Narodno blagostanje

15. фебруар 1941. НАРОДНО

Евроле имају услове да појачају гајење стоке а с тиме у вези и млека и млечних производа, пошто могу како интензификацијом производње тако и засејавањем веће површине да повећају продукцију сточне хране у знатној мери. У том циљу је Немачка склопила уговоре са Мађарском, Румунијом и Бугарском о чему смо писали прошле године.

Какви су изгледи за будући развој производње млека и млечних производа» Карактеристично је за млеко да не подноси дужи транспорт. Стога је извоз свежег млека незнатан, а много већи кондензованог и оног у праху. Од млечних производа бутер и сир заузимају у извозу најважније место. Европа без Совјетске Русије у 1988 је увезла 573.000 т бутера и 209.000 т сира. Европски извоз првог 1938 је износио 349.000 т а другог 122.000. Највећи произвођач бутера је Немачка а сира Француска. Највећи извозник првог Данска, а другог Швајцарска. Европски извозни вишак бутера и сира ишао је досада већим делом у Енглеску која је 1938 увезла преко 479.000 т бутера ни 146:000 т сира. Други по реду увозник је Немачка са 91.000 т бутера и 32.060 т сира. Ако од европског увоза бутера и сира одбијемо онај Енглеске, остаје да је цела континен» тална Европа 1988 увезла свега 94.000 т бутера и 63.000 сира, према томе извозни вишак који би требало да се пласира на њеном тржишту износи према производњи 1988 945.000 т бутера и 59.000 т сира. Из тога следи закључак да континентална Европа више производи млечних артикала него што их при садашњем стандарду живота свог становништва може да потроши.

U Nemačkoj se i pre sadašnjeg

Potrebe nemačke poliopri- rata posvećivala velika pažnja vrede za investicijama

intenzifikaciji poljoprivredne proizvodnje. Htelo se povećati proizvodnju što više, da bi se zavisnost od inosiranstva u ipogledu ishrane svela na minimum. Od 1933 do 1938 uspelo se povećati produkciju u tolHkoj meri, da se moglo podmiriti sopstvenom proizvodnjom 83% potrebe agrarnih proizvoda prema 75% pre [оса реrioda. Time nije rečeno da je to maksimum preko koga je nemoguće dalje ići. Već je i ranije u nemačkoj štampi maglašeno, a i mi smo o tome pisali, u br. 45/40 da će Nemačka t posle sadašnjeg rata voditi politiku jačania poljoprivrede i sela ne samo iz ekonomskih i voinih razloga, nego i nacionainih, pošto u tome vidi naiDoljiu garanciu održania пеmačkog naroda. Sve je to razlog da se već sada izračunava potreba poljoprivrede za investicilama. O tome ja »Wochenbericht« Instituta za izučavanje konjunkture u br. 1/41 doneo studiju koju prenosimo u izvodu.

Dosadašnji razvoj mehanizacije poljoprivredne ргоizvodnje u Nemačkoj može da se podeli na tri epohe, U prvoj je ručni rad dopunien upotrebom konja i parnim mašinama, kao što su plug, lokomobila i druga. U drugoi periodi pojavliuje se traktor. Ali pošto je imao železne točkove ni:e se mogao upotrebiti za transport nego samo za oranje, zbog toga nije mogao u potpunosti da zameni konja. To se zbiva tek sada, u trećoj eposi, sa upotrebom traktora sa gumenim točkovima, koji je izvršio izvesnu revoluciju u DOlioprivrednoj tehnici, pošto se da upotrebiti za sve vrste гадоуа.

U vezi s ovim prevratom došlo je do čitavog niza pobolišan:a kojim se ušteduie rad, olakšava proizvodnja i stvaraju zdraviji uslovi života na selu. U tom pravcu upotreba elektriciteta učinila ije mnogo. Samo ie taj proces racionalizacije poljoprivrede zahvatio mali broj gazdinstava i ograničen je uglavnom na zamenu ljudske i konjske snaga ma-

БЛАГОСТАЊЕ Страна 105

šinskom. Veći deo zgrada — ambari, staje, štogljevi i dr. je star sto i više godina i ne odgovara potrebama moderne polioprivrede. Mnoga gazdinstva nemaju za kosidbu trave, čišćenje žita i drugih najpotreDnijih mašina. Posledica toga je da poljoprivrednici, naročito na malim gazdinstvima, moraju da rade mnogo. Prema podacima jednog stručnjaka žene na selu rade prosečno godišnje 4.400 sati ili 12—15 dnevno. Raziog tome leži u niskom dohotku većeg dela gazdinstava poslednjih decenija. Pošto industrija daje povoljne uslove rada svojim radnicima bekstvo radne snage sa sela povećaio se iz godine u godinu. Računa se da je od 1933 do 1939 napustilo poljoprivredu oko 1,5 mil. ljudi. Posledica toga je da su se u sve većoj meri morali da dovode strani radnici,

da bi se ublažila oskudica u radnoj snazi. Ponekad, — kao па рг. 1937 1 1988 — ona ije bila tolika da se morala upo-

trebiti vojska da se sakupi krumpir i druge okopavine. Sada za vreme rata nedostatak radnika nadoknađuje se zarobl/eиста. Розје sadašnjeg rata predviđa se da će i dalje da se vodi borba za radnu snagu između industrije i poljoprivrede i da će ova morati da ljudsku snagu u sve VećeoJ meri Zamenjuje mašinskom. Potreba investici:a ceni sa na 40 milijardi Rm. U toj sumi je sadržana ne samo nabavka novih

mašina nego i gradnja novih zgrada za stanovanje, silosa i.

drugih poljoprivrednih zgrada. Tu nisu uračunati troškovi racionalizacije poljoprivrede u Elzasu i Lotaringiji, u krajevima na zapadu gde se nalaze utvrđenja i na istOKu U OSVOjenim krajevima bivše Pol:ske, kao i za melioracije. V.še od pola ove sume (22,9 milijardi) trebalo bi da se utroši na gradnju novih i adaptaciju starih zgrada u već postojećim gazdinstvima. Za gradnju zgrada novih gazdinstava koja će se formirati u vezi sa kolonizacijom trebalo bi oko 4,8 milijardi Rm. Potreba mašina i alata ceni se na 12,3 milijarde.

Razume se da se ovolika suma ne bi mogla da plasira za godinu dve. Po mišljenju Mnstituta to bi trebalo učiniti u toku 10 godina. Rezultat bi bio ne samo pojačanje Droizvodnje dobara za ishranu, stočne hrane i sirovina nego i povećanje kupovne snage poljoprivrednika i ublaženje oskudice radne snage. Uslovi rada na selu toliko bi se popravili

da ne bi bilo razloga bežaniu polioprivrednih: radnika u fabrike.

ШПирите народно БРлегосжтање

==== |поетање државних прихода Државни буџетски и расхода како у збиру тако приходи у децембру и по структури носи исте карактеристике као ранијих месеци. Прихода је остварено 1.408,9 мил. дин. или 151% више од предвиђања односно 995% од онога у истом месецу претходне буџетске године Повећање, као што је и до сада био случај, отпада углав ном на фискалне приходе. Резултати појединих група прихода изгледају овако (у мил. дин.):

Предвиђено Остварено + или— 9

Непосредни порези 270,1 387,1 + 43,8 Посредни порези 329,3 341,2 5 Монополи 210,9 242,5 1 15.0 Државна привреда 401,1 421,0 + 49