Narodno blagostanje

95. нобембар 1940.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 749 _

TRGOVINA

— U Engleskoj biće osnovano društvo za izvoz vunenih proizvoda, naročito u Argentinu, Kanadu i Sjedinjene Američke Države. Društvu će biti stavljen na raspoloženje fond od 50.000 funti sterlinga za pokriće troškova oko propagande izvoza. Fond će se obrazovati zavođenjem male takse na UVOZ Vune.

— Према писању римске штампе Италија ће отсада своје потребе петролеја покривати увозом из Румуније, док би се Немачка углавном ослањала на лиферације из Русије.

— Русија је одлучила да купи 5' милиона бушела пшенице у Канади. До сада влада није одобрила извоз ове количине.

— Потписано је решење којим се одређује нова партија од 120 вагона уља за потребе становништва У новембру и децембру. У продаји ове партије могу учествовати само они трговци који се налазе на списку „Заједнице прерађивача уља“. |

— Да би спречио даље поскупљење сукна и штофова за одећу министар трговине и индустрије одлучио је да максимира цене вуни. У том циљу Уред за контролу цена прикупља податке о производњи вуне и трошковима текстилне индустрије. На основу овог материјала биће одређена највиша цена.

— Цена свињама у унутрашњости попушта. Тако на пр. у Посавини цена је 13 до 14 дин. кгр.

— Пошто је Управа града Београда одредила нове цене масти (26 дин.) и свињском месу (22 и 24 дин) месари су почели после 15 дана поново да кољу.

— У Румунији је забрањен извоз масла, масти, маргарина, сира, шунке, конзервисаног меса и саламе,

— Извршена је расподела 100 вагона парафина који ће додељивати фирма Астра а. д. у Београду и Загребу.

SOCIJALNA POLITIKA

— Bugarska vlada spremila ie predlog zakona o penziiama starim seliacima. U obzir dolaze oni stariji od 60 god. Prema izjavi sekretara Opšteg saveza seljačkih profesionalnih udruženja isplata penzija neće pretstavljati veliki teret za državni budžet, pošto nema mnogo seljaka koji imaju više od 60 godina.

JAVNE FINANSIJE

— Propisana je uredba o izmenama i dopunama Uredbe o skupnom porezu na poslovni promet od 14 marta 1931 god. kojom se oslobođava Nabavljačka zadruga industrijalaca iz Beograda plaćanja skupnog poreza na 3.000 tona uvezenog pamuka iz Turske.

— Saopštenje američkog ministra finansija da će biti povišena zakonska granica državnog duga od 49 na 66—65 milijardi dolara izazvalo ie veliko iznenađenje u privrednim krugovima. U isto vreme u poslovnim krugovima se govori da će ministar finansija smanjiti kamatu na blagajničkae bonove i obligacije.

— Крајем новембра биће расписан у Италији ратни зајам. Као прва мера предвиђа се издавање 5% благајничких записа у укупној вредности од 28 милиарди лира.

МОМСАВ5ТУО

— Za vreme velike privredne krize 1931 godine »Banque de Genčve« zapala je u teškoće zbog velike pasive. Dugovi su iznosili skoro 100 mil. franaka, a aktiva oko 40 mil. Ženevske kontrolne vlasti, da bi spasle banku od stečaja, osnovale su društvo koje je imalo da sanira finasije banke »Socićtć de Gestion de la Banque de Genčve«. Društvo je preuzelo svu aktivu bančinu a nepovlašćenim poveriocima, čija su potraži-

vanja iznosila oko 80 mil. franaka, dalo obligacije sa kamatom od 2% i rokom do 1957. Kantonalna vlada preuzela je jemstvo za isplatu tih obligacija. Ovih dana ona pokušava da se reši te obaveze i sazvala je skupštinu imalaca tih obligacija. U isto vreme obustavila je službu duga po. tim obligacijama. Skupštini je predložila ili da poveriocima isplati u gotovom 35% vrednosti obligacija ili da zamene stare obligacije sa novim beskamatnim lutriskim, koje će se postepeno isplaćivati do 2020 godine. Savezna vlada je odobrila tai predlog s izmenom da isplata u gotovom iznosi 40%.

— У Француској сваки трговац мора имати текући рачун код једног од кредитних завода или код поштанске штедионице, односно државних новчаних институција. Плаћања преко 3.000 франака морају се обављати у безготовинском платном промету.

Министар финансија издао је овлашћење девизној дирекцији да пропише упутства овлашћеним новчаним установама која се тичу одобравања камата по исељеничким улозима. Камата не може бити већа од каматне стопе предвиђене за улоге код новчаних установа. Одобрена камата мора да има иста инострана својства као и главница на коју се камата односи. -

— Хрватска Свеопшта кредитна банка д. л. отвара филијалу у Београду. За шефа филијале постављен је г. Јосип Лукић а за његовог заменика г. Славко Мургашки.

— Mađa:ska vlada je rešila da obustavi sve ipslate u stranim devizama. Kao razlog navodi se nemogućnost transfera tih deviza koje Mađarska dobija od svog izvoza u prekomorske zemlje. Obustava se odnosi i na službu duga, među. ostalim i na »zajiam Društva naroda od 1924« u iznosu od 200 mil. dolara, čiji anuitet iznosi 67.000 dolara.

SAOBRAĆAJ

— Rečna plovidba u Beogradu povećala je podvozne stavove za 20% za transportovanje žitarica, mahunastih plodova, mlinskih plodova, drva, drvene građe, živih životinja i mrtvaca.

— Zboz rata između Grčke i Italije saobraćaj između Lisabona i Njujorka vrše sada skoro iskliučivo portugalski brodovi. Dva najveća portugalska pomorska društva povukla su svoje velike brodove sa afričkih liniia i odredila ih da saobraćaju na liniji Lisapbon—Niujork.

— Francuska vlada odobrila je železničkom društvu da pored redovnog građevnog programa za 1941 utroši na građenje pruga i vozni park 400 mil. franaka.

— Русија је приступила хитној реорганизацији црноморског паробродарског саобраћаја, нарочито на линији Одеса-Батум. Овде је саобраћај интензивиран до максимума. — Обустављено је примање пакета за неокупирани део Француске, изузев оних до 1 кгр. тежине.

— Стање наше трговачке морнарице на дан 31 октобра ове год. је следеће: од почетка рата изгубљено је јединица 14% (тонажа 20%) распремљено 17% (тонажа 8,5%) присилно заустављено 6% (тонажа 45%). _ Значи укупно јединица мање за 37%о (тонажа 33%).

RAT I PRIVREDA

— U Nemačkoi je nadležna vlast naredila ·-obućarima da dodeljenu im količinu kože imaju u prvom redu da upotrebe za najnužnije opravke. Pravo na pendžetiranje obuće kožom imaju oni koji mnogo štrapaciraju kao na pr. rudari, čuvari železničkih pruga, radnici železne i hemiske industrije. Ostalim će se obuća pendžetirati gumom.