Narodno blagostanje

Страна 668

lezne industrije u toku nedelje posle toga govora bio je za 10% više iskorišćen. Međutim, plan naoružanja nije najavljen, a došla je i izvesna reakcija protiv govora u samim SAD i proizvodnia je pala na 66% kapaciteta.

Naposletku, neizvesnost na tržištu železa potenćirana je usled smanjene razlike između američkih cena prema eVropskim nekad i sad. Američke unutrašnje cene železa bile su u 1929 180 maraka za tonu, a evropske izvozne 125. Amerika je tako reći bila nesposobna za konkurenciju. Međutim, dad su američke cene samo za 14 maraka po toni veće od cena IREG-a (135 i 121). Nainiže su belgijske izvozne cene, 88 m. po toni i nemačke unutrašnje 110. Nije samo obzirom na cene narasla konkurentska sposobnost SAD, nego je i stvarna potreba za izvozom veća nego ikada ranije. Kod proizvodnje od 55 mil. t. 1999 izvozile su one 2,4 mil. a ove godine, kod daleko manje, izvoz će biti 3 mil. Samo ako se poveća izvoz može se proizvodni kapacitet bolje iskoristiti.

Otud aktivnost američke trgovinske politike i otimanje o

nova tržišta, a u poslednje vreme naročito snažan pokušaj da istisne Nemačku iz Južne Amerike. 1 dok su pre kratkog vremena američki izvoznici na svetskom tržištu tražili više cene nego što su bile unutrašnje, sad su ih spustili ispod ovih. Pri ovakvom stanju konjunktura Žželeza čeka samo jedan odlučniji momenat da' krene ili u pravcu daljeg razvoja ili da se slomi. A tai momenat je vrlo važan po razvoj konjunkture u svetu upošte, jer je Železo naivažniji artikal kod investicija, i njegova potrošnia može da služi kao indeks same konjunkture. IK 0 izvanredno bogata berba Dpamuka u SAD otvorila ie ponovo problem njiegoOVoOg чпоуčenja i cene, kao što smo pisali u broju 36 »N. B.« Poslednje vesti pokazuju da je berba i u drugim zemljama bogatija nego prošlih godina. Američka berba iznosi 15,5 mil. a po poslednjim vestima čak i 16,5 miliona bala. Berba ostalog sveta 19,5 mil., a zalihe iz prošle godine 12,8 mil. Na strani ponude je 48 miliona, a godišnja potrošnja ceni se na 31 milion, tako da višak u ovoi godini iznosi 17 miliona bala.

Nova faza intervencije па tržištu pamuka u SAD

Kod takvih prilika na tržištu pamuka jasno je bilo da će se SAD vratiti kreditiranju proizvođača i da će preuzeti mere za ograničenje proizvodnje, ti. da će se morati vratiti politici inaugurisanoj u doba krize pamuka. Na ovo se nije dugo čekalo. Pošto su cene sve više išle na dole SAD su već izišle sa programom nove politike pamuka. Novi program sastoji se iz tri dela: kreditiranja, subvencionisanja i ograničenja zasejane površine. Pored. toga, on se bitno razlikuje od ranijeg programa, koji je ispao neefikasan.

Osnovna karakteristika novog programa jeste prepuštanje cena slobodnom formiranju 5уе dotle, dok one ne dostignu najnižu granicu rentabiliteta. U tome se пом1 ргоgram bitno razlikuje od starog, koji je ростуао па veštačkom održavanju cena sa ciljem obezbeđenja kupovne snage iz doba pre krize. Stari program počivao ie uglavnom na davaniu kredita za pamuk po unapred određenoj stopi (bez obzira na kvalitet) i na ograničenju zasejane površine. Rezultati ove politike nisu ni najmanje zadovoljili. Površina је bila smanjena, ali su proizvođači na ostaloj površini, upotrebom đubriva, povećali prinos do te mere da je problem hiperprodukcije i dalje postojao. Sem toga, davaniem preduimova bez obzira na kvalitet vršeno je favorizovanje slabijih kvaliteta zbog čega je američki pamuk gubio kvalitetni prestiž na svetskoi pijaci. Da bi se izbegle posledice dosadanie intervencionističke

__ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

politike, novi program diferencira predujmljivanie prema kvalitetu pamuka. Ustanovljene su tri kategorije. Za prvu kategoriju predviđa se predujam od 9 centi za libru, za drugu 8, za treću 7,75 centi za libru. Međutim, prva kategorija, takozvani premijski pamuk, koji se do sada zbog svog Kkvaliteta, uvek trgovao po višim cenama, izgleda da i u sadašnjoi situaciji neće koristiti kredit pošto se pretpostavlja da njegova cena ne može pasti ispod 9 centi. Ostale dve kategorije u ukupnoj prošlogodišnjoj proizvodnii preistavliale su 25%. Za naigore vrste, pak, čija se proizvodnja kreće između ]—1l,5 mil. bala kreditiranje uopšte nije predviđeno, te će nova politika, na tai način, posredno uticati i na dizanje kvalitetnog standarda američkog pamuka. Od manie уаžnosti je i finansiiski efekat nove politike, jer njeno izVOđenje zahteva minimalni kredit u upoređenju sa milionskim sumama koliko je stajalo finansiranje ranijeg intervencionog

režima. Sem toga, za kredite se predviđa kamata od 4%, dok

su raniji krediti bili besplatni.

I politika subvencioniranja izmenjena ije prema гап!jem stanju. Stari intervencionistički režim iz 1985 софте саrantovao je plaćanje svake diferencije između 19 centi za libru i stvarne tržišne cene. Novi režim, pak, limitira diferenciju do 3 centa i isplaćuje do 65% · produkcije određene režimom AAA. Sem ioga, plaćanie subvencije ograničeno ie i vremenski — do 1 jula iduće godine.

Treću tačku novog programa pretstavlia ograničenje zasejane površine. Prema projektovanoi Uredbi, koiom će se uskoro pozabaviti parlamentarna tela, proizvodnja pamuka u 1938 ne bi smela da pređe 12 milona bala, što znači, da bi se zasejana površina, prema задапјет stanju, imala smanjiti za 2,74. mil. akra.

Novi intervencionistički režim pamuka u SAD, dakle, polazi od dve stvari: da spreči srozavanje cene ispod granice rentabiliteta i da očuva, a eventualno i poboliša, poziciju američkog pamuka na svetskom tržištu. To je jedan konjunkturno-politički režim s jakim elementima socijalne politike, jer treba osigurati položaj farmera na zapadu. Međutim, OoZgraničenje proizvodnje vodi ka povišenju američkih cena, tako da će biti otežan izvoz. Takvom politikom može se ubrzati jedan proces koji je za SAD vrlo opasan. Naime, visoke cene koje su se pokušavale održati u SAD. bile su još jači potstrek ostalom svetu. da proizvodi više samostalno. I zato se baš u toku krize odnos američke proizvodnie silno izmenio. SVetska proizvodnia do 1999 iznosila ie oko 95—97 mil. bala. Od toga proizvodilo se š/}s u SAD, a JJ. u ostalom svetu. Prošle godine ukupna proizvodnia bila ie nepromeniena, ali Je otpadale su na SAD. a J/s na ostali svet.

Alo bi se na primeru pamuka dala ocena O stanju agrarTne krize, onda se kao bitno može istači оуо: Hiperprodukcija se može ublažiti naročitim merama. Ali dovolino ie da dobre cene u jednoj godini potaknu da se više proizvodi pa ako još i klimatske prilike budu povoline, hiperprodukcija će se odmah pojaviti. Tako za izvesne artikle, kao što ie pamuk, a to se lako može desiti i pšenici, kriza ie aktuelan problem i pre bi se moglo kazati da se samo bila ublažila poslednje godine, a ne da je bila i rešena. Za pamuk je otvoreno pitanje krize u budućnosti, i to za sve zemlie izvoznice, a ne samo za SAD, jer mu konkuriraju razna veštačka vlakna.

Zato je američka kriza pamuka nerešiva, i nema izgleda da bi SAD mogle plasirati na svetskom tržištu pamuk, ako ga proizvode sada koliko i 1999. Dovolino ie bilo da doštignu tu proizvodnju, pa da provali kriza. Ako se stvari budu razvijale u buduće kao dosada, kriza pamuka će se pojaviti i kod manje američke proizvodnje. |

CRO RIO KOR O NR