Naša stvarnost

48 BRANEO SEDMAR

slobodnim devizama prometom za svaku zemlju cio ostali svet pretstavlja jedinstvo, jer 88 zlatom može da se okrene kud hoće, pod kliringom postaje trgovinski odnosi samo između zemalja koja pristaju da kupuju jedna od druge pod utvrđenim uslovima i u izvjesnim granicama. Pod deviznim prometom trguju dvije zemlje i kad nemaju trgovinskog sporazuma, t. zv. bezugovorno stanje. Za promet u kliringu nije dovoljno samo sporazum, nego i kontrola uvoza i izvoza, da se ne bi uvozilo više nego što je ugovoreno u kontingentima, i potrebna, je organizacija obračuna itd. Kliring ne dovodi samo do jačeg kidanja privrednih odnosa u svijetu nego što su to ranije prouzročile carine, nego povrh toga on gura pod kontrolu trgovinu koja se inače odvija slobodno.

Uvodeći carine država, je stavila svoj aparat u službu zažtite domaće industrije od strane. Ona je otud imala prihod, tako da joj je zaštita donosila. Pod kliringom ona mora da razvije kontrolni aparat, koji samo troši.

Pa zašto bi to trebalo da bude nepovoljno za zemlje koje imaju zlata i mogu da kupe gdje hoće? Neka zakucaju na vrata Rklirinške zemlje otvoriće se vrlo rado. Devizna zemlja može lako da, razbije klirinški prsten, ako se on sastoji samo od onakve dve zemlje kao što smo pretpostavili. Situacija je sagvim drukčija, ako se blok zemalja kliringa sastoji od jedne velike zemlje kao jezgra i nekoliko manjih oko njega. Ovaj izraz jezgra države upotrebio je Wageman u svom djelu Wirtschaftspolitische Strategie, polazeći od statističkog: fakta da Engleska, S. A. D. i Njemačka imaju po nekoliko manjih zemalja iz kojih one uzimaju do 50% i više čitavog njihovog izvoza i podmiruju toliko njihovog uvoza. Za ovakav odnos upotrebljavao se izraz „interesna sfera” sa stanovišta, jezgra države. Šta se izmijenilo u odnosima, unutar država iz jedne interesne sfere s pojavom kliringa?

Ako je pod slobodnim deviznim prometom velika zemlja kupovala 50% izvoza male zemlje, to je tamo stoga što joj je konveniralo najbolje prema prilikama na svjetskom tržištu, a, isto to važilo je za malu u odnosu prema velikoj. Najviše su kod tog odlučivali transportni troškovi. Ako im nije više konveniralo, mogle su samo da, kupuju ili samo da, prodaju. Prema tome to nije bila nikakva, čvrsta, veza, i jezgro nije imalo tim samim neke mogućnosti, da, malu zemlju veže za sebe i učini