Naša stvarnost

|

10 ĐORĐE KOSTIĆ

stavljeni ispred sloga u pitanju označavali bi: jak ili srednji stress, slog na višem tonskom nivou od narednog, i kratak vokal ('), slab ili srednji stress, slog na nižem tonskom nivou od narednog, i kratak vokal (,). Naprimer:

'deblja (com.) ~. Večad. 'gelen (5) — . . 'dumja. „deblja (v.) __ „Večit. „selen (ad.) ___- „jelen. 'kosa (ad}) „ |. kasno.

„kosa (s.) LN. | zlurad.

17. Ni kod Vuka, ni kod Daničića, a ni docnije, koliko je nama poznato, nije bilo naročitog znaka za obeležavanje razlika reči koje pripadaju tipu (— .), ali koje se među sobom razlikuju po veličini raspona istog rasponskog tipa. Na primer: "kapa (n. sin.} 'kapa (pr.), kocka (n. sin.) i 'kocka (pr.), 'kuka (n. sin.) i kuka (pr.) i tako dalje. Ove razlike su se mogle jedino označiti istim znacima kao i gore navedene reči. Međutim lako je primetiti da veličina tonskog raspona između prvog i drugog sloga, kao i jačina naglaska, služi ovde kao fonematsko sretstvo za razlikovanje

x

reči. Intonaciono ove reči bi se mogle zabeležiti na sledeći način:

'kapa (n.sin.) — . 'kuka (pr.) 'kapa (pr). "kuka (n. sin).

18. Prema visini glasa na kojoj će se cela reč izgovoriti, i prema fonskom usponu koji se obavi na samom vokalu ili slogu, kao i prema izvesnom produženju vokala, takođe je mogtiće dobiti fonematsko sretstvo razlikovanja reči, njihovih oblika i vrsta. Na primer:

_. • – 'sruši: e . (acrs) {or' ) (imp•)

o – "kosi: =. , _ {aor.) (Dr-+) (imp.

a e a 'rani: e a (aor.) {pr») (imp·-)

= — 'truli: • •

ii adj-) (pri), „_„ „(imp:-)