Narodno blagostanje

Страна 520

City Bank, govore već o počecima poleta. To nas potseća na hosističko raspoloženje koje je vladalo u Engleskoj početkom ove godine. Tada je bila dovoljna hosa na londonskoj berzi, u vezi sa priticanjem inostranih kapitala u London, i činjenica da је budžet, uprkos krizi, pokazivao suficit, pa da se povrati samosvest Engleza i opšte poverenje u razvoj privrede. . Slično stanje je sada u Americi. U stvari, postoji čitav niz momenata koji opravdavaju proricanje o kraju depresije. Prvo, spomenuta velika likvidnost na novčanom tržištu, koji već počinje da prelazi i na tržište kapitala, zatim nestajanje velikih lagera robe i u industriji i u poljoprivredi. Neki izveštaji velikih industrijskih preduzeća upućuju na to, da su u poslednje pola godine izostale sve potrebne popravke i investicije, što mora dovesti do oživljenja, čim budu stvorene finansijska i psihološke pretpostavke za njihovo izvođenje.

Znamo iz ranijih kriza, da su velika likvidnost na nov-

ВАРОДБО БЛАГОСТАЊЕ

čanom #4256, ШКкугаасцја Бојезтћ ргедихеса 1 аејопист роvratak poverenja bili dovoljni, da se prebrodi дергезја. Sa-

danja kriza se ne može upoređivati sa ranijom. Danas su, verovatno, potrebni još mnogi preduslovi da ':dođe do preokreta u konjunkturi; za čitav niz pitanja, koja suprotno ranijim krizama igraju veliku ulogu, kao što su protekcionizam, zamrzli krediti, ratni dugovi, mora se naći rešenje.

kao reakcija na neobično niski nivo kurseva poslednjih meseci.

стручњака Друштва Народа постали су у последње време огледало привреде у појединим средњеевропским државама и на Бал кану. Али су увек објективни и исцрпни, јер су или предуслов за давање зајма или су резултат контроле јавних финансија у вези са већ даним зајмом. За зајмодавце је увек најбоље да имају јасну и неулепшану ситуацију. Ми смо репродуковали таке извештаје о Аустрији, Бугарској, Грчкој и Ристов извештај о Румунији. Сада доносимо извештај о Мађарској, који је нарочито интересантан због тога, јер је отворио најболније питање мађарских јавних финансија државна предузећа.

= Извештаји

Мађарска државна предузепа и бупетски дефинпит

~ —

Делегат Друштва Народа je Мг. Тујег. Његов извештај се односи само на четвртину године, али је важан због тога, јер се у њему расправља о резултатима целе бупетске 1931/32 године и износе перспективе нове буџетске године. -

У октобру прошле године израђен је план за санирање државних финансија. Снижењем расхода постигнута је скоро равнотежа у буџету. Расходи су за читаву буџетску годину износили 862.3 мил. пенге, а приходи 780.8, мањак је дакле 81.9 мил. пенге, Међутим, овај велики мањак у главном настао је у прва четири месеца буџетске године, — 74.2 мил. пенге, док је у последњих осам износио - свега 7.7 мил. Даљи дефицити су настали због нерентабилности државних предузећа, која су гутала огромне субвенције. Нарочито државне железнице и фабрике гвожђа. Укупна субвенција овим државним предузећима износи 46 мил. пенге. Сем тога, државна каса морала је преузети и губитке болет-фонда, који износе округло 15 мил. пенге, тако да укупни дефицит за прошлу буџетску годину износи 141 мил. пенге. За Његово покриће употребљен је износ зајма државне благајне из августа 1931 године и нових благајничких записа у износу од 43 мил. пенге.

Нови буџет је изграђен на истим принципима као и стари. Њђегова висина не прелази ону, коју су стручњаци Друштва Народа означили као највишу. Буџет је уравнотежен са 806 мил. пенге. Али, ако се успореде остварени приходи из прошле године — 781.2 мил. пенге — са пред-

Бр. 33

виђеним, види се, да је и овогодишњи буџет у опасности: то се констатује и у извештају. Исти разлози, који су прошле године довели до дефицита, постоје и ове. Криза је све оштрија, тако да се приходи од пореза морају смањити. Али најважнији разлог, и на томе инсистира извештај, је дефицит државних предузећа, за које је додуше у овоме бупету предвиђено покриће, али је питање да ли ће се ти приходи остварити, и да неће дефицит предузећа постати већи него што је предвиђен.

Nemačka devizni sistem 1 пе ski kursevi nemačkih inostranih zajmova omogućili su uvođenje novog puta za unapređenje izvoza u Nemačkoj. Njezine devizne uredbe su predviđale zabranu kupovine nemačkih inostranih obligacija zbog malih deviznih rezervi. To je dovelo 40 još većeg pada kurseva nemačkih papira, naročito u Njujorku, i oni su pali niže, nego što bi to bilo s obzirom na nepovoljne

Originalan put za unapređemnie izvoza

i procene stanja nemačke privrede. Prosečni kurs obligacija ne-

||

Kada se sve ovo uzme u obzir, onda se hosa u Nju-Jorku može objasniti samo '

, mačkih bankarskih i kreditnih institucija u početku juna 1. g.

iznosio je 20,1% nominalne vrednosti, dok je onaj nemačkih industrijskih papira bio samo 20,9%.

To je izazvalo nemačku izvoznu industriju, da traži od vlade odobrenje potrebnog iznosa deviza za kupovinu ovih papira po niskom kursu. Ona je svoj zahtev obrazložila tim, što će kupovinom papira po niskom kursu postići dobitke, koji će joj omogućiti da svoje proizvode baca na svetsko tržište po nižoj ceni. Na taj načm bi ona dobila izvoznu premiju sličnu onoj koju imaju industrije u zemljama sa depresiranom valutom. To je po njihovom mišljenju imalo da dovede do pojačanog izvoza. Vlada je izašla u susret ovom zahtevu, ali tako, da svaki izvoznik dobija za onoliko deviza za kupovinu inostranih obligacija za koliko dokaže, da će izvesti više robe. Ona ie to obrazložila tim, što će se na taj način devizni bilans Nemačke popraviti, jer će se u tom slučaju kasnije manje tražiti deviza za isplate i kamate po dugovima na strani. Ovim je prvo započelo „Vereinigte Sfahlwerke”, najveće nemačko železno poduzeće, čije su G1i/ _%-ine obligacije koncem maja t. g. u Njujorku noftirane samo 15% nominalne vrednosti. Ovo popuštanje od dosadašnjih deviznih odredaba izazvalo je nove zahteve. Sada su se javile one izvozne industrije, koje nisu imale nikakvih inostranih zajmova, s tim, da su oštećene movom praksom od onih industrija koje se mogu služiti pomenu-– tim pravom. To je dovelo do odobrenja i ovim industrijama da mogt kupovati obligacije drugih nemačkih firmi, ako dokažu da će za iznos dodeljenih deviza povećati izvoz. Oni su dobili pravo da kupljene papire prodaju nemačkim wdužnicima, pri čemu su mogli postići velike dobitke zbog jake diferencije kurseva unutar Nemačke i van nje. U slučajevima kad dužnici nisu imali srestava da kupe svoje papire bila je dozvoljena slobodna prodaja ovih obligacija na nemačkom tržištu. Tako je Nemačka našla put kako će povećati svoj izvoz iskorišćujući niske kurseve svojih papira.

Pokazalo se, međutim, da je ova metoda za unapređenje izvoza isto tako kratkovremenog dejstva kao i ona preko depresijacije valute. Prvo, nemački zajmovi su, poslednjih nedelja jače skočili zbog veće potražnje papira od strane nemačkih izvoznika i bolie procene stanja nemačke privrede posle Lozanske konferencije. Tako kupovina papira nije imala one privlačnosti kao pre. U praksi je postalo teško utvrditi, kad је stvarno izvoz Jednog poduzeća postao veći i da li je to posledica kupovine papira. Pri tom je inostranstvo podiglo velike proteste, jer je ovu operaciju smatralo dampingom. Iz ovih razloga |e nemačka vlada sada najavila novu deviznu uredbu, po kojoj će se samo izuzetno davati deviza za kupovinu inostranih. nemačkih papira. |