Narodno blagostanje

Страна 602

Kao i kod drugih Bratinskih blagaini tako i kod sarajevske je lane rudarsko osiguranje iтајо povolinu poslovnu godinu zahvaljujući snažnom porastu broia osiguranika, Prošle godine su industrija i rudarstvo imali retko visoku konjunkturu. Rudnici uglja su radili punim kapacitetom da bi zadovoljili tražnju, zbog čega su morali da zaposle znatno veći broj radnika. Na teritoriji sarajevske Bratinske blagaine nalaze se većinom rudnici uglja, ali ima i dva željezna Vareš i ји“ bija i nekoliko rudnika boksita 2, železare 1 topionica itd. Pretežno to su državna preduzeća. Kod svih le sVe do rata radio rekordan broj radnika. U četvrtom tromesečju rudnici boksita su obustavili rad, pošto je prevoz rude morskim Dutem bio nemoguć. Prosečno je bilo zaposleno 20.691 radnik prema 18.931 u 1938. Nadnica je izrađeno 4,08 mil. din. (1938: 4,02 mil.), a radnicima isplaćeno na ime nadnica 166,7 mil. prema 152,7 mil.. 1939.

Stanie rudarskog: osiguranja па teritoriji sarajevske Bratinske blagaine u 1939

Ovako snažan razvoj konjunkture u ruđarstvu i porast broja radnika došli su do izražaja i na stanju svih grana rudarskog osiguranja koje su lane bila aktivne. Bolesnička blagajna imala je 22.344 člana, za 10% više nego 1938. Kod nekih mesnih blagaini stopa doprinosa je znatno povećana na pr. u Semizovcu od 6 na 100%, Banjoj Luci od 8 na 10% itd. da bi mogle pokriti troškove usled povećanog broja obolenje. Rezultat je bio da su prihodi od doprinosa snažno роrasli, tako da su zajedno s onim od kamata i ostalim iznosili 12,6mil. din., za 36% više nego 1938. Rashodi su bili 19, то, od čega na hranarinu otpada 29,7% svih rashoda. Kod nekih rubrika ona je skoro dva puta veća. Tako u Rogatici na hranarinu je utrošeno 48,9% od svih prihoda, što je posledica znatnog broja ostarelih radnika i teškog rada. Zbog toga se na hranarinu izdaje kod svih rudarskih blagajni prosečno više nego kod Suzorovih organa, kod koga prosek iznosi

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

"Бр. 58

oko 24%. Ostali rashodi su znatno manji. Na lekove: je utrošeno 12,1% svih prihoda, bolničke troškove 11,8% itd. Imovina se povećala za 585.000 din. na 6,809 mil. Ovako vaeliki prihodi posledica su ogromnog povećanja obolenja. Dok je broj članova porastao za 10%, broj obolenja se skoro udvostručio, i iznosio 55.537 (1938: 23.944). Jako su porasla obolenja organa za disanje i varenje, zatim kože i ozlede.

Paenziono osiguranje zasada je aktivno, pošto se još nije počelo sa penzionisanjem velikog broja starih radnika. Preuzimanjem u članstvo radnika »Jugoslovenskog čelika« njihov se broji povećao tako, da Bratinska blagajina misli da sadašnja raspoloživa sredstva neće biti dovoljna za pokriće rashoda koji će jako porasti. Lane je bilo 19.859 članova, za 7,8% više nego 19938, dok ije broj penzionera porastao za 359 na 2966, a onih penzionisanih po starom pravilniku opao za 27 na 470. Prošle godine ovo osiguranje je imalo prihode od: 16,7. mil:: nal. (1938: 13,5. mil.), a rashode od &,7 mil. (7,5

il.) din. Imovina se povećala za 8,04 mil. (1988: 6,01 mil.) din. kako nije dosada ni jedne godine otkako postoji rudarsko osiguranje. 5

Osiguranje za slučai nesreće i pored porasta broja оzleda i reninika za 39 na 937 završilo je prošlu godinu sa suficitom. Ukupni prihodi su iznosili 5,05 mil. (1938: 3,9 mil.) din. a. rashodi 2,2 mil. (2,9 mil.) din. Zbog: toga se imovina uvećala za 2,5, mil. na 7,4. mil. :din.

Četvrta grana osiguranja za slučaj nezaposlenosti 1939 je imalo relativno male rashode. Pošto su svi rudnici + topionička preduzeća radila punom parom, osim: boksitnih, pred kraj godine, nezaposlenih rudara i topioničara. ie bilo malo. Prihodi su iznosili 1,03 mil. din., a. rashodi nešto više od 255.000 din. Imovina ove grane se povećala za 782.000 na 2,5 mil: din.

Prema tome, sve četiri grane povećale su svoju imoVinu za 13,08 mil. din. ili 29,8%, što čini rekord u istoriji rudarskog osiguranja na teritoriji ove blagajne.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

ПОЉОПРИВРЕДА

— Na skupštini udruženja зад аса duvana iz Dalmacije upućen je nadležnim faktorima zahtev da se prilikom ovogodišnjeg otkupa povise cene duvanu srazmerno porastu cena ostalim artiklima. Dalje, uprava udruženja preduzeće Когака да se sprovede u živof uredba po kojoj se za угеme otkupa duvana ne naplaćuje porez od siromašnih sadilaca. Od Uprave monopolz zahtevaće se da dalmatinskim seliacima odobri задепје 100 miliona strukova, koliko su sejali pre svetskog rata. Doneseni su zaključci o podizanju rasadnika i sušionica duvana i o merama za zaštitu sadalaca duvana od elementarnih nepogoda.

— U Uzbekistanu (Sov. Rusija) počela je berba pamuka koja prema prvim vestima obećava dobar prinos. U berbi učestyuje 100 kolhoza i 7 državnih gazdinstava (sovhoza). Već se počelo sa predaiom određene količine pamuka državi.

— Prilikom popisa u maju 1939 utvređno je da u Nemačkoj ima 3,901.843. polioprivredna i šumska gazdinstva. Struktura njihova je sledeća: 30% su mala sa 9,5 до 2 ha а па njih otpada svega 2% mpwpoljoprivredne površine, jednu četvrtinu ili 944.000 čine ona sa površinom od 2 do 5 ha (6% od celokupne ројорг. površine). Jednu četvrtinu celokupne poljoprivredne površine zauzima 1.343.000 gazdinstava od 5—10 i 10—20 ha, 28% 419.000 gazdinstava od 20—50 a 38% 41.751 gazdinstava od 100.i više ha.

— )KeTBa KkyJlebbe y Славонији дала је одличне резултате. С обзиром на велику потражњу цена кудељиној стабљици креће се до 170 дин. по квинталу.

ИНДУСТРИЈА

= Енглеска индустрија папира оскудева у сировинама, пошто је увоз целулозе из скандинавских земаља пао на /з предратног. Поведена је акција сакупљања старог папира која је дала доста добре резултате, тако, да 60% садашње производње базира на старом папиру. Врше се опити да Се као сировина употреби слама или неки други производ.

— На последњој седници удружења индустријалаца у Београду претресано је питање тешког положаја у коме се налази наша домаћа индустрија. Највећа пажња посвеБена је питању снабдевања индустрије сировинама, па је констатовано да је потребно да влада предузме најхитније мере да се за извоз наших важних сировина, руде и раз них артикала, добију у замену оне сировине које су нашој индустрији најпотребније. ;

— Potrošnja aluminiuma u Kanadi je toliko porasla da Je vlada morala da zavede racioniranje i zabrani proizvodniu kuhinjskog posuđa od aluminiuma, da bi na taj način. industrija aviona imala dovolinu količinu za svoje potrebe.

— Potrošnia lakih metala u Sjedinjenim Američkim: Državama porasla je toliko da.se oseća. oskudica u nekim.