Narodno blagostanje

Страна 728 НАРОДНО tivnicima, republikancima, pružio što manje mogućnosti za napade. Naročito nije rekao ni reči o ustavnim reformama. Očekivalo se da će ih on nagovestiti posle sudskih rešenja i odgovora koji su prethodili, ali biće da se Ruzveltu to činilo preopasnim. U svome govoru u Fremontu (Nebraska) ograničio se na kratak prikaz agrarne politike. Istakao je dve osnovne ideje: da u zemlji u kojoi polioprivredne prilike nisu dobre, ne može napredovati ni industrija, i da sć rđavo stanje može popraviti samo zemljoradničkom samopomoću. Ali kako je teško stanje zahtevalo brze mere, vlada je bila prisiljena da najpre sama radi. Prvi zadatak je smanjenje zemljoradničkih dugova; on treba da se reši putem povišenja cena i mera za razduženje. Devalvacija, potpomognuta opštim porastom cena, i ograničenja proizvodnje koja je donela A.A.A., a suša još povećala, ртоцгтокоvali su zatvaranje makaza cena. Uprava zemljoradničkih kredita (Farm Credit Administration) dala je oko 1,8 milijardu dolara kredita koji uglavnom pretstavljaju prenošenje duga i koji sc smanjili kamatne terete za 1ja. Uspeh se pokazao u povećanju dohotka koji je od 1932 do 1925 porastao za 5,3 milijardi dolara.

Pored ovih trenutnih mera započeta je istovremeno i agrarna reforma sa mnogo daljim ciljem; ona freba da stabilizuje poljoprivredu pomoću planske proizvodnje, stvaranja nove obradive površine i obezbeđenja zemljišta. Važna je, međutim, za Ruzveltov stav izjava: da sve ovo treba da organizuju i izvedu sami zemlioradnici; državi pripada samo uloga posrednika, bilo da daje savete ili da vrši pritisak gde je potrebno.

Kada krize nestane, ne treba ukinuti A.A.A., nego je održati ·

kao slobodnu samopomoćnu organizaciju stalno unapređivanje poljoprivrede. Prilikom svečanog osvećenja brane u Boulder Canyonu

zemljoradnika za

БЛАГОСТАЊЕ "Бр. 46 Ruzvelt je izložio smisao i rezultate javnih radova. U S.A.D. počelo se dockan sa javnim radovima, naime tek onda kada se videlo da privatna privreda sama ili ne može ili neće da poveća proizvodnju i da smanji nezaposlenost. Zatim, javni radovi stvaraju novu kupovnu snagu, ukoliko su produktivni; to opet oživljuje potrošnju i privredu uopšte. Ali Ruzvelt priznaje da je postojao još jedan poseban razlog za preduzimanje javnih radova: povišenjem cena u korist poljoprivrede nastalo je povećanje iroškova života, a to je ponovo ukočilo slobodnu privredu. On ne poriče da je izvođenje javnih radova prouzrokovalo i novih teškoća, pošto je osnovano na ogromnom porastu javnih dugova. Ali on je mišljenja da je ova državna; konjunktura oživela i privatnu privredu i da su usled toga prihodi porasli, a socijalni tereti opali. Zato se bez daljega mogu osloboditi sredstva za sanaciju dugova.

U San Diegu Ruzvelt je sve ovo još jednom sažeto iznec, i zadržao se naročito na javnim radovima kao privremenim merama olakšavanja i oživljavanja privrede. Ali kao što je u A.A.A. stvorena jedna trajna novina za poljoprivredu, tako je i za industriju učinjen pokušaj trajne reforme Nirom. Momentano je Nira kao državna ustanova morala biti ukinuta, ali njena nova načela: u pogledu rada i konkurencije održaće i razvijaće se i dalje u vidu privatnih sporazuma. A više postići vlada. nije ni mislila, ma da je često bila primorana da silom: natura ove nove ideje privredi.

Sve što je Ruzvelt na široko izlagao, sažeo je sada ministar trgovine, Roper, u dve kratke rečenice. Privredna reforma nastaviće se, ali više preko privrednih organizacija' nego državnom infervencijom. Državne mere za olakšavanje stanja i oživljavanje privrede ukidaće se u istoj meri, u kojoj posle poboljišanja privreda bude u stanju da samostalno zaposli sve proizvodne snage.

5 8) 89 (8

— Moderne metode diplomatije. U sredu 6 o. m. imali su beogradski novinari jedno prijatno popodne: čehoslovački poslanik gospodin Girsa pozvao ih je na razgovor o ekonomskim pitanjima zajedničkim Jugoslaviji i čehoslovačkoj. Gospodin poslanik je prvo opisao utiske sa svoga: puta po Južnoj Srbiji. Po dubini utisaka da se zaključiti da je gospodin poslanik imao dobro oko, jer zemlja i narod Južne 'Srbije imaju toliko lepih osobenosti, da dobar posmatrač ponese utiske koji se uopšte ne mogu zaboraviti.

U ekonomskom pogledu, gospodin poslanik je uočio također dve notorne osobenosti toga kraja: ogromno privredno bogatstvo i ogromnu primitivnost tehnike. Poslednja okolnost potiče iz nedostatka tehničkih znanja i usled ofsustva' kapitala. te je sasvim pojamno što je gospodin poslanik, u svojim izlaganjima, obratio naročitu pažnju problemima poboljšanja tehnike u poljoprivredi i iznalaženju potrebnog kapitala. On je ova pitanja posmatrao naročito sa gledišta jugoslovenskočehoslovačke saradnje. U naslonu na ova izlaganja gospodina poslanika, razvio se živahan razgovor koji je trajao do posle 6 časova, a u kome su od strane jugoslovenskih novinara učestvovali zg. Živ. Balugdžić i naš urednik.

ПОЉОПРИВРЕДА

— A. A. A. objavila je 4-godišnji plan proizvodnje raži. U god. 1936—39 poljoprivrednici bi trebali zasejati samo 75% zasejane površine u 1930—35, i to uz premiju od 35 centa po bušelu na 30% prosečne godišnje proizvodnje.

— Turci su počeli da gaje banane na južnoj obali Amatolije, oko Antalije. Dosadašnji rezultati zadovoljavaju.

ТАЈНА СЛУЖБА

— Bugarski izvoz jaja u prvih 9 meseci 1935 iznosio је 9,7 hil|. tona u vrednosti 264,7 mil. leva prema 12,4 hilj. tona za 26,8 mil. leva u istome razdoblju 1934.Izvoz je od 1931 u stalnom opadanju, i po količini i po vrednosti; jedino je u 1935 usled boljih cena vrednost veća.

— Bugarska vlada objavila je zakon o otkupu konoplje iz 1935 i zaštiti domaće kulture konoplje. Državna direkcija žita dobija monopol kupovine i prodaje; Polioprivredno-zadružna banka davaće direkciji za to kredit od 40 mil. leva za koji garantuje država. Otkupne cene utvrđene su sa 20,17 i 14 leva, prema kvalitetu, a odgovarajuće prodajne cene sa 23.50, 20 i 16.50 leva. Za uvoz konoplje i sličnih vlakana i njihovog semena potrebna je dozvola države. Na uvoz prediva od vlakana, sličnih Ronoplji, naplaćuje se uvozna taksa u korist direkcije žita.

— Prema podacima Uprave monopola ovogodišnja berba duvana dala je 11 mil. kg. pema 6 u prošloj godini. Po pojedinim krajevima prinos je ovako raspoređen: Južna Srbija 6, severna Srbija 0.5, Hercegovina i Dalmacija 2.3, Vojvodina 1.65. mil. kg. ,

— Бугарска берба памука у 1935 цени се на 2 мил, кг. према 1,5 мил. у 1934. И ове године њу ће у: целини прерадити домаће творнице. '

— У Грзкој.је, према статистици која је изашла ових дана, укупна засејана површина износи 21,44 милион стрема, тј. 0,63 мил. стрема више него у претходној години. Од тога је 70,6% било засејано житарицама, 7,91% виноградима, 7,16% индустријским биљкама, а 8,07% поврћем. Вредност аграрне производње цени се за 1934 годину на 14,9 милијарди драхми.