Narodno blagostanje

15. фебруар 1936.

ponovno firaže za Sloveniju пе зато deo javnih radova već pre raspisanih, nezo još i zasebne javne radove za kompenzaciju sankcija. O drugim krajevima države koji su mnogo siromašniji a jednako pogođeni sankcijama, nema ni reči.

- Tako »T. L.« stalno posmatra naše ekonomske probleme. Malo ima listova kojima bi se moglo sa više opravdanosti zameriti da sve posmatraju sa stanovišta staleškog i lokalnog. Čak ni listovi koji su politički pod uticajem veliko-: -srpskim ili veliko-hrvatskim, ne stavljaju se u ekonomkim pitanjima na lokalno stanovište. »T. L.« fo međutim sprovodi dosledno otkada mi imamo priliku da ga pratimo, i to je razlog zbog koiega mi dolazimo od vremena do vremena sa njim u polemiku.

održao je u Jevrejskoj Ččitaonici predavanje o uzrocima privrednog opadanja Beograda. U to vreme bilo je aktuelno pitanje spajanja mostovima sa Pančevom i Zemunom koji su od ovoga očekivali veliki polet za sebe. Beogradski privredni krugovi nisu bili tako mnogo oduševljeni ovim spajanjem. Kod njih je preovlađivala bojazan, da će se, usled Па dažbina i skupoće kirija, trgovina na veliko početi da seli u novopripojene gradove. S druge strane oni su strepili pred mogućčnošću odliva. jednog dela stanovništva preko Save i Dunava gde postoje veliki kompleksi za izgradnju novih naselja.

Nasuprot ovom shvatanju naš urednik je postavio tvrđenje, da će od spajanja mostovima najviše izgubiti privreda Zemuna i Pančeva. Beograd kao centar privlačiće potrošače iz ovih gradova, a oni će za Beograđane pretstavljati samo ugodna izletišta, koja im pružaju za razonođenje veću diskreciju. Beograđani će nedeljom i praznikom odlaziti u Zemun i Pančevo da se zabave, a Pančevci i Zemunci prelaziće svakog dana

u Beograd da se snabdevaju raznim potrebama. Prosperitet ·

kavana i javnih !okala u Zemunu i Pančevu ni u kom slučaju neće moći da kompenzira osetnu štetu ostale privrede ovih gradova, koja će im biti naneta spajanjem mostovima.

Od puštanja mostova u saobraćaj nije prošlo ni godinu dana, a gledište našeg urednika potpuno je potvrđeno. „Politika” od 4 marta donosi članak pod naslovom. „Trgovina i zanatstvo u Pančevu lagano izumiru — Zbog novog mosta” u kome se kaže, da od dana otvaranja mosta i uspostavljanja železničkog saobraćaja sa Pančevom irgovina i zanatsivo u njemu počinju da izumiru. Stanovnici Pančeva i okoline odlaze u sve većem broju u Beograd da se snabdeju svima potrebama, izuzev životne namirnice. Seljak iz okoline, pak, takođe napušta pančevačku pijacu i sve svoje proizvode tera u Beograd gde ih može bolje da unovči. |

Ovo važi u punoj meri i za Zemun.

Ne želeći da se upuštamo u razloge, koji su nalagali

izgrađivanje mostova, mi iznosimo gornje konstatacije, koje

bukvalno potvrđuju predviđanje našeg urednika.

Такогџапот родцпаузкот ргоМети mi робапјато уенku pažnju, jer njegovo »rešenje«, makakvo ono bilo, mora imati dejstva na nas, politički ili ekonomski, ili na oba sektora. Pored niza članaka објауljenih u »Narodnom Blagostanju«, naš urednik je živo sarađivao na svima međunarodnim priredbama koje su se bavile 'podunavskim pitaniem, a na kongresu Međunarodne trgovačke komore u Beču 1933 godine on je imao referat o njemu. Posle smrti Kralja Đorđa V podunavski problem је роstao ponovo aktuelan na diplomatskom divanu, uz naročito naglašavanje njegove ekonomske strane, Spremajući materijal

Organizacija Podunavlja

era

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

теишиш | Pre četiri godine naš urednik”

Страна 107.

po istom pitanju, mi smo sa velikim zadovoljstvom pročitali, pri zaključku ovoga broja, članak u beogradskom »Vremenu« од 13 о. т. род naslovom »Jugoslavija i pitanje Austrije«, i baš zbog položaja »Vremena« u našoj javnoj reči mi mu pridajemo vrlo veliki značaj.

Mi smo dosada bili usamljeni u našoj javnosti sa našim gledištem na to pitanje. Dok je celokupna naša štampa uzbuдепо protlestovala protiv austrijskoc-nemačkog carinskog saveza, kome je svaka zemlja mogla pristupiti, mi smo pisali, da bi on nama više koristio nego Nemačkoj i Austriji. Mi smo stalno isticali činjenicu da je naš međunarodni položaji tragičan zbog foga što su naši ekonomski interesi u sukobu за роlitičkim. Sa našim gledanjem na pitanje anšlusa mi smo takođe bili usamljeni. U nizu predavanja koja je održao naš urednik u januaru prošle godine u Nemačkoj o Balkanskom

Paktu, stalno je isticano ogromno pobolišanje međunarodnog”

položaja naše otadžbine posle zaključenja Balkanskog pakta —

· dok još i danas ima kod nas mislilaca, koji je smatraju smrtno

ugroženom. Sve je ovo potpuno akceptirano u pomenutom članku »Vremena«, kao što pokazuju sledeći: izvodi:

»Mnogi ljudi smatraju da su politička organizacija i ekonomsko preustrojstvo Dunavskog bazena više ili manje povezani. Međutim iz jednog ovakvog shvatanja ne može izaći ništa korisno. Zašto? Zato jer se politički sporazumi (bezbednost, pomoć itd.) mogu danas u ovom kraju predvideti samo između jednakih (inter pares), između podunavskih država istoga značaja, uz isključenje svake susedne velike sile, čije bi prisustvo bilo dovolino da poremeti ravnotežu sistema«.

»Polpuno drukčije stoji sa eventualnim ekonomskim sporazumom. Obim i orijentacija razmena treba ovde da služe za bazu svakog sporazuma. Međutim, Nemačka i Italija zauzimaju pretežno mesto u ovim razmenama. One ne mogu ostati izvan jedne reorganizacije«.

»Ako se doda da Nemačka pokazuje prema Jugoslovenima izvesnu naklonost, šlo trgovinski može biti od koristi, onda će se razumeti da se Jugoslavija danas nalazi u jednoj psihološkoj u političkoj situaciji, koja je stavlja u red jedne velike sile. Ona je već imala geografsku konfiguraciju jedne velike sile. Danas ona ima njenu Kkljentelu. Ako čovek ne obrati pažnju na ovu evoluciju, on rizikuje da se prevari u pravim pobudama jugoslovenske politike«.

»Ali s razlogom ili bez (još jednom mi izlažemo, ne komentarišemo) ona (Jugoslavija) smatra da će se u vremenu krize, Nemačka naći na slovenačkoj granici. Nezavisna ili ne, Austrija joj izgleda nesposobna da zadrži armije Rajha. Ovo je jedno giedište čisto vojničkog realizma«.

»U suštini ideja Jugoslovena je, da opasnost jedne aneksije Austrije od strane Rajha više sadrži opasnosti za velike sile nego za nj:h«.

Jedino u čemu se ne bismo mogli složiti sa »Vremenomć, to je jedan detalj o tome u kome se pravcu kreće najnovija akcija Čehoslovačke u ovom pitanju.

»То je shvatila Čehoslovačka, koja u ovom irenuiku pokušava da na si{rogo trgovinskim osnovama reši svoje teškoće sa Austrijom i Mađarskom. Ovaj pokušaj zaslužuje da bude praćen izbliza«.

Međutim, prema izjavi samoga pretsednika čehoslovačke vlade с. Milana Hodže, otštampanoj u »Politicie od 13 o. m.,

>

„njegova akcija ima čisto politički značaj, sa ге от да зе рото-

gne politika ekononiiom.,

»Prema mom shvataniu sistem kolektivne bezbednosti treba prvo da obihvati grupu Centralne Evrope, a zatim opštiji sporazum uzeo bi u obzir. specijalno slučaj nemačkog napada na Austriju. Majzad jedan još opštiji aranžman 'precizirao bi solidarnost Društva naroda u svima eventualnostima nemačkog napada kako na zapadu, tako i na istoku,