Narodno blagostanje

24. август 1929.

НАРОДНОБЛАГОСТАЊЕ

Страна 479.

АНАЛИЗА БИЛАНСА

»SLAVONIJA« DRUŠTVO NA DIONICE ZA INDUSTRIJU DRVA — ZAGREB

O ramdim fazama mrazvitka ovog: našeg velikog poduzeća, drvne grane osobito o pnovedemim запасјата, pisali smo ODpširnije u broju 11 »Narodmog Blagostanja«. Radi toga Код. отог prikaza bilanse možemo odmah preći na samu bilansu, upućujući čitaoce na, wvodno izlaganje u spomenutom broju našeg ča-

sopisa.. Bilansa za poslijednje tni godine daje slijedeću sliku: (u hiljad.):

Aktiva 1928 1927 1926 Gotovina 972 322 148 Zgrade Zagreb — Brod 2.280 2.280 2.282 Strojevi, tbvomniice. 91.395 21.395 19.282 inventar 859 859 568 Vlastelinstvo Čakovec 1.113 1.500 13.212 Efekti 1.992 10.602 14.978 Dužnici ;

А тата 'родилеса, 19.439 18.140 36.572 Šumski poslovi 11.491 6.000 6.836 Razni dužmici 19.365 94.732 93.089 Кођа, · 47.150 62.365 63.765 Gubitak —— 85.188 52.671 Разјуа

Glavnica. 6.000 36:000 60.000 Rezenve —— 5.181 33.800 Amortizacija, 9.164 7.911 4.970 Prihvati 61.596 31.886 82.000 Vierovnici 46.613 100.670 93.786 Ukupna, bilansa, 195.980 183.881 226.451

Alko usporedimo bilansu 1928. zg. sa onom iz 1926. g., vidimo bitne razlike. Dionička ovlavnica reducinana je od 60 ma 6 milijoma dinara. A nestalo je i rezernog: fonda koji je izmosio [51%/031] 34 milijona, dimara. Prema tome ma dioničkoj glavnici otpisano је 54 milijoma a, na, rezervi 34 milijona ili ukupno 88 milijona dinama. Toliko iznosi u godimi 19926. i 1927. izkazami gubitak.

Gubifak od skoro 90 milijona dinara ogrommi je iznos za naše prilike. A da se je društvo usprkos toga održalo, da Ono radi i to u poslijednje vrijeme veoma, lijepo, najbolji je dokaz Životne snage mače dndustrije drva. Jer da је ша koje poduzeće jedne druge branše pretrpjelo takove udarce kao Slavonija, njegova sudbina, bila bi definitivno zapečaćena. Međutim za Slavoniju postoji općenito uvjerenje, da će se ona skoro dovinuti SstaTog značenja i jakosti. Gubitci su nastali iz raznih uzroka. Dobrim djelom i radi prejakog širenja u eri expamzije. Makar se dionička glavnica nekoliko puta povisivala, radilo se je sa velikim kreditima pak su kamati predstavljali glavnu poziciju u računu gubitka. Kad je nastao porast dinara, potenciran sa padom Kku?nsa, talijanske lire, i sama, eksploatacija skupo plaćenih šuma postala, je neremtabilna. Pored toga na vlastelinstvu Čakovec pretrpjelo se je mznatnih gubitaka. U prvoj etapi sanacije otpisano je 24 milijona dimara od dioničke gzlavnice, i 33 milijona rezerva, dakle 57 milijona dimara. Nu to miije bilo dosta pak je bilo potrebno Još jednom zahvatiti i dioničku glavnicu oboriti za još 30 milijona dinara. Šteta što sve to mije bilo obavljeno u jednom. potezu. Jedam jaki hirurški таћмаљ lakše se podnese nego nekoliko sukcesivnih mamjih operacija.

Kod druge сатастје пјје 5е зато тедистао (ара! za 30 milijona, dimara, nego Je novom emisijom unišlo 24 та јопа ФШтата поуог kapitala.

"Loša istrana kod Slavomije bila je i ta, da Je Ona, financiTalia, nekoliko afiliranih poduzeća, pak je radi toga morala tražiti kredita i za njihove potrebe. Da se smanji kreditna potreba, Slavonije bilo }e potrebno odvojiti dobar dio tih poduzeća od Slavonije i postaviti ih ma samostalne noge. To je i učinjeno. Ra-

di toga i vidimo, da je zaliha vlastitih etekata snižena od 15 na 1 milijon dinara. Te dionice preuzeli su drugi i tako razteretili Slavoniju. Zatim su i reducirani krediti koje je podjelila Slavomija i to od 36 na 19 milijona dinama. To je provedeno tako, da, su pojedina od tih poduzeća, povisila svoju glavnicu i tajno “та la jedan dio duga. A i dugove koji su bili kod Slavonije preuzeli su drugi. Tako je i ta pozicija znatno olakšama..

Uslijed tih operacija obaveze Slavonije zmatno su DpOpustile. Godine 19926. one su iznosile 126 milijona. Godine 1927. one iznose 132 milijoma. dimara, a Ктајет 1928. 108 milijona dinara. Međutim početkom 1929. dionička glavnica lavomije povećana, je za 94 milijona dinara, tako da su obaveze mogle biti Teducirane па 80 milijona, dinara. Pored toga prodame su neke mekretnine a adfilinmana, poduzeća dobila su izravne kredite tako da je pozicija Slavonije bitno olakšama. Pozicija, »vjerovmici« iznosi idamas mnogo manje nego ramije.

U računu gubitka, kamate predstavljaju teret od 7—8 milijona, dinara. Како зе зада dugovanje reducinalo i ova, Će TDOZicija biti mmogo manja. Dapače ranijih godina izdaftci na kamaitima bili su i zmatniji, nego što to izlazi iz bilanse, samo što su bili jedmim djelom otpisami, da, se tako pozicija dnuštva. još Jače пе oteža.

Račun gubitka i dobitka pokazuje wliledeću sliku:

Prihodi 1928 1927 1926 Prihod od тође 15.298 | = Rashodi

Osiguranje 586 417 408 Porezi 470 743 8.759 Plaće 5.191 4.633 4.989 Kamaiiti 7.871 6.027 7.086 Amortizacija 1.255 653 1.069 Gubitak ma. robi ___ 29.738 30.701 Čisti dobitak 78 => _—_—

Kako vidimo god. 19926. i 1927. imamo znatan gubitak ma тођу бо је 1 патаупо, ако зе плав и оба da su šume bile preplaćene i da, je cijena, drva, godine 1926. i 1927. bila, weoma slaba. Godina i998. već pokazuje dobitak ma, robi od 15 milijona dinara, tako da su se mogle pokriti sve režije pa i visoki izmos :kam:ta.. Međutim ove godine uspjeh će biti znatno veći. Konjuktura je povoljna tako da će prihod na robi biti znatno veći. A kamati radi raznih operacija manje će temetiti poduzeće. Uslijed toga nije isključeno da već ova godina pokaže znatniji dobitak. Da li će se taj dobitak podjeliti kao dividenda, ili će ojačati rezerve mije još jasmo. Nu sigurno je, da ако ома кота. Копјик ита ројтаје до воде 11930. да бе donjeti dividendu.

Poduzeće je danas хеб sanirano. Svi gubitci iu обраваго. tako да, dizmenađenja više ne može biti. A kako je naša šumska industrija sknoz zdrava, jasno je, da će Slavonija pod novim Dprilikama, opet igrati važnu ulogu u našoj privredi.

„ДРАВА“ Д. Д. ЗА ПРОИЗВОДЊУ ШИБИЦА, ОСИЈЕК.

Подузеће датира још из године 1856. а године 1909. претвара се у акционарско друштво. Ну и послије тога главни фактор подузећа остао је Адам Рајснер, све док пред двије године један већи пакет дионица није уз ванредно повољне увјете препустио Швеђанима, који су се већ онда опремали да закупе наш монопол шибица.

Бонитет подузећа најбоље се оцјењује из чињенице да дионице од 50 динара номинале нотира ЈУ данас преко 400 динара. Курс је био и још већи кад се је наиме држало да ће Швеђани свој ангажман у нашој држави концентрирати код „Драве“ и да ће она постати централа њихове делатности.

„Драва“ је наше највеће подузеће за израду шибица. Како је она имала у својим рукама и творницу шибица У