Narodno blagostanje

Страна 446

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 28 _

РАЗНО

| — Француска влада поднела је парламенту законски

пројекат о ратификацији међународне конвенције о економским статистикама. Ову конвенцију потписало је 14. децембра 1928. 26 европских држава којима су се придружиле Бразилија, Египат, Јужна Америка, Унија и Јапан. Поменута конвенција, уместо уобичајених препорука, обавезује владе појединих држава на извршење и публикацију званичних статистика.

— Čehoslovački fabrikant cipela Batja opet mnogo Zaposluje naše novine: svi naši listovi ne mogu se smiriti po pitanju. da li če Batja podići u našoj državi svoju fabriku ili ne i gde će da je podigne? To pogađanje je u poslednje vreme zauzelo več malo smešne oblike. — Dobro informisani zagrebački listov: znaju, da ima Zagreb opet jednom najviše izgleda, jer „pretstavlja jako konzumno središte a ima osim toga još i odličan položaj i železničke veze”.

— Nova vlada u Boliviji. Revolucionarne trupe pobedile su i obrazovale novu, pretežno vojnu vladu, u koju je ušao i jedan predstavnik studenata, pošto su ovi stekli velike zasluge u revoluciji. Ništa se pouzdano ne zna o sudbini bivšeg pred sednika Silesa i o šefu bolivijskog đeneralštaba, bivšem nemačkom generalu Kundu.

— Nemački Rajhstag priprema zakom o privrednoi pomoći oslobođenim zapadnim krajevima u iznosu od 200 milion: maraka, sa po 10 miliona maraka godišnje.

— Akademske vesti. D-r Valter Sulcbah, bankar iz Frank-. frta, dosađanji privatni docent na Franfurdskom univerzitetu izabran je za vanrednog profesora za sociologiju.

— Објављен је закон о нострификовању диплома са страних универзитета и високих школа. Нострификовање диплома врше факултети односно високе школе Краљевине Југославије, на основу поднете молбе и приложених докумената. Међу осталим документима потребно је послати оригиналну диплому о дипломском испиту или докторату. Нострификовање се може извршити и без оригиналне дипломе само у случају ако је школовање завршено на универзитету једне државе са којом наша држава не одржава дипломатске односе.

— Celokupna politička kriza u Egiptu, koja je dovela do pada vlade, ima čisto ekonomski uzrok, naime: „katastrofalan pad cena pamuka. Posle severo-američkih država, Egipat je najveći proizvđač tog artikla i njegove niske cene dovele su u očajno stanje ne samo proizvođača, već i državnu kasu.

BIBLIOGRAFIJA.

— Miloutine Yovanovitch: Le Regime Absolu Yougoslave, Paris 1930.

— Savremena opština, sv. 5—6 za ma;i--juni.

— Saobračajni pregled, sv. 5 za juli.

— Almanah novosadske produktne i efektne berze, sastavili Dr. B. Petrović i Dr. A. Tabaković. — izveštaj saveza novčanih i osiguravajućih zavoda Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu za god. 1929.

— Izveštaj Komore za obrt i industriju u Zagrebu za god. 1929., uredio Dr. Adolf Cuvaj.

— Žadaci i značaj Privrednih Komora Kraljevine Jugoslavije. НЕДЕЉНИ ПРЕГЛЕД ТРЖИШТА

ИЗ ТЕХНИЧКИХ РАЗЛОГА У ОВОМ БРОЈУ МОРАЛА ЈЕ ИЗОСТАТИ АНАЛИЗА НЕДЕЉНОГ СТАЊА ВАРОДНЕ БАНКЕ.

, ZAGREBAČKA BERZA

Devizno tržište. Promet se kreće u običajenim granicama. A ni od intervencije Narodne banke nema naročitih momenata. Međutim kursevi stranih deviza bivaju iz dana u dan sve niži i niži. Ima već nekoliko godina da London, New-York te neke druge devize nisu bile tako niske. To se ima pripisati vanredno visokom kursu švajcarskoga franka. A kako smo mi vezani za franak u jednoj stalnoj relaciji, to padanje kurseva stranih de . viza na švajcarskim berzama ima za posledicu i njihovo padanje kod nas.

Obzirom na niske kurseve bilo je za očekivati veću portražnju za jeftinim devizama. Međutim kao da dovčani zavodi računaju sa još nižim tečajevima i čekaju da se pokriju.

Dionice. Kod novčanih zavoda Srpska banka još je u porastu. Praštedionica odžava svoje kurseve isto tako i Zemaljska Međutim kod drugih akcija situacija nije tako povoljna. Ima čak

i znatnijih popuštanja u kursevima. Prevladava ponuda i sami zavodi moraju da preuzimaju robu koja dolazi na tržište. Kod industrijskih poduzeća samo za neke papire može se kazati da nema promene. Kod ostalih situacija je lošija. Trbovlje pada i daije. Kod Dubrovačke nema potražnje. Jadranska plovidba odr žava se na dosadašnjem kursu. Isto je sa Šečeranom. Međutim ukupna situacija nije povoljna. I ovdje naginje svet na realizaciju. Državni papiri. Promet vaoma slab. Ima satanaka bez

zaključka. A kad je najintenzivniji posao jedva da padnu 2—3 miliona Štete ili 10.000 Blaira—Seligmana. Kursevi su stabilni sa tendencijom više prema dole nego prema gore.

BEOTPAJICKA BEP3A

На девизном тржишту преовладавала је у току ове недеље снажна бес-тенденција за све девизе; динар, везан уз швајцарски франак остао је у иностранству потпуно непромењен, а исто тако је остао непромењен и курс швајцарског франка код нас. Он износи 1095.90. Све остале девизе биле су веома лабаве: Лондон је попустио од 274.66 на 274.36 ; Париз од 221.98 на 220.87 ; Њујорк од 56.355 на 56.30 ; Милано од 295.75 на 295.15; Праг од 167.57 на 167.35; Беч од 7.9759 на 7.9677 ; мање су попустили Берлин од 13.465 на 13.452 и Пешта од 9.89 на 9.885.

Обрти су били већи но у последњим недељама, те износе 37.25 мил. динара. Највише је трговано у девизи Лондон (9,6 мил.), затим у девизи Женева (7,8 мил.), Праг (6,3 мил.) Берлин (3,3 мил.), Њујорк (3 мил.), Беч (2,8 мил), мил. динара и т. д. и т. д. Највећи део робе је дала Народна банка, а приватне робе је било помало нешто за Женеву, Беч, Милано, Праг и Берлин. Пешта и Брисел слабо су рађене.

На ефектном тржишту у току ове недеље веома је мирно. Рента ратне штете отпочела је недељу код курса од 443.25 (на дан 7. о. м.), пошто 4. о. м. уопште није ни рађена. На том курсу остала је до 9. 0. м., на ком је састанку поскупела за 25 пара, те се на висини од 443.50 стабилизира и тргује кроз целу недељу. Обрт је износио свега 2.16 мил.

дин. што најтачније илустрира слабо интересовање, 7% Ин~