Narodno blagostanje

22. април 1939.

dana: ne radi, ovih dana otipočela je ponovo sa radom. Zaposleno je. oko 600 radnika.

— Пре 3 месеца у Енглеској су снижене цене челика. Резултат те мере је било постепено повећавање производње. У марту је она скоро достигла максимални ниво продукције из новембра 1937 (1,170.000 т.). Производња сировог железа развијала се спорије и до краја марта попела се Ha 604.000 т. према 516.000 т. у фебруару 1939 и 715.000 т. у марту 1938. Али пошто је број високих пећи у погону порастао за 7 на 95 вероватно је да ће и производња сировог железа: у току овог месеца брже порасти. На овакав брзи пораст утицале су много и поруџбине државе за наоружање и за подизање заклона од напада из ваздуха. За производњу челичних заклона од авионских бомби трошило: се досада 60.000 т. месечно. Пошто се предвиђа нојачање подземних заштитних ровова, рачуна се да ће за то: требати 500.000: т. челика, а за подизање заштитних простора у фабрикама 300.000 т. Док су пре 3 месеца предузећа радила са свега 50/ свог капацитета, сада је потрошња челика тако: велика да се поставља питање да ли ће моћи бити подмирена.

— Швајцарска хотелска индустрија још није пребродила кризу у коју је запала пре неколико година. Главни узрок томе јесу ниске цене којима она још не може да се прилагоди, док су режијски трошкови још увек високи. Лане је 38 предузећа поднело молбу хотелском концерну за помоћ, тако да је од 1983 до краја 1938 укупно поднесено: 979 молби. Од тога је 447 предузећа добило помоћ, 139: средило је своје финансије без новчане помоћи интервенцијом и саветима, а остале молбе су у току решавања. Ha тај начин смањио се дуг хотелске индустрије за 51 мил. франака. Крајем 1938 447 предузећа дуговало је још 50 мил.

МОУСАВЗТУО

— U martu o. 2. francuska vlada je zabranila isplatu češkoslovačkih potraživanja, verovatno u cilju da obezbedi naplatu potraživanja svojih državljana, što je unelo zabunu u trgovinu i promet. U isto vreme engleska vlada je zabranila bankama da isplaćuju češkoslovačke depozite. Ovih dana je praška Narodna banka, kao odgovor na te mere, rešila da banke u ргојеКкфогаи пе isplaćuju potraživanja francuskih i engleskih poverilaca bez njenog odobrenja. Sve te mere su samo privremene, dok se ne reši pitanje međusobnih potraživanja, — Krajem marta o. g. naša Poštanska štedionica imala je čekovnih računa 25.921 prema 25.876 krajem februara sa 1.550,5 mil. uloga na njima, za 146,9 m:l. manje. Suma uloga na štednju opala je za 7,5 mil. na 1.358 mil.

— Novčanični opticaj Francuske banke popeo se prve nedelie aprila za pola milijarde na 1203 mld. franaka. Većina se slaže u tom da je razlog povećanju velika tezauracija novčanica. Tražnja za dolarskim hart:jama od vrednosti postoji ali nije jaka, jer je tezauracija jača, a zbog toga se smanjenje oteže za investicije i opadaju ulošci kod banaka.

— U Albaniji ostaje i daljie zlatni franak jed:na važeća mcneta. Talijanska lira neće biti uvedena. „Kurs razmene zlatnog franka za liru nije promenjen (1 :6,25). Veći deo albanskog zlata nalazi se već odavno u Rimu, manji služi u zemlji za regulisanje opticaja kovanog novca. Zadržavanje zasebne valutne jedinice ima samo formalan karakter, pošto će ekonomsku i valutnu politiku Albanije stvarnc voditi Italija.

— Praška Narodna banka obavestila je novčane zavode da privatnim mušterijama ne prodaju nemačke novčanice i kovani novac za krune da bi sprečila njihovu tezaurac:ju.

— Egipatska vlada je rešila da National Bank of Egypt

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Ссрана 249

pretvori u državnu, koja će provoditi njenu valutnu i kreditnu polit:ku. Ostale banke moraće da prilagode зуоје роslove novčaničnoij politici nove banke.

— Braziliianska banka donela je nova naređenja o trgovini devizama. 30% deviza kupovaće ona po kursu od 16,5 milreisa za 1 dolar, a ostatak mogu da kupuju banke po kursu od 18 milre:sa. Za plaćanje uvoza banke će prodavati devize po kursu od 18,5 milreisa (poslednji kurs je bio 17,7 milreisa). Kurs obračunske marke, čija trgovina ostaje i dalje monopol Brazilijanske banke, nije promenjen i iznosi 5,5 kod kupovine i 6 milreisa kod prodaje. Ova naređenja znače delimično oslobođenje deviznog tržišta i u vezi su sa nedavnim sporazumom između Brazilje i S. A. D., kojim se prva obavezala da oslobodi trgovinu devizama za potrebe spoljne trтоме, |

— Razmena albanskih franaka za dinare koju u pograničnom prometu obavljaju lica i preduzeća koja nisu ovlašćena za rad devizama i valutama, ne smatra se DO objašnjeniu bankovnog i valutnog odeljenia Min. finansija kao prekršaj deviznih propisa, ako u mestu nema ovlašćenog zavoda, menjača. Sume preko 100 franaka dužna su takva lica i preduzeća da prodaju ovlašćenim zavodima i menjačima.

— U februaru 1939 ulozi svih vrsta kod samoupravnih štedionica u Dravskoj banovini su porasli za 11 mil. din. na; 1.150 mil. Ulozi na štednju su iznosili 670,7 mil., za & mil. više nego u januaru. Broj ulagača je porastao za 340. na 132.719.

— Narodna banka traži od ovlašćenih zavoda da јој dostave podatke o potraživanjima naših izvoznika za izvezenu robu u bivšu Češko-slovačku. Podatke treba dati zasebno za Češku i Moravsku, Slovačku i Prikarpatsku Ukrajinu prema stanju od 5. aprila o. g. Osim toga izvoznici moraju prijaviti koliko su efektivnih češkoslovačkih kruna imali taj dan.

— Почетком овог месеца донесена је у Немачкој уредба о смањењу камате код кредитних установа у бившој Аустрији. Ових дана издана је уредба о камати на приватне хипотеке. Снижење камате треба да се изврши споразумом између дужника и повериоца. Ако до њега не дође камату ће одредити суд.

ТЕСОММА

— U Bratislavi je osnovano društvo za trgovinu ЖЕот, koje će preuzeti u Slovačkoj poslove bivšeg zajedničkog Češko-slovačkog društva za žito u Pragu. Praško društvo će likvidirati u što kraćem roku sve poslove zaključene pre 15 marta. Rezerve žita u Slovačkoj cene se na 400 mil. kg.

— Pregovori između nemačke stalne drvarske: deleg:acije završeni su. Cene našeg drva povišene su prcsečno za. 1 marku po mš.

— Za unapređenje našeg izvoza u Palestinu obrazovaće:' se poseban račun sa oznakom »A« kod Narodne banke, kojim će rukovoditi Zavod za unapređenje spoljne trgovine. Na taj račun će uplaćivati po dobivenoj dozvoli jevrejski iseljenici, jevrejski i palestinski javni fondovi svoju imovinu, zatim se može uplaćivati kamata i dividenda preduzeća. čiji su vlasnici akcionari nastanjeni u Palestini, osnivački troškovi i pomenuti kapital filijala naših firmi i najzad školarine: i potpore. Isplate u Palestini u funtama izvršiće Zavod iz protivrednosti našeg izvoza u hronološkom redu i po uslovima koji će se prop:sati naknadno. Trgovinski bilans aktivan je u 1937 sa 23,5 mil. din., a u 1938 g. svega 6 mil. din. Ako se naš izvoz ne bi povećao izgledi za transfer ne bi bili naročito povoljni. Ali postoji verovatnoća da će oni koji žele da transferiraju svoj kapital pristati na. visoki kurs. funte,