Narodno blagostanje

| Страна 52

генерацијама за хиљаду година унапред, колико је силна веза између метрополе и доминиона, пошто «су биле укинуте све везе правне природе.

Ни то није све! У доминионима почела је да узима маха грижа савести због великог удаљења од метрополе. Појављује се покрет за што тешњу везу. Сада на економском пољу. Та је мисао брзо "остварена уговорима на основу Отавске конференције 1932 године. Тамо је створен царински савез британског емпајра, који се неће никада више раскинути. Ми имамо утисак да савременици не схватају довољно огроман значај отавских одлука за Енглеску и за цео свет. Тамо је Енглеска дефинитивно напустила свој 90- ПОДИШИА либерализам и

_ВАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ ___Bp 4

прихватила протекционизам, који форсира делимично путем планске привреде у пољопривреди, а делимично путем царина и нарочито контингентирања, у чему је отишла данас врло далеко.

Кад је Чемберлен пре 30 година лансирао ову идеју, изгледало је да ће се на њој распасти енглеско царство. Данас ту идеју гурају напред Канада, Аустралија, Јужна Африка, Нови Зеланд итд. Краљ Ђорђе је рафинирао демократију у земљи и проширио је на колоније и доминионе. Он је успео да обрне центрифугалну тенденцију у центрипеталну.

Награду за све ово нашао је краљ Ђорђе у фанатичној љубави целог народа према њему и у силним сузама целога света над његовим одром.

M BB

GLOSE UZ Пи EMISIJE BLAGAJNIČKIH ZAPISA

Namera emisije blagajničkih zapisa u minimalnom izhosu od pola milijarde dinara propraćena je od beogradskih dnevnih i povremenih listova sa dužnom pažnjom. Tom su prilikom postavljena izvesna tvrđenja, činjene sugestije i pravljeni zaključci, koji su delom protivrečni, a delom netačni. U interesu uspeha nameravane operacije smatramo za dužnost da iznesemo nekoliko primedaba.

I NOVČANO TRŽIŠTE

U napisu u »Politicie od 21 ft. m., a pod naslovom »Šta žnači uredba o izdavanju blagaijničkih zapisa« postavljena je teza, da je pretstojeća operacija. istovetna sa izdavanjem bo'nova i menica od strane Ministra finansija u raznim zemljama, pa je na osnovu fe analogije preporučen način emisije po ugledu na velike evropske zemlje. Po našem mišljenju ta je teza netačna. Ne postoji analogija, nameravana operacija je naš specifikat. Rađi što boljeg objašnjenja potrebno je da utvrdimo po{am novčanog tržišta. Pod njime se razume tržište na kome se trguje kratkoročnim trgovačkim i finansijskim efektima. (najduže 3 meseca). Postoje finansijski efekti i dužeg roka, ali oni 'ne spadaju u opseg novčanog tržišta. Ti su efekti prvoklasne solidnosti, akcepti prvoklasnih banaka (Engleske i Nemačke) ili žiro prvoklasnih banaka i firmi. U to spadaju i menice i bonovi Ministra finansija. Ti se papiri zovu bancables. Njihova sigurnost je toliko velika, da oni služe i kao sretstvo plačanja.

Rekli smo, da se njima trguje na novčanom tržištu. U obi-

čnom. govoru kaže se da se oni eskontuju. Eskont pravno nije.

ništa drugo do kupoprodaja jednog kreditnog instrumenta. Kod nje se ne ugovara cena, već kamatna stopa. Eskont je smanjenje nominalnog iznosa za ugovorenu kamatu. Ono što se menja kod kupoprodaje tih efekata, to je kamatna stopa. Ona pak zavisi od ponude ovih efekata i tražnje kratkoročnog plasmana. Banke plasiraju u ove papire jedan deo svojih obaveza bez otkaza.

Kod nas. ne postoji novčano tržište u gornjem smislu. Čak ni Narodna banka, kao. vrhovni eskontni institut, ne kupuje materijal na pijaci, već ga prima neposredno. od svojih komitenata u granicama kredita. Ima više godina kako Zagreb, naročito g. d-r Belin, traži. napuštanje ovog sistema i uvođenje novčanog tržišta u zapadno-evropskom smislu.

Il KARAKTERISTIKA NAMERAVANE OPERACIJE

Finansijski efekti, pod kojima razumemo i bonove glavne državne blagajne, pojavljuju se na novčanom tržištu i čine konkurenciju privatnicima, koji fraže menični kredit odnosno nude svoje menice na prodaju. Ti finansijski efekti računaju dakle sa kamatnim stopama, koje već postoje na novčanom tržištu. Država dakle dolazi do novca kratkoročno pod istim uslovima pod kojima i privatnici. Sasvim je drugi slučaj sa blagajničkim zapisima pretstojeće emisije. Oni će nositi kamatu, koja će biti znatno niža od one па novčanom fržištu. Ova iznosi 8

до 10%. Međutim, blagajnički zapisi teško da će nositi

veću kamatu od 5%. Prema tome oni se ne pojavljuju kao konkurencija privatnicima, kao što je slučaj u drugim zemljama.

Kako se onda mogu realizovati ovi bonovi? Radi odgovora na ovo pitanje moramo upozoriti čitaoce na činjenicu da ie povod za emisiju ovih bonova izuzetan i da leži u nenormalno velikoj obilnosti gotovine u kasama naših banaka ! па Иго гаčunu Narodne banke. Njima se cilja na besplodno ležeće kapitale, od kojih |e dvesta miliona dinara plasirano u blagajničke zapise kod Narodne banke. Te su gotovine veliki teret za one koji ih drže. Ako ih drže sopstvenici, onda je to izgubliena dobit, a ako ih drže banke, onda je to čista šteta, jer one plaćaju kamatu svojim ulagačima. Nije teško pogoditi uzrok ovoga nenormalnog fezauriranja. Ne leži on u visokoj kamati, koju privreda ne može da podnese, kako se kaže u pomenutom članku u »Politicić. Još manje leži u zasićenosti narodne pr:vrede kapitalima, kako se to misli u izvesnim bankarskim krugovima, protiv čega se buni i »Privredni Pregled«. On leži većim delom u opravdanom strahu od eventualne intervencije države u postojeće kreditne odnose, strahu koji je naročito Dpojačan akcijom g. ministra d-r Kožula. U te uzroke može se ubrajati i pronošenje glasova o eventualnoj konverziji kamata, što čini i »Privredni Pregled«.

U svakom slučaju kratkoročni papir sa punom sigurnošću za ove gotovine bio bi neobično primamljiv. To su specijalne okolnosti pod kojima je ponikla ideja o ovim bonovima.

II RAMATNA STOPA I EMISIONI RURS što se fiče pitanja kamatne stope, o njemu smo gOVOrili već u prošlom članku. Mi smatramo da je kamatna stopa od 5% primerena. Ona je dovoljno visoka da pruži draž kapitalistima i bankama, jer je preko kamatne stope na uloške, a dovoljno niska, da ne naiđe na konkurenciju privatne tražnje u