Naša stvarnost

138 LJUDI — DOGAĐAJI — KNJIGE

dug „opštim inferesima”, inferesima Porfirieve države — odužili su pošteno. Koncesije na kojima je Porfirio, vrhovni diktator, zaradio masne pare, dobile su radnu snagu, ali sem foga su i Porfirio i bezbroj njemu podložnih diktalorčića — guvernera i upravljača dalekih indijanskih pokrajina — dobili svoj deo u vidu „laksa” koje se ipak nekako knjiže u zvaničnim knjigama iako se priznanice ne izdaju na odgovarajuću sumu. Traven oškriva celo felo jednog naroda, ogromno felo u ogromnim, krvavim ranama. Traven razdvaja, razlaže ikivo diktature i mi gledamo kako funkcionišu njeni organi. Na jednom aufenličnom, sivarmom primeru gde se aj „odbor za svršavanje poslova krupno-sopsiveničke klase” usavršio i dobio svoj fakoreći idealan oblik. Pri lome nacionalna pripadnosi ne igra nikakvu ulogu. Jer kao šlo se polazi u lov na Indijance, poželjni su u mreži i Meksikanci. Zašta bi drugo i bio koristan jedan siromašan Meksikanac kad je toliko glup da bude siromašan?

Kafkada vanredno infeligeninom, rafiniranom ironijom, kalkada grubom sirovom safirom, kafkada naizgled nezainferesovanim, svirepo hladnim nabrajanjem nepobifnih jezovifih podafaka stvarnosti — Traven nas prožima i budi u nama čilave svelove. | kao što, pored mnogih mesla u njegovim delima, ne možemo zaboraviti opis onog lransporta goveda u „Beračima pamuka”, jedan od najtloplijih i najimpresivnijih opisa živofinja u svelskoj lilerafuri, lako nam se u pamćenju urezuje i bolna, prkosno bolna poenta knjige Lov na ljude — ljubav mladog Indijanca, kareferosa Andreua, i odbegle sluškinje Esfrelite. Zapravo počelak njihove ljubavi i blistavih perspektiva obasjanih njihovim uzajamnim osećanjima, perspeklive koje se fako naglo svršavaju i fonu u beskrajan, užasan mrak neizvesnosfi odlaskom Andreua u monferije, na rad.

Ovde je Andreu ulovljen pomoću svoje velike ljubavi prema ocu, koga su agenfi koncesije odvukli. Andreu će zamenifi oca i spasli ga sigurne smrti, ali zato, za dugi niz godina, gubi Estrelitu. |

_ Nas interesuje Meksiko zbog njegovih naroda, zbog njegove prirode, zbog njegovog femperamenfa. Tim više nas' interesuje danas što spada u onaj mali broj država napredne demokralije i stvarnih pregalaca na ostvarenju organizovanog mira među narodima, uviđajući da su primarni uslovi za lo oslvarenje: „hleb i sloboda za sve”.

Mi volimo Travena jer nam oškriva jedan mehanizam ilačenja naroda. Ali ga volimo i kao čoveka, i kao snažnog umelnika koji se mora voleti.

LI. KATIĆ

„ZNANOST I ŽIVOT” br. 1, ? i 3 — ZAGREB

Program zagrebačkog časopisa Znanost i život obuhvata osvešljavanje međusobne povezanosfi, odnosa i ulicaja znanosfi i živofa, i samim lim pokazuje fežnju da aktivno sudeluje u društvenom živolu i da bude pri stupačan što širim slojevima čitalaca. O ovoj fežnji vodilo se računa u časopisu Znanost i živof ne samo pri izboru građe već i u načinu njene obrade. Naročilom pristupačnošću i konkremnošću odlikuju se članci B. Sedmaka „Svjelski problem žzlafa” (br. 1) i „Obavezna služba rada” (br. 2—3) koji na ubedljiv način pružaju čitaocima veoma složenu građu drušivenoekonomskih .i političkih problema „današnjice, osveiljenih sa ispravnog naučnog slanovišta. U istome smislu zaslužuje pažnju članak dr. Lj. Živkovića