Naša stvarnost

STOPEDESETGODIŠNJICA VUKA 1}

19. Kratki vokali pod akcentom mogu imati svoja dva poznata. tipa Č)=(')i( )-=(,),odnosno:(— .)i(_ ·). Dve glavne fonematske funkcije (jako izražene kada se jedna reč poredi drugom, a obe stu reči istog tipa i sa istim glasovima), naime tip: ( .) i tip (—.); i tri tipa po visini glasa na kojoj će se cela reč izgovoriti (sa izvesnim produženjem vokala, i tri vrste jačine glasoudara, kao i sa izvesnim tonskim slabim usponom koji se obavi na samom kratkom vokalu pod akcentom). Svi ovi akcentski tipovi kratkih vokala, a verujemo da nisti svi koji postoje kod kratkih vokala uopšte, imaju svoje fonematske funkcije.

20. Kod višesložnih reči ove intervalne razlike slogova su nešto: izmenjene, ali su suštastveno iste. Na primer:

eowOapnnGiin ani saiiiaoKanuizK ina eins aaaian _ • ' Jahorina: r: 'godinovati: .. _-------——__ —ı — • e jasprica: | lisa 'lastavičiti: Ns

Kod višesložnih reči tipa (__-) navodimo sledeće primere:

ı |adikovati: .. „lezičan: . —. e — *• „odlikovati: a „lažljivica: a

_ Ako se ove intervalne diferencije slogova odigravaju u intersilabičnom položaju, tada se nenaglašeni slogovi uspinju do naglašenog, zatim tonski padaju:

e ananas

: — e

go,ropadica: * •« „ jacr,VeHolise: __= 21. Kratki vokali u odnosu naspram dugih se takođe, prema svojim glasovno atributivnim sastavcima, ponašaju fonematski:

isviia (prel): (TT .)}) 1ı svila (n. sin,: — ot

'ktla (pretL.):( .) ira (Ga. phi): „brza (pr): (__ *) ii bfza (adi. ~

Kako ie za duge vokale njegova dužina i tonski porast odlučujući što znakom (') nije u potpunosti prefstavijeno, sem u jednom konvencionalnom smislu), mi bi radije zamenili ovaj () akcentski znak, znakom za produženje vokala koji je primljen od strane I.F.U., t.j. stavili bi tačku (') iza vokala koji nosi akcenat. Na primer: ko'sac, vla·'da, vr:sta, gla'va, umesto: kosac, vlada, vista,