Narodno blagostanje

Страна 644

već se mora pristupiti administrativnim merama. Mi smatramo da je u interesu državnog kredita, da ne sačekamo nove događaje koji nepovoljno utiču na berzu nenaoružani sredstvima koja omogućavaju sprečavanje katastrofalnog pada kurseva. Jer ne treba zaboraviti, kao što ističemo u izveštaju berzanskom u ovom Dbrolu, da je pad kurseva tako silno de{stvovao na imaoce, da ih ima koji su počeli da ih prodaju čim su kursevi skočili — siti ove vrste plasmana.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 41

Javnosti našoj nije ni poznato da je najkritičnijeg dana, u sredu, kurs Ratne štete van berze bio 428 a Begluka 79. To je međutim sporadična pojava; nju zna mali broj posetilaca. Sasvim je drugo nešto berzanski kurs. On |e diktator koji ima najširi publicitet. Sasvim je prirodno da se spreči da kurs izopačen vanrednim događajima postane opšte obaveznom cenom u zemlji, putem unošenja istog u berzanskom listu.

~ = ~

НЕ неоубето Briše

1. POVEĆANJE OPTICAJA KOD NAS JE » NORMALNO«

Najveće perturbacije izazvala je ratna opasnost u novčanom opticaju — u smislu znatnog povećasja istog. Fantastičan je skok novčaničnog opticaja u Švajcarskoj: za dve nedelje 387 mil. odnosno 25% Procentualno nešto malo manje je bilo povećanje novčaničnog opticaja u Bolgiji: od 22,5 mil. ma 255 milijardi: Za 3 milijarde franaka odnosno 13%. Procentualno mnogo manji, ali ipak, za tamošnje prilike, bio je neobično veliki skok opticaja u Engleskoj: za 21,7 mil. funti sterlinga na 526 mil.. odnosno za 4%. Za Francusku nemamo tačnih podataka zbog toga Šio sa poslednjim stanjem

Francuske banke nije završena kriza usled ratne opa-,

snosti. Poslednje stanje pokazuje povećanje opticaja od 99 na 109 milijardi franaka, za 10 milijardi odn. 10%.

Može se pretpostaviti da |e dalje povećanje bilo najmanje 5 milijardi odnosno ukupno 15 milijardi. Kako se u toj sumi nalazi i zajam koji je dat državi u to doba u iznosu od 4» milijarde, izlazi da povećanje opticaja pod pritiskom vanrednih prilika iznosi najmanje 10 milijardi iranaka. |

Povećanje opticaja kod nas zabeležila |e dnevna štampa krupnim slovima bez ikakvog i delom sa pogrešnim komentarom. Opticaj se povećao u poslednjoj nedelji za 951 milion, a za poslednje dve nedelje za 1 milijardu odnosno 17%. Iz ovoga izlazi da povećanje opticaja kod nas, proizvedeno ratnom psihozom, ne pretstavlja ništa izvanredno ni neobično. Ono se nalazi u okviru u kome se kretalo u drugim zemljama.

2. JAČE UČEŠĆE OBAVEZA PO VIĐENJU, A SLABIJE KREDITA

Laici obično misle da ta povećanja opticaja pretstavljaju kredite koje su novčanične banke dale privredi, a specijalno novčanim iustanovama. To je tačno Vrlo malim delom. Najveći deo povećanja opticaja došao je putem smanjenja potraživanja narodne privrede od novčanične banke, odnosno Sa žiro-računa. U svima је zemljama u oči ove ratne opasnosti postojala velika likvidnost novčanih zavoda i industrijskih preduzeća, što se ogledalo u ogromno nagomilanim iznosima na Žiroračunima kod novčaničnih banaka. Svuda je, većim delom, povećanje novčanica došlo usled povlačenja blagajničkih rezervi koje su ležale kod novčanične banke. To je bio slučaj i kod nas. Poslednje stanje Narodne banke pokazuje smanjenje obaveza po viđenju, a sve Sli to zajedno kasene gotovine bančinih komitenata, privatne ili javne ruke, za 600 mil. din. u poslednjoj nedelji, prema ukupnom povećanju oplicaja u istom vremenu od 951 milion. Naše velike depozitne ustanove, a one su prirodno bile najjače izložene navali ulagača, održavale su ogromne gotovine kod Narodne banke, o čemu je najbolji dokaz činjenica da је veći deo likviditeta naše narodne privrede izveden iz sopstvenih sretstava interesenata, a manjim delom kreditima od strane Narodne banke.

Iz stanja Narodne banke se ne vide tačno sve promene koje su izazvane u poslednjoj nedelji. Tamo se pojavljuje na pr. povećanje obaveza sa rokom za 300 miliona dinara. Međutim, potpuno je isključeno da su se obaveze Narodne banke sa rokom povećale i za jedan

dinar u prošloj nedelji. To je samo jedna vrsta knjiženja. Pre će biti da su se obaveze sa rokom smanjile usled ·toga što su iste prezentirane Narodnoj banci za isplatu odnosno na reeskont. A te su obaveze sa rokom takođe gotovina naše narodne privrede kod Narodne banke.

Oni koji ne poznaju malo dublie novčaničnu banku i njenu funkciju ne znaju da su obaveze po viđenju jedna pozicija koja se može da izgHbi za nekoliko dana. Zato se obično u drugom svetu obaveze po viđenju računaju u opticaj. Prirodna je stvar da se te obaveze po viđenju koje sć drže kao kasena rezerva kod Novčanične banke, smanje onda kad se pokaže veća potreba za ovima. To, međutim, niukoliko ne umanjuje

'priznanje koje zaslužuje Narodna banka za svoje drža-

nje u ratnoj psihozi krajem septembra. Svakako da је nju veliki odliv gotovina sa računa po viđenju nervirao; ali je to ni najmanje nije sprečilo da istovremeno pruži nove kredite onima koji to zaslužuju, a koji nisu imali ili su imali nedovoljno gotovine kod nje. Svakako se mora podvući da je Narodna banka ovoga puta postupala potpuno protivno onome iz jeseni i zime 1931 god. A nadamo se da će najbliža budućnost pokazati, da je ovakvo postupanje mnogo bolje i mnogo korisnije. Kod nas će se za kratko vreme, ako ne nastupe neki novi poremećaji, stvoriti ogromna gotovina na novčanom i na efektnom tržištu baš usled ovih velikih povlačenja od novčanih zavoda, a preko njih od Narodne banke. |

3. JEDNA VELIKA ZABLUDA

Ovom prilikom moramo da podvučemo jednu pojavu posle uklonjene ratne opasnosti, koja odaje kod nas, velikim delom, totalno naopako gledanje na ove

poremećaje novčanog tržišta. Čitali smo u nekim novinama oštru kritiku na. adresu onih koji su povlačili svoje kapitale u oči ratne opasnosti. Oni su, uostalom, i