Narodno blagostanje

16, децембар 1939

kratko vreme doživeli toliki poremećaj na tržištu, da nema više ni harmonije u odnosu cena, a to je pretpostavka za normalan proces proizvodnje, ni prema kupovnoj snazi. Kod izvesne grupe artikala skočile su cene Za traćinu, kod drugih za jednu petinu, kod trećih za deselinu u istom vremenu. Kod ovakvog kretanja cena kome је glavna karakteristika anarhija, nije toliko interesantan opšti indeks, koji samo pokazuje izmpo skakanja cena, nego indeks manjih grupa ili pojedinih artikala koje mi nemamo. Tu bi se videlo da se svaki artikal ponašao na tržištu prema svojoj specifičnoj 51tuac:ji. Donja tabela pokazuje za koliko su procenata skočili indeksi cena naivažnijih grupa art:kala u 10 gradova (1930 = 100), od avgusta do novembra 1939.

Hrana „Odeća Ogrev Opšti i osvet.

Beograd 8,7 17 ДЕ 12,4 ZagreD | 82 16,8 12 10,0 Liubliana 17 16,2 12,7 4,7 Skoplje 11,1 21 94,5 15,9 Sarajevo 11,6 19 11,9 11,9 Novi Sad 7,4 19.9. 13,6 9 Niš 1,5 10 10,8 4,9 Spl:t 9,8 5,5 12,4 8,3 Bania Luka 8,1 7,5 21,4 8,4 Cetinje 18,2 — 28 10,1

Najveći skok cena ie u Skopliu, a za njim dolazi Взоgrad, Liubliana, pa Zagreb. Po grupama artikala poskupil: su u nekim mestima najviše ogrev i osvetlenie, a u drugim odelo. Kod ogreva je velika promena zbog skoka cena uglju, dok је tekstilnoj robi cena uopšta skočila. Zbog manjeg dodeljivania deviza za uvoz sirovina, Zbog poskupljenja u sVetu i zbog jače navale publike na ovaj artikal.

Na osnovu ove tabele mogla bi se dobiti neka slika o tendencijama cena u pojedinim krajevima zemlje. Ona potipuno pokazuje onu ogromnu anarhičnost u kretanju cena, коiom ja potpuno poremećen raniji odnos među njima.

Karakteristika skakanja cena je sledeća: skok je opšti, i kod cena na veliko i na malo. ] iedne i druge počele su - brže da skaču od kraja septembra, a pošto cene na malo kasnije i sporije skaču ispoljilo se to utoliko što je njihov indeks skočio manje od indzksa na veliko. Kod ovog naiveći skok napravili su stočni i b:lini proizvodi. Makaze cena koje su u septembru postojale na štetu poljoprivrednih, otvorile su se na štetu industrijskih u novembru. U odnosu prema stočnim, one su bile godinama jako otvorenz, ali su se Za poslednja dva meseca prilično zatvorile. U septembru 1939 razlika u indeksu stočnih | industrijskih cena bila ie 11,8, a u ncvembru pala је na 5,8 poena. Kod cena na malo nagli skok pogodio ie sve potrošače, naročito one sa fiksnim pr:hodom, i različito u raznim krajevima zemlje.

Oea Уредбом O издавању нових Нови апел државе на благајничких записа Министар финансија добио је овлашћење да повиси њихов износ са 9 на 3 милијарде динара. У петнаест дана ово је трећи случај да држава апелује на новчано тржиште: на основу Уредбе о издавању бонова народне одбране, уписом прве транше државног зајма у износу од 700 мил. и сада. Можда је уредба донесена на брзу руку, па би се тиме могле објаснити неки њени стилски недостатци, Каже се да се издавању бонова приступа у сврху оживљења народне привреде исплатом ранијих државних обавеза. Исплатом ранијих обавеза не оживљује се национална привреда. Исто тако, ако један део новца

тржиште капитала

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 791

од емисије бонова послужи за јачање касене готовине Главне државне благајне неће од тога ништа имати народна привреда.

У уредби се говори о емисиноном курсу бонова, 0 утврђивању времена и начина уписивања, тако да изгледа да ће се овом приликом поступити на друкчији начин него досада. Досада је Државна хипотекарна банка као фискални агент владе, преузимала благајничке записе, продавала их пубљици, и публика их је опет могла да есконтује код Државне хипотекарне банке. Овај начин био је досада успешан. Сад има мање разлога да се он мења, баш зато што је пре десет дана држава апеловала на индустријалце за упис дугорочног зајма, тако да сада нема публике на коју би се могло апеловати.

У овој уредби поновљен је један пропис који се као новост појавио у августу ове године, наиме, у случају да се благајнички записи не наплате о доспелости, они се прећутно продужују за оно време за које су били првобитно уписани. Ово је новина у облигационим односима. По записима држава је дужник, а по облигационом праву од момента доспелости дужник је обавезан да сваког часа HCплати повериоцу потраживање чим се он појави, ако се ради о таквим потраживањима ло чију наплату поверилац мора да дође. Ако не дође то је мора кредиторис — и зато му не теку камате од доспелости. Пошто држава сматра да је рок продужен ако о доспелости не буде наплаћен, морала је и да се сматра у обавези за камате. Али она је овом одредбом довела повериола у незгодан положај. Јер ако силом прилика не може да се појави на дан доспелости, он остаје и даље поверилац, ако му то више и не конвенира, односно мора да чека прву наредну наплату камате, па да уговори други рок. Без обзира што задире У облигационо право ову одредбу није требало уносити, јер може само да допринесе да се јави мањи број добровољних уписника. -

ere ir Te rena ie air a вовипамивирилитрети Верка. > s : 50: : нииенлитттстиненскаиени ниси | {Državni prihodi i rashodi U OK-

tobru pokazuju izVesnoO рогогšanje prema ranijim mesecima, Prihod je bio 1.004.7 mil. din. ili čitavih 7%o manje od predviđanja, a prema istom mesecu prošl» budžetske godine za 7,5". U tekućoj budžetsko: godini to je prvi osetniji pad prihoda prema prošloj godini. Po kategorijama pojedini prihodi dali su:

U prkos odličnoj Rkonjunkturi, državni budžetski prihodi podbacujiu u oktobru

Gora O S On) ro II ATR ATE

Predviđeno Ostvareno »- ili — 9/a u mil. din. Neposredni porezi 246,5 229,5 — 7 Posredni porezi 277,4 263,5 — 5,1 Monopolski prihodi 185,9 181,9 22 Državna privreda 356,3 322,7 —. 9,6 Od toga: železnice 219,8 229,0 и 09 pošte 58,1 49,4 = 7,0 šume 12,1 8,2 __ 32, rudnici 19,9 17,2 — 18,7

Izuzev železnica, svi su ostali prihodi ispod predviđenog. Neposredni porezi dali su više no u septembru. Opšti neposredni porezi (zemljarina, kućarina i tečevina) podbac:li su svega za 44,5%0, pa se može smatrati da je njihov priliv b:o vrlo dobar. Dok je prihod od opšteg i skupnog poreza na poslovni promet u septembru mesecu podbacio predviđanje za 14%, u oktobru je prebačeno predviđanje nešto Dreko G'/w, što znači da je volumen industriske proizvodnje bio veći. Pr:hod od vanrednog poreza podbacio je predviđanic za 55,8%/. Znatn» promene imamo i kod prihoda od posrednih poreza. Prvi put u ovoi godini podbacio je predviđanje pr:-