Narodno blagostanje

7 септембар 1999.

kredite uz povoljnije uvjete nego druge banke. Na taj način ug-·

pjelo joj je da u relativno kratko vrijeme privuče тпалти 'klijentelu. A što je glavno, proces ekspanzije traje još uvijek idalje.

Ovih je dana osnovama i prva filijala najme na, Sušalku, koji je osobito važam za talijansko - jugoslovensku trgovinu. A slijediti će i otvaranje daljnih filijala. Možda će se ta ekspanzija vršiti putem mpreuzimanja postojećih bamaka. Tako primjerice kod Opšte privredne banke u Subotici, jednog od naših najvećih provincijalnih zavoda sa ulošcima, od skono 200 miliona dinara, ојаута је faktor Banca ungaro-italiana, opet jedna а аса Commuerociale. Postoji mogućnost da u najskorije vrijeme dodje do fuzije izmedju Hrvatske i Opšte privredne u Subotici jer nema smisla u jednoj državi podržavati dvije afiljacije.

Nu i bez toga jasno je da se Hrvatska banka razvija u je·dam veći zavod. To je jedini zavod ikoji još uvijek akceptira novo činovništvo, budući da se poslovi razwijaju.

Danas Hrvatska banka, hvala uskoj vezi sa Commerciale Ttaliana pravi već i veće poslove. Prošle godine u jesen interesirala, se je za zajam od 300 milijona dinara Којес je zaključila Uprava Monopola. A ove godine ona, je dala sezonski kredit mekim našim šećeranama u iznosu od 250.000 funti.

Početak intezivnog: rada Hrvatske banke imao je povoljno dejstvo na, zagrebačko novčano tržište. Hrvatska, banka bila je ona; koja, je finansirala poznatog zagrebačkog bankara ikad je imao velike amgažmane u šteti.

Bilance za poslijednje tri godine pružaju slijedeću sliku:

Aktiva > 1928 1927 1926 Blagajna 13.204 6.007 8.119 Bfekti 5.557 1,979 1.068 Mjenice 21.886 2.112 1.413 | Dužnici 70.986 „19.880 11.119 Nekretnine 5.488 5.432 6.684 Разјуа

Glaivnica. 20.000 20.000 „ 20.000 Rezerva 2.830 2.810 2.805 Ulošci - vjepovmnici 91.562 11.643 13.485 Dobitak 301 313 200 Ukupno 121.064 „34,804 „36.558

Kako vidimo sve pozicije pokazuju bitni porast. Mjenice su čak za deset puta jače no što su bile godinu dana ranije. Pod uloške ireba, u prvom redu podrazumjevati :kredite, (Које је zavod dobio od Banca Commerciale dtalana, dotično od njenih Veza.

Danas su ti krediti mnogo veći nego koncem prošle godine; pravo poslovanje tek se sada razvija. A'ko ovako potraje, Hrvatska banka staviće našoj privredi ma raspolaganje nekoliko stotina, miliona, dinara.

Očekuje se još jači razvitak. Nawodno i neki ugledni naši privrednici imali bi ući u upravni odbor Hrvafske Banke.

»NARODNA« MLINSKA |I GOSPODARSTVENA INDUSTRIJA D. D. ZAGREB

Po svršetku svjetskog: rata prihike mlinske industrije onog djela naše države, koji je ranije bio u sklopu Austno-Uganske, bitno su se izmjenile. Obzirom da je čitava Monarhija bila jedno darinsko područje od 50 miliona, stanovnika, to je velika domaće produ!koija pšenice bila preduvjet d za razvitak jedne intenzivne miinske industrije. Jer kad nema cardnskih zapreka, daleko је probitačnije u krajeve Кој; nemaju dovoljno jaku produkciju Žiftarica, uvogznti brašno a me pšenicu. Tako su mnogobrojni mldinovi Vojvodine. i SJavomije izvozili znatne ikoličine brašna u Čegsku Moravsku, Alpiske zemlje, a u prvom redu u sam Beč, ikoji Je Dio weliki konsumient.

U bivšoj Monarhiji Uganska, je imala znatan višak produkcije Žita, dok je Austrija, morala uvoziti anaitne količine. Alugtrija, je doduše nastojala, da od Ugarske dobiva, pšenicu, koju bi onda obrađivali mjeni mlinovi. Ugarska je naprotiv išla za time, da Što više moguće forsira izvoz brašna, ikako bi podigla svoju mlinsku indusriju. U toj borbi carine misu mogle igrati wikakovu ulogu, Jer je čitay državni tenitorij Dio jedmo caninsko područje,

«

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 511

Ali je za to igrala odlučnu ulogu tanifska, politika, Željeznica. Austrija je na svojim prugama davala maročite 'роујавћ се prevozu pšenice, a Mađarska brašna. Tako je primjerice za Beč bolje konyveninalo :konsumirati brašno iz Ugarske nego uvoziti pšenicu pak je tu samljeti i to radi toga, što je Beč blizu midijarske granice, pak je onda više dolazila, do izražaja mađarska, jeitina tarifa za, brašno nego augstnijska za pšenicu. Naprotiv Tirol i sjeverni krajevi Česke bolje su prolazili, ako su uvozili pšenicu neco brašno, jer je onda dolazila do izražaja austriska, tanifalna, politika.

"зрадота 5ујећакос rata milimska industrija iprečamskih krajeva dolazi u jedmu tešku krizu u kojoj зе malazi i danas. Bezcaninski i#voz u krajeve, koji su ranije konsumirali brašno tih

| mlinova ograđeni su carinom. Koliko Austrija, toliko Čehoslovač-

ka nastoje podignuti vlastitu mlinsku dndustriju i to udaranjem veće canine na, brašno nego na pšenicu. Radi toga izvoz je sve manji i mamji. A kako je pretežni broj mlinova bio uređen 7а 12voz, nastala je kriza hiperprodukcije.

U našoj državi tek polovina, a, možda i manje stanovnika, upotrebljava pšenični kruh. Od toga opet polovina zadovoljava se meljavom seoskih mlinova. Po tome za naše velike mlinove ostaje na raspolaganju konsum od kojih 3 majviše 4 miliona stanovnika. A io je malo za toliki Droj mlinova. Za rentabilitet mlinovi vezan je ikapacitek zaposlenja. Jedan dio režije jedmak je, dali mlin radi sa punim kapacitetom, ili samo ia jednim djelom (osiguramje, amozrtizaoija, plata jednog djela činovništva if. d.). Radi toga je i mlinska industrija u teškoj krizi. Neki

| mlinovi bili su čak prisiljeni da obustave pogon. A neki drugi

pretvoreni su u druga poduzeća. To vrijedi osobito za zapadne krajeve. Karlovački mlin danas je Ihićeva, štofara. Onaj u Kra-

- nju pretvoren je u jedmm fikaomu pamuka, a onaj u Celju u tvor-

nicu potkova. i druge željezne robe.

Pomislilo se je, da alko se udruži nekoliko mlinova, u jedno jako poduzeće, koje bi onda za sve zajednički kupovalo wirovine i prodavalo produkciju, da, bi situacija bila mnaimo bolja. im principima imamo zahvaliti postanak »Namnodne«.

Ona. je osnovana, 1990. g. Dakle ikao neka, Holdingkompanija Jer ona je preuzela većinu akcija nekih paromlina Као 2артеbačkog i Osječkog. To je zapravo mjena najveća, investicija, jer ona sama, ne vodi mlinove niti posjeduje mlinove kao talkove nego samo njihove akcije. Obzirom па mprilike mlinske imdustrije poslovamje nije još donjelo željene rezultate. Situacija ie je bitno popravila :kako ćemo vidjeti iz bilance, ali još nije došla u poloТај da može plaćadi i dividemdu. To je inače pojava kod pretežnog: broja naših mlinskih poduzeća,

Bilanca, za tri poslijednje godine daje slijedeću sliku:

Aktiva 1928 1927 1926 Blagajna, 52 406 149 Bfekti 28.114 31.170 ı 80.980 Dužmici 4.550 4.987 15.471 Zalihe robe 29.368 14.587 8.865 Gubitaik 881 889 Dobitalk 443 — Разјуа Dioničika, glavndca, 30.000 830.000 80.000 Велетуа, ~ 297 297 297 Vjerovnici 28.772 8.800 26.044 Prihvati 3.500 12.950 ено Ukupni iznos Mbilance 62.604 52.081 56.876

Kako vidimo skoro polovinu alktive šanašaju efekti, to jest alkeije druzih mlinova. Dotično wkono čitava „diomička glayvinica, plastrana, je u te efekte. Zaliha wobe koju »Narodma« preuzima, od svojih mlinova, odnosno pšenica koja je za mjih kupovama, pokrivena, je kreditima, koje »Narodna« ima, kod svoje Dbankovme veze. Slabijem uspjehu poslovanja naravno da је 4 to mnogo doprinjelo, što se na bankovne kredite moraju platiti znatni kamati, koji nikako ne stoje u razmjeru sa, posloviima dotično sa uspjehom poslovanja. у

Prošle godine »Narodna« je prešla ma jednu novu gramu poslova. Kod Zagrebačkog paromlina uredila, je jednu ljuštionu