakonu ova odredba spada u osnovni pojam akcionarskog društva (S 29 ). Odredba je diktirana роtrebi, da se spreči svaka pometnja od strane trećih lica. U tom je cilju naređeno, da svako akcionarsko društvo mora. da nosi to obeležje.I to je propis zajednički većini dobrih zakona. To isto važi i za odredbu, da firma mora da odgovara predmetu preduzeća. Francuski je zakon u tome mnogo strožiji. On veli, da je ime društva uslovjleno predmetom preduzeća. Belciski i talijanski traže, da se iz firme vidi predmet preduzeća. Nemački pak propisuju, da se firma po pravilu treba da. pozajmi od predmeta preduzeća.

Svaki ispravan tigoVac teži i sam, da mu je firma jasna, razg:ovetna, da se iz nje vidi predmet preduzeća i da se ne može da pobrka s drugom firmom. Želje neispravnih ljudi, da. obmanom zavedu treća lica, onemogućena, je ovom odredbom. Istiпа pravilno bi bilo, da u celoj zemlji ne sme biti dve istovetne ili slične firme, kao što je u Engleskoj. Ali je to kod nas nemogućno izvesti zbog: toga, što bi se za taj cilj morao uvesti jedan Tegiistar za celu zemlju.

Kad bi u Srbiji pitanje trgovačke firme bilo naročitim odredbama regulisano, onda. bi ovaj član mogao biti mnogo kraći. U njemu su uneseni principi i trgovačkog: prava o firmi, Kod nas u pozitivnom zakonodavstvu postoji tako reći pomet-

·nja odnosno fimme. Romansko pravo zna za firmu samo kod