Narodno blagostanje

14, јули 1934.

Из ових података види се, да су се државни приходи.

морали повећати јер апсолутна висина царинских прихода је већа у свим земљама, осим С. А. Д. | Ha основу ових података можемо извући следеће закључке. Вредност увоза је у овим земљама, изузевши јапана пала, царине су се повећале али њихов удео у државним приходима је мањи. Повећано учешће државе у социјалном _ продукту има за последицу смањивање | Kyповне моћи; затим повећање царина које и непосредно и посредно терети трговину и напослетку смањивање робног промета, знакови су навадовања трговинске делатности. Повећање царина нема одговарајућег одјека у државним приходима, јер њихов процентуални удео не расте него опада. Да би могли показали да ли високе царине повољно дејствују на пословање индустрије у земљама са заштитним царинама немамо довољно статистичких података; а и они подаци са којима располажемо нису згодни за упоређивање "због тога што су им различите базе израчунавања. Ипак се служимо њима јер показују тенденцију развитка у грубим цртама. Индексни бројеви индустријске производње 1925 1928 1930 1931 1932

Немачка . 100 125 112 92 76 Француска 100 118 130 114 89 Велика Брит. 100 105 101 86 86 Јапан 100 115 122 121 125 СА НД 100 107 92 18. - 61

кељаизрштаетаевти те Т-таШенекУР РИМ]

Dvostranost mađarskog pro- nja poljoprivrede dobiva u g.

tekcionizma 1934/35 novi oblik. Sistem boleta o kome smo pisali u broju 19 o. g. ukinut je krajem maja. U obaveštajnoj službi zabeležibi smo kratko, da glavni uzrok leži o obezbeđivanju cene od 15 p u prometu sa Italijom i Austrijom.

EET O ra a rima m amar

Mađarska: vlada obrazovala je izvozni sindikat, koji stoji " род vođstvom poludržavnih zadruga „Future” i „Hanđe” i koji ie dužan da kupuje svaku ponuđenu količinu pšenice uz minimalnu cenu. Vlada će ustanoviti minimalnu cenu, koja će varirati prema podvoznim froškovima do granične stanice, koji će se odbiti od minimalne cene. Za što širu publikaciju cena brinuće se i vlada, tako na primer u svim Železničkim stanicama visiće tablice sa utvrđenim minimalnim cenama. Trgovina pšenicom biće inače sasvim slobodna u zemlji, svak će imati pravo da je prodaje i skuplje od minimalne cene; jevtinije razume se neće niko prodavati ako izvozni sindikat bude po tu cenu preuzimao svaku količinu. Kod utvrđivanja minimalne cene uzeće se u obzir i kvalitativne razlike pšenice, verovatno uspostavljanjem standard tipa i odgovarajućim odbitkom, odnosno dodatkom za slabiju i bolju robu.

"Osim toga vlada će činiti i druge olakšice poljoprivrednicima. Država će vratiti zemljarmu onim sitnim seljacima i zakupnićima čiji katastralni čist prihod nije veći od 116 p. (oko 1276 din.). Poljoprivrednici koji imaju samo dva komada krupne stoke obavezni su samo na jedan dan prinudnog rada (kuluk). Sopstvenici kuća sa jednom sobom i kuhinjom radiće prinudno jedan dan, 4 oni sa dve sobe, dva dana. Osim ovih fiskalnih olakšica, koje imaju socijalni karakter, mađarska vlada odobriće tarifne olakšice za pojedine poljoprivredne proizvode u visini od 2.5 mil: p. (oko 27,5 mil. :din.). O

Mađarska vlada predviđa da će ove socialne mere prouzrokovati izdatke od 22,1 mil. p. (243,1 mil. din.), a druge mere za osiguranje rentabiliteta, olakšanje prođe agrarnih proizvoda kao i tarilne olakšice 23 mil. p. (253 mil. din.). Ukupno 'bi dakle, državu koštalo subvencioniranje poljoprivrede 451 пи, р.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ __

. - де: . 1 Мадаг5ј! ејет зиђуепстошта-

Страна 455

(405,1 mil. din.). Ova svota će se uzeti iz fonda za subvencioniranje poljoprivrede. Postanak ovog fonda usko je vezan sa istorijom bolete. Boleta koja je značila namet na potrošača pšenice pokazala se kao nedovoljno sretstvo za Vreme najoštrije krize. Nije bilo dosta samo proizvođače pšenice subvenciontrafi, jer su ovo tražili i druzi poljoprivrednici kao vinogradari, stočari, a

isto i sitni seljaci koji nisu imali veike koristi od subvencija.,. datih proizvođačima žita. Vlada je povisila vrednost bolete, iako ,

da je od tada samo jedan deo pripadao proizvođačima a drugi je.išao u fond za subvencioniranje poljoprivrede. Drugi izvori prihoda fonda bili su porez na promet brašna, specialni porez na аксјопатека društva, na kartele, specialno oporezovanje uglja, teks“ilije, pirindža, kolonijalne robe i kvasca. I ako je boleta ukinuta, fond i specialni porezi ostali su i služiće i dalje za subvencioniranje poljoprivrede.

Ovi specijalni porezi terete uglavnom trgovinu i industriju.

Usled opadanja kupovne moći najširih slojeva stanovništva OVi. porezi verovatno u jakoj meri smanjuju dobit tgovaca i ди

strijalaca, jer ih ne mogu prevaliti na potrošače. Mađarska vlada ne misli da ukine ove poreze, ona je zauzela stanovište, da je opravdano ako se upotrebi jedan deo specialnih dobitaka industrije za subvencije poljoprivrednicima, koji na to za vreme pOljoprivredne krize imaju potpuno pravo. Dajući industriji visoku

zaštitu država oduzima jedan deo tako postignute dobiti i daje -

je poljoprivredi.

i wSpopuninucunundudgununuiunu

Severna Amerika +} Nemačka su Dalje mere protiv nezaposle- dve države najjače pogođene

nosti u Nemačkoj nezaposlenošću. Kod obeju zemalja je dakle, ponovno Zaposlenje radništva centralni ekonomski politički problem. Ali je velika razlika između amerikanskog i nemačkog načina. Amerika izvodi to na prvom mestu pomoću razn'h organizacionih mera, koje, prema: nameri samoga Ruzvelta, treba da budu trajne i da imaju za posledicu izvesne da:ekosežne izmene u samom privrednom sistemu Amerike. Tu spada na prvo mesto maksim:ranje radne nedelje na 40 časova radi zaposlenja što većeg broja radnika pri održavanju što veće nadnice. Nemačka pak misli da pri postojećem privrednom s5istemu vrafi radnike na posao, onako kako je pre krize bo slučaj. Drugim rečima, Nemačka.se nada da će privredna konjunktura moći da okrene na bolje te da će, prema tome, i broj zaposlenih radnika da se popne na stari nivo.

GR: ruga TO au a ai a II INE ER OI ari ra

Do sada se u tom pogledu mnogo postiglo: od blzu 6 miliona nezaposlenih radnika danas je broj nešto preko 2 miliona. Ali se poslednjih meseca to automatsko uvođenje radnika u proces proizvodnje znatno usporilo. Ne može se očekivati sa sigurnošću da ostatak nezaposlenih u određenom vremenu bude ponovo zaposlen. Zbog toga je u međuvremenu potrebno preduzeti druge mere za što brže uposlenje što većeg broja nezaposlenih. Ne postoji vel:ki izbor drugih mera za uposlenje nezaposlenih, svaki se pokušaj obično svrši sa javnim radovima. U Nemačkoj se takođe organizuju javni radovi u velikom obimu, kao što je: izgradnja velikih saobraćajnih arterija, zgrada za iica koja se koloniziraju u poljoprivredi, elektrificiranje Žželjez-

nica i t. d. U 1932 i 1933 godini Rajh je mobilizirao za ciljeve.__ _-

javnih radova ogroman iznos od 3.8 milijardi maraka, od kojih je već potrošeno 2 milijarde. Od predviđene sume 1.2 milijarde pada na željeznice i poštu, a 2.6 se daje javno-pravnim telima i privalnicima na zajam za javne radove ili čak kao subvencija. Ali za razliku od Amerike, koja će i dalje činiti sve za održavanje javnih radova u velikom obimu, u Nemačkoj se uvidelo, da bi takva politika па kraju vodila u inflaciju i da sledstveno programu javnih radova ima granica.

Zbog toga se traže drugi putevi. Sad se više ne traži da se stvara nov posao, već da se postojeći drugojače podeli

O