Narodno blagostanje

2: децембар 1939

Međutim, sama kontrola cena ne bi bila dovolina da se privredni život produži bez poremećaja. Kad ie smaniena proizvodnia artikala za potrošnju, a cene ostale перготепјепе, niorala:' se тепјан роде!а nacionalnog dohotka. Jer ako bi nominalna kupovna snaga ostala nepromzaniena, a smanjena količina artikala nenromenjenih cena, javila bi se veća tražnia od ponude i ceo sistem dirigovania cena mogao bi da se provali. Na strani nadnica bilo je lako smaniiti kupovnu snaза шидапјет plate za prekovremeni rad, nedelini i izvasnih povišica ukoliko ih је bilo, јег је уес гапуг мажо рппср перготепјетћ падптса kao i cena.

Kod kapitalista kupovna snaga "smanjena ie povećanim oporezivaniem. Porezi u ovci budžetskoj godini treba da doHesu 24. milijarde, prema 17 milijardi prošle godine. To je opšte oporezivanje. Kontrola proizvodnje dopušta da se ne'pošredno kontroliše dobit svakog preduzeća i niveliše. Naprimer fabrike sapuna, posle gornjeg regulisania, Roje budu ostvarile veću dobit moraće da 90% te dobiti ustupe ratnoi blagajni. Na taj način smaniujz se kupovna snaga i kod kapitalista. Naiteže je ograničiti potrošnju kod poljoprivrednog proizvođača, jer on sam troši deo svojih proizvoda a ta орlast proizvodnje toliko je decentralizirana da je nemogućno postaviti kontrolu u svakoj kući. Ipak tu je proračunat minimum proizvodnje, tako da višak koji prelazi maksimum po'trošnie seliak mora da ustupi.

Pošto individualni dohodak nije apsoluino nivzžlisan ni pored jačeg oporezivanja kao dalia mera zavedeno је гаслоniranjie. Ono bi se moralo izvesti sve kad bi dohodak bio nivelisan, jer bi i ikod takve kupovne snage tražnia bila veća za artiklima koji podmiruju vitalniie potrebe.

Za prelaz na ratnu privredu bilo ie potrebno izvršiti novu klasifikaciju potreba; na prvom mestu ratne, zatim izvoza i na kraiu potrošnje. Za ratne potrebe morala se povećati pro:zvodnia i nabaviti nova kupovna snaga. Опа је sa potrošača prabačena na državu, oslobođene su radne тике iz sektora industrije za potrošnju za ratne potrebe. Pošto je izvoz opao, mogao se jedan deo produkcionog aparata upotrebiti za potrebe rata. Samo tu je i problem nove kupovne snage. To ie problem ratnih finansija, koji se ne može rešiti Drostim prebacivaniem kupovne snage s potrošača na državu, ali o njemu ć»mo posebno da pišemo. унети = GG. Pavle Todorović, advokat iz Beograda, izneo je u donjem napisu razloge, sa kojih se n slaže sa našim izlaganiem o advokatima kao poveriocima — a povodom brisanja advokatskih potraživania od једпог dela seliaka u Banovini Hrvatskoj: Pismo uredništvu

»Advokati su u velikoj nevoli kada je u pitanju plaćanje sudskih taksa. Po starom taksenom zakonu Kraljevine Srbilie taksa za sporove plaćala se paušalno unapr2d za sve sudske radnje, a docnije u toku spora samo taksa za pravne lekove, i to u srazmerno neznafnim iznosima. Glavni izdatak za takse imao se položiti odmah u početku spora, a to je bila t. ZV. sporna parnična taksa. Novim zakonom о sudskim taksama od 30 maja 1930 godine, odustaje se 04 па-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

___Страна 761

plate takse unapred za сго зрог, ра ie predviđeno poiedinačno plaćanje takse za svaku pravnu radniu, onda kada se ta radnja obavlja.

Po starom zakonu, advokat je uvek mogao, gotovo u paru tačno, izračunati i parničaru reći koliko će iznositi taksa za ceo spor. Sada, međutim, sasvim je neizvesno koliko će izneti taksa u toku jednog spora, jer sve zavisi od vremena trajania spora, od broja procesnih radnji — podnesaka, гоčišta, pravnih lekova itd. Kada ie ovaj zakon donesen, niegoyi tvorci: su objasnili da se ovim načinom plaćanja takse olakšava građanima obraćanje sudu u opravdanim slučajevima, 4 otzžava neosnovano produžavanie i razvlačenje sporova. Rečeno je da će gradani moći mnogo lakše zasnovati!i SpOTovVe, ier neće morati da plate svu taksu unapred, kao po ranijem zakonu. Ali se država postarala da za dobar deo taksa nametne advokatima jemstvo za plaćanie tih taksa, i to SOпдагпо jemstvo sa parničarima — (S 6 tač (1), 1), 4), (2) i (3) Il vez S 4,7. o s i, kao i obaveze iZ 9 18 1 S 39 ZO S. 0 i propisi pravilnika čl. 10, 37—41).

Kao što vidite, advokati su silom zakona upali u katzžgoriju poverilaca za takse, koju su morali platiti za svoič klijente, da ne bi iskusili kaznene posledice iz S 38 Z. o s. t.

Nesumniivo je, dakle, da su advokati kao poverioci u ovom slučaju mnogo interesantniji i od samih dužnika.

Vaš saradnik dalie nalazi da advokatska potraživanja

pctiču i od honorara po sporovima, pa veli, da advokati »nisu

za žaliti što su uveli u praksu da svoj rad kreditiraiu Darničarima. Nikako ne mogu da razumem Vašeg saradnika zašto treba žaliti trgovca, koji je seljijaku davao svoju robu na krediti, a ne treba žaliti advokata, koji je na kredit zastupao seliaka. Vaš saradnik veli, da advokati to čine da bi došli do više sporova.

I ovo tvrđenje je netačno. Treba znati da advokati svoi tad kreditiraju naičešće ekonomsko najslabijim. Ako bi advokati zahtevali da im svaki klijent plati unapred svu taksu (koja bi se morala vrlo proizvclino izračunati u znatnom iZnosu) i sav njihov trud, onda bi baš ekonomsko slabi bili ližšani mogućnosti da se obraćaju sudu za zaštitu svojih prava.

Drugo, stvaranje sporova пе zavisi od toga da li će advckati kreditirati pojedine Mliiente; od toga zaVisi samo iZnošenje tih sporova pred sud. Sporovi se pojavliuiu nezavisno od advokata, njih stvara Život i pravni saobraćaj među građanima. Smatra se kao nesocijalno i protivno. pravnom зћуаtanju jednog savremenog društva da se cnemogući gradanima apel na pravosuđe. Ako advokati kreditiraju svoj rad skonomsko slabim klijentima, njima treba samo odati priznanje, jer su u tom slučaju oni socijalnc korisni. Poznato je da zemljoradnici, i oni imućniji, ne raspolažu uvek gotovinom, jer ima godišnjih vremena kada je zemljoradniku vrlo teško da dođe do pare. a najteže mu је и (0 угете dati novac za taksu i za advokata. Zašto cnda nisu interesahtni advokati, koji kreditiranjem taksa i svoga rada seliaku daju mogućnost blagovramenog obraćanja sudu i spasavaju ga često od gubljenja prava, na pr. usled zastarelcsti, propuštanja parničnih radnji i tome slično.

Ako bi se uvažilo shvatanie vašeg saradnika, apeiovanje na sud bila bi privilegiia samo ekonomsko moćnih«.

Главни заводи: БЕОГРАД — ЗАГРЕБ

Филијале: ЉУБЉАНА — НОВИ САД

o. Телефон интерурбан Београд; | 21-60f, 21-802. 21-823, 21-804. |

ОПШТЕ ЈУГОСЛОВЕНСКО БАНКАРСКО ДРУШТВО А.Д.

телеграми : БАНКФЕРАЈН_

Клеајљиихкке резерње 'Р 5.000.) ди жара

Телефон интерурбан Загреб. 5442, 5443, 5444, 5445, 5446, 5447.