Narodno blagostanje

20. октобар 1934, НАРОДНО највише одржавала. Природни, технички и организациони предуслови пољопривреде учинили су немогућим чисто приватно регулисање конкуренције у већим “размерама, као и образовање картела. Отуда су и сретства за ограничење конкуренције морала бити сасвим нова.

детета.

Krajem septembra u Nemačkoj je objavljena Uredba o obrazovanju prinudnog kartela industrije mrkog uglja. Dva su razloga zbog kojih se pristupilo stvaranju ovoga kartela. Prvi je opšte prirode i proističe iz "planskog uređenja proizvodnje i tržišta. Drugi je specijalni sa ciljem da se finansijska sretstva ove indus:rijske grane Копcentrišu i upofrebe za velike investicije radi proizvodnje pogonskog materijala.

Sve do rata Nemačka je u pogledu pogonskog materijala 100% bila zavisna od inostranstva. Da bi se koliko toliko oslobodila ove zavisnosti činjeni su pokušaji da se ovaj dobije veštačkim putem i iz sirovina, kojima se raspolagalo u zemlji. Posle perioda inflacije novopronađeni metodi počeli su da nailaze na sve veću praktičnu primenu. Danas, u vreme oskudice deviza, njihov značaj je postao naročito veliki. To je učinilo da je vlastita proizvodnja pogonskog materijala (benzina, benzola i špirta) poslednjih godina učinila veliki napredak. Dok je u 1931 proizvedeno 391.000 tona, u 1932 proizvodnja se penje na 491.000 tona, a u prošloj godini na 571.000. Učešće domaće proizvodnje u pokriću celokupne potrebe bilo je 1931 с. 243%, a 1933 gs. 30.2%. U ovoj godini proizvodnja će se

· 105 više povećati, jer je kapacitet Lojna Verke I. G. Farbenindustria proširen na 350.000 tona. Prinudni karte'' imaće za zadatak da stvori finansijska sretstva i omogući izgrađivanje novih postrojenja za fabrikaciju pogonskog materijala iz mrkog uglja. Stvaranje sretstava zamišlja se na Taj način, što će se izvIŠiti koncentracija većeg broja preduzeća. Svakako za ovo će biti stavljeni na raspoloženje i veći krediti.

Ovime se ne iscrpljuju mogućnosti samosnabdevanja Nemačke sirovinama. Pored mrkog uglja velika se nada polaže na vlastitu proizvodnju nafte. U Nemačkoj postoji danas čitav niz preduzeća, koja se bave bušenjima. Nemačka štampa u poslednje vreme bila je puna oglasa koji pozivaju štediše na kupovanje akcija ovih preduzeća obećavajući im zlatna brda.

Spekulacija sa proizvodnjom nafte uzela je široke razmere pa je moralo da interveniše Ministarstvo privrede i upozori javnost da se ne zavarava praznim obećanjima. U saop-

Gigantski napori Nemačke za sopstvenu proizvodnji benzina БЛАГОСТАЊЕ Страна 681 štenju Ministarstva privrede, između ostaloga, napominje se, da je država snabdela potrebnim kreditima sve one preduzetnike čiji istraživački radovi imaju najviše izgleda na uspeh. I ovde se očekuje znatno povećanje proizvodnje, koje će biti omogućeno obilnim kreditima čiji je nedostatak bio glavni razlog što se proizvodnja i do sada nije proširila.

Najzad, za pokriće delicita u pogonskom materijalu biće upotrebljeni i ovi metodi: suva destilacija mrkog uglja, pretva„тапје и gas kamenog uglia putem niskih i visokih temperatura. U poslenje vreme ovome sve više služi i špirt iz drveta čija se proizvodnja takođe unapređuje.

Prema proceni stručnjaka proizvodnja pogonskog materijala mogla bi za najkraće vreme da se popne na 1.5 mil. tona t.j. na nivo potrošnje u prošloj godini.

Tako izgledaju projekti, al. momenat samosnabdevanja Nemačke pogonskim materijalom nije tako blizak, jer su ха оуо potrebna ogromna finansijska sretstva, koja se cene na nekoliko stotina miliona maraka.

HCIIPABKA

У прошлом броју у чланку: „Око клиринга" поткрало се неколико штампарских грешака, које кваре смисао. У првом ступшу стоји: „Као доказ за то тврди се у једном писму које треба да је дошло из Париза, да је француска делегација за закључење трговинског споразума с Немачком предвидела ову нелојалност код Немачке, под условима, да учешће сировина у увозу Немачке не сме бити веће у будуће но што је било у прошлости", а треба избацити речи „под условима“. У другом ступцу стоји: „Плаћање путем клиринга значи: имобилизацију капитала и неповољно раз-

_виће извоза а повољно кретање капитала преко границе“; а при крају треба да стоји: или повољно кретање капитала преко границе При дну ступца у реченици: „По себи се разуме се да ће државе у толико мање бити вољне да продају робу Немцима, у колико буду већа њихова дуговања по клириншком рачуну“, треба место „дуговања“ да стоји „потраживања",

У прсшлом броју донели смо да је на конгресу међународног друштва за економетрију у Стрези држао предавање и д-р Александар Билимовић, професор универзитета у Љубљани под насловом: „Једначење производње и добити подузетника“, а треба да стоји: „једначине производње и добити подузетника."

вева

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

= Ремон Погенкарег, Недељу дана после трагичне смрти свога великога пријатеља Луја Бартуа, умро је Ремон Поенкаре. Његовом смрћу Француска губи свога највећега државника, а наш народ највећега пријатеља у иностранству. Ми смо у више махова о њему писали и нашим читаоцима је познат његов живот и рад. Вечан му помен!

ПОЉОПРИВРЕДА

— Према подацима Међународног пољопривредног института светски извоз пшенице у кампањи 1933/34 био је 147.5 мил. кв. (заједно са брашном) према 171.0 у 1932/ 33, односно 2171 у 1931/32. Увоз европских земаља био је 106:5 мил. кв. према 122.1 у 1932/33. — У периоду 1929—34 број кокошака у Енглеској порастао је са 42.757 на 61.310 хиљада комада или за 18.553 односно 43.1%. ~ : i

— IHpoHaBomba вуне у Јужној Африци за 1934—35 биће 1.100.000 кв. према 1.242.500 кв. у 1933/34 и 1.445.000 у. 1992/33.

— Крајем септембра видљиви стокови цереалија у Сједињеним Америчким Државама и Канади били су (у 1000 квинтала) :

1934 1933 Пшеница 86.054 97.145 Раж 4.032 4.508 Јечам 5.025 5.855 Овас 8.929 5.497 Кукуруз 16.116 17.108

— Radi sprečavanja velikih kolebanja cena žitarica uprava berze u Vinipegu (Kanada) naredila je da se početni kursevi pšenice, ovsa, raži.i ječma ne smeju razlikovati za više od 11|s