Narodno blagostanje

Страва 88

врења ритуале

Decembar mesec ie doneo skok nivoa cena na veliko. Biljni proizvodi povećali su se sa 84,6 na 86,4. Promena je posledica porasta cena kukuruza i pšenice. Indeks stocnih proizvoda ostao je skoro nepromenjen::67,4 prema 67,1, dok su u međuvremenu cene izvesnih vrsta stoke i stočarskih proizvoda doživele znatnije promene. Tako smo imali skok cene svinja, masti, slanine i sviniskog mesa. A skočile su i cene mlečnih proizvoda. Što te promene nisu došle do izražaja u indeksu Narodne banke verovatno da je uzrok u konstrukciji indeksa i izvorima iz kojih se dobavljaiu cene. Mineralni proizvodi pokazuju u decembru priličan skok, sa 87,2 na 91,1 nepuna četiri poena. Kod. industrijskih proizvoda, naprotiv, imamo popuštanje за 81,7. u novembru na 80,4. Oktobra meseca industrijski proizvodi dostigli su naiviši nivo 82. Od tada indeks opada, tako da je u decembru prema oktobru bio manji za 92%. Ovo padanje posledica ie popuštanja cena sirovina na svetskom tržištu, koje traje od polovine prošle godine. Na osnovu ovih promena u pojedinačnim indeksima generalni indeks povećao se sa 79,5 na 79,9. Prema tome, kraj 1997 godine kod svih grupa proizvoda, u poređenju sa početkom godine, bio je u znaku viših cena.

Povoljno razviće cena u decembru

· Najveći porast u toku godine imali su bilini proizvodi usleđ slabije žetve i brzog iscrpljenia izvoznog viška. Prošle godine, pri žetvi sa izvoznim viškom od nekih 10.000 vagona imali smo pojavu da su cene pšenice na početku kampanje bile najviše i da su nešto malo popustile tek pošto je bio unovčen najveći deo izvoznogp viška ostvarenog od početka kampanie do sada. Isto tako i početne cene kukuruza, a i one posle toga, bile su više od onih u godini 1936. Stočni proizvodi porasli su neznatno, za 6,1% prema 30%:· kod biljnih proizvoda. Ovako mali porast cena kod stoke i stočnih proizvoda, u koliko, kao što smo gore pomenuli, nije greška konstrukcije indeksa i izvora podataka, ima samo jedno objašnjenje, a ono je u tehnici stočnog tržišta. Na stočnom tržištu vlada monopol kupaca, koji se naročito poslednjih godina proširio i

učvrstio. On je glavni uzrok zašto cene nisu mogle da po--·

rastu u vremenu kada hije bilo hiperprodukcije i kada je izvoz išao nesmetano, šta više u neke relacije i sa znatnim izvoznim premijama! Indeks mineralnih proizvoda prema početku 20dine povećao se za 10,8%. Kod industrijskih proizvoda, prema početku godine, imamo porast od 8,0%. Prema tome, prošla godina bila je u znaku porasta svih cena. Favorit porasta bili su bilini proizvodi, a za njima industrijski. Na poslednjem mestu, kao što je slučai već više godina, nalaze se stočni proizvodi.

Uzimajući prosečne indekse za prošlu godinu porast cena pojedinih grupa prema 1996 i godini nainižih cena od 1930 na ovamo izgleda ovako:

+% prema 1936 +% prema godini с nainižeg indeksa

Bilini proizvodi 6,3% 29,5% Stočni proizvodi 8,5% 17,5% Mineralni proizvodi 8,0% 15,9% Industriiski proizvodi __11,3% 17,2% Skupni indeks 9,29% 18,2%

Kao što vidimo, prema 1986 najviše su porasle cene industriiskih proizvoda. Manji porast cena bilinih proizvoda tumači se time što su cene ovih već u 1936 prema 1935 znatno porasle. Prema godini najnižih cena na prvom mestu je роrast biljnih proizvoda; za niima dolaze stočni pa onda industrijski proizvodi.

Odnos između cena biljnih i industrijskih proizvoda

ostao je i u prošloi godini dosta povolian. U 1986 imali smo

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ. ал Бе

potpuno zatvaranje makaza, a u prošloj godini razlika izmedu prvih i drugih iznosila je u korist industrijskih proizvoda 4,6%. Relativna kupovna snaga stočnih za industrijske Dproiz-

vode u 1936 iznosila je 85,9, a u prošloj godini 83,9 što znači.

izvesno malo smanjenje.

Cene na malo u decembru mesecu, u poredenju га по-.

vembrom, takođe su malo porasle i to: u Beogradu sa 89,8 na 90,9; u Zagrebu sa 89,0 na 90,4; u Ljubljani sa 86,6 na 86,7; џ ЗКкорци за 92,5 па 92,9. Као i cene na veliko i cene na malo u prošloj godini bile su u porastu. U pojedinim gradovima indeksi cena na malo porasli su i to: u Beogradu sa 80,2 na 35,1; u Zagrebu sa 80,8 na 84,9; u Ljubljani sa 85 na 85,2: u Skoplju. sa 85,9 na 89,9. Porast cena na malo nije bio tako veliki kao cena na veliko što se tumači sporijom reakcijom

poslednjih. Usled manjeg: porasta cena na malo od cena na.

veliko smanjila se razlika između ove dve kategorije što svakako pretstavlia povoljnu činjenicu u razvitku cena 1937 godine. Ke m—— O [pomama година почела је у Грађевинска делатност у знаку врло BeMHKe rpabeBHHБеограду у 1937 ске делатности, али је због осетног скока цена грађевинског материјала и радничких надница грађење малих кућа средином године преполовљено. Па ипак, благодарећи изградњи већег броја јавних објеката, опсег грађевинске делатности Одржао се у границама 1936 године. У нове зграде уложено је 123 мил.

динара према 125 1986. Ова сума знатно премаша суму

инвестирану у грађевине 1935 (69 мил. дин.) и 1934 год. (82. мил, дин:).

Изграђено је укупно 312 нових објеката према 540 у 1936, 286 у 1985 односно 259 у 1934 години. М прошле године, као и у 1936, грађени су углавном већи објекти било

за јавну употребу било за приватне станове. Таквих обје--

ката подигнуто је 108 према 114 у 1986. Остало отпада на

приземне зграде и једноспратнице, којих је изграђено 208.

према 219 у 1936. По величини станова зидано је више ве-

ликих и средњих него ли мањих, будући да је тражње.

првих последњих година знатно порасла. Великих станова изграђено је 772, а малих 458. Да је потреба за њима фактички постојала види се по томе што већ 1 новембра није било скоро ни једног неиздатог стана у новим зградама и то упркос томе што су кирије биле повећане за 5—10%. У изградњи станова, по просторности и хигијенским уређајима, учињен је велики напредак. Пошто је изграђено укупно 3385 соба то на један стан отпада по 2 собе. Сем тога, на 1366 станова изграђено је 1383 купатила што значи да је извесан број станова грађен и са два купагила. Као и у 1986, и прошлогодишња грађевинска делат-

'адст била је највећим делом концентрисана на ужи ценгар. На периферији у границама грађевинског реона поди-. зане су углавном приземне зграде, док је изграђивање.

изван грађевинског реона било спречавано. У овоме. подручју општински органи вршили су врло строгу контролу рушећи сваки објекат који је бесправно подигнут. Повољан развој грађевинске делатности у Београду у прошлој години има главни разлог у повећању броја становништва. Да се становништво у Београду стално по већава, види се по релативно малом броју константно празних станова, који немају више ни утицај на кретање киоија. Отуда је и било могуће повећање кирија у новембру месецу прошле године. Рентабилитет зграда у поре Ђењу са приносом од капитала датог на приплод постао је ош повољнији. Улагање капитала у зграде врше највећим

делом привредницни, међу њима велики број трговаца И

занатлија.