Naša stvarnost

hok a

leka ee

BIBLIOGRAFIJA 223

Smena, „kulturna i književna smotra novih naraštaja“. — Tri vredna

i nadobudna omladinca: Stanislav Vinaver, Svetislav Stefanović ı Todor Manojlović pokrenuli su so0J omladinski list, u kome štampaju svoje književne pokušaje koji saista mnogo obećavaju. Ova korporationa trojka ltrojka ı u ruskom značenju\ punim mladićskim elanom oi o0u svoju raskošnu liktorsku kočtju. S. YVinavep rođen je 1891 god., TT. Manojlović 1883, a So. Stefanović 1874. da postanu smjena počeo je prije četrdeset

Proi pokušaj ovih oječitih omladinaca. | ] Ti godina ı nesrećno zaoršio prije doadesetak godina. Ovo Je sada njihovo drugo

djetinjstvo. Treći put pokušaće da postanu smjena oko 1960. godine. Vele da se nenasićene duše s oremena na orijeme vraćaju na zemlju i oblijeću oko tuđih

žppesa...

Letopis Matice srpske, so. 2, 38, h, — Sada jedna od najgore uređivanih reoija. Ide direktno protiv ugleda, interesa i nastojanja Matice srpske. Matica nije milosrdno društvo za spas nesposobnih i upokojenih „knjižeonika“. Letopis štampa samo: M. Cara, Momčila Miloševića, RBiharda Nikolića, Ivana „Šajkovića, Dušana Anđelkovića, Veselina Breznanećd... Soima nama stalo jo do ugleda najuglednije srpske kulturne ustanove, pa mislimo da bi o tom ugledu

irebalo da povede računa ı urednik LelopisGa.

Naš život, st vojoodanske omladine, Novi Sad. — Ovaj simpatični

omladinski list izlazi već treću, godinu. Široko omladinska tribina ı po broju svojih saradnika, i po raznolikosti problema koje tretira, i po načinu kako te probleme tretira. Molimo mlade prijatelje da se čuvaju darova kao što je onaj članak o Burijanu. Burijanove teorije O neraszumijeoanju, umjetnosti su vrlo \jasna altymazıJa dekadenine i formalističke umjetnostt, afirmacija neljudskog \odoajanja umjetnosti od društva. Burijan tordi ukoliko je sve tačno reprodukovano, da nerazumijegvanju „modernističke umjetn

osti“ nije kripa ta „umjetnost“, nego „kulturna zaostalosti narodnih masa“, ı da

„onaj koji hoće da radi kao dnom doći u sukob sa zaostalim narodnim masama“. Naravno,

umjetnik, mora fe \kulturna zaostalost narodnih masa ne koristi kulturi, a ni samim masam4d. 41, ima „umjetnosti“ |np”. „toorepine“ nadrenlizma\ koje ne mogu razumjeti hi oni „zaostali“, ni oni „nesaostali“, jer u njima naprosto nema šta da se razumije! Gorkijepo djelo, međutim, razumiju i „saostale narodne mase“ čim nauče čitati. Burijanova teorija je pokušaj spasavanja formalističke ı antinarodne „mjetnosti koja je došla u sukob sa narodom, Jer nije oiše umjetnost! Praea

mjetnost se podiže ne u sukobu sa masama koje zaostaju, nego uporedo sa kul-

urnim podizanjem masa, nego kulturno podižući mase. Južn FP areglecd, časopis za nauku ı knjižeonost, Shkoplje. — Ovaj inoonički časopis ušao Je već u dvanaestu godinu svoga izlaženja. U doanaettioj dini uspto Je da okupi na saradnju i fednog domorodca: Đorđa Šoptrajanovića, iHčarskog paža poetese grofice plemenite de Dampjer. Srećne \

| Žena danas, list mladog ženskog naraštaja, izlazi u Beogradu, bažićeoa 6. — Jz broja u broj ovaj st bica sve življi i interesantniji, 896 oiše se i{bližacu svom velikom zadatku da postane glasilo svih mladih žena. Jedini Hurni ženski list u Beogradu \ne baoi se ni podvođenjem ni školom ljubagt!).

\ Mladost, mesečna regija za omladinska pitanja i sport, br. 1., Beograd, knez Mihailova 5|\l. — Prvi broj ove jedine omladinske repije u Beogradu ima deklarationt karakter: njime se objeležava linija kojom će list ići. Pored ostalog

donosi pisma Daladjea i Romena Rolana. Ističemo, naročito, uspjele crteže

Đurđa Teodorogića.

KNJIGE

Vasa Sdtajić: Soetozar Miletić, Beograd. — U ovoj knjizi postavljen je problem četrdesetosme i uloge Srba u četrdesetosmoj mnogo pravilnije nego kod Vase Bogdanova. Ovu knjigu, kao i Stajićevu, studiju o Žmaju, treba da pročita seakti čovjek koji želi da sazna istinu, koja iz ovih knjiga izbija stlom, nagomilanih fakata, gledanih ı rečenih. objektivno ı hrabro.